DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1995 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Trajne pokusne plohe u
hrvatskim šumama počele su se
osnivati 1977. godine i Prof. dr.
Đuro Rauš opisao je 36 izabranih
pilot-objekata. Raspored tih pilot
projekata vidi se na preglednoj karti.
Nadalje naveo je:


— Program istraživanja i
metodiku rada,
OBLJETNICE


Akademik BOGOSLAV
ŠULEK
U povodu 100. obljetnice smrti


Hrvatsko-slavonska dvorska
kancelarija (u Beču) "dočula je", da
se "u hrvatskoj i slavonskoj
kraljevini utamanjuju šume (ali se
po propisu i ne sade" te je od
hrvatsko-slavonskog carskog
namjesništva u Zagrebu, tj.
Zemaljske vlade, zatražila izvještaj


o stanju u šumarstvu i pozvala na
poduzimanje mjera za sprečavanje
devastacija šuma*). Vjerojatno je to
bio povod daje vlada 1865. godine
povjerila Bogoslavu Sulek u da
napiše knjigu o koristima i gajenju
šuma.
Bogoslav Šulek rođenje 1816.
godine u slovačkom Subotištu, blizu
Trnave. Završio je filozofskopravno-
višu školu u Bratislavi (tada
Požunu). Kako je bio nagluh nije
mogao obavljati svečeničke
dužnosti te po svršetku školovanja
dolazi bratu liječniku u Brod. Ubrzo
odlazi u Zagreb, gdje se nakon
kraćeg rada u tiskarstvu, uključuje
u uredništvo Gajeve Danice i
Novina dalmatinsko-horvatskoslavonskim
(današnjim Narodnim
novinama). Poslije novina
posvećuje se prirodoslovnoj struci i


*) O. Piškorić: Stanje šumarstva u Hrvatskoj i
Slavoniji 1864. godine prema Divald-Eltzu. Šum.
listCXV (1981.br. 1-2, str. 73-77.


— Dosadašnje rezultate
istraživanja,
— Osnivače sto trajnih ploha
Republike Hrvatske od 1977. do
1990. godine (deset profesora
Šumarskog fakulteta),
— Znanstvene radnike koji su
radili na pojedinim trajnim plohama
leksikografiji pa je uz ostalo izdao
Jugoslavenski imenik bilja (1879),
Njemačko-hrvatski riječnik (1860),
Hrvat sko-nje mačko- talijanski
rječnik (1874/75) i dr. Kada ne
nalazi u hrvatskom jeziku
odgovarajuće riječi Šulek ih sam
tvori i u tome je njegova neprolazna
zasluga. Njegove su npr. riječi
podneblje, hranidba, šumište,
nadšumar itd. Šulek je sve riječi
tvorio u duhu hrvatskog jezika te ga
je zacijelo je dovelo medu prvih 14
članova, tadašnje, Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti u
Zagrebu.


Koristi i gajenje šumah, kako
glasi naslov knjige, Šulek je
prikazao u tri dijela:


u razdoblju 1977-1990. (ukupno 50
raznih struka i iz raznih mjesta),


— diplomske radove izrađene na
trajnim plohama (od Mljeta do
Vinkovaca).
Oskar Piškorić, dipl. inž. šum.


1. Korist šumah (str. 7-66.),
2. Naša gora (str. 69-110),
3. Gojenje šumah (str. 111-202)
uz Predgovor (str. 3-4) i Opazke (str.
203-219).
U prvom dijelu opširno je
prikazana ekološko-zaštitna funkcija
šume, neposredne koristi s
elementima ekonomike.


U drugom dijelu, "Naša gora",
nalazi se statistički pregled šuma u
Hrvatskoj podijeljen na šume u
Provincijalu, u području Vojne
krajine i u Dalmaciji uz prikaz stanja
šuma.


U trećem dijelu, "Gajenje
šumah", obradio je hrvatkse šume
po vrsti drveća i načina uzgoja uz
detaljniji prikaz pomlađivanja
sastojina. Posebno je obrađeno
Kraško područje.


U Predgovoru Šulek naglašava
da u šumarstvu nije dovoljno samo
umovanje nego su potrebna
svestrana istraživanja i koristiti
iskustva drugih pa za prikazni
materijal u tekstu Šulek navodi 67
izvora na hrvatskom, njemačkom,
mađarskom i talijanskom jeziku
izdanih od 1822. do 1866. godine.


Opširniji prikaz ove knjige nalazi
se u Šumarskom listu 1966. godine
br. 9-10. pod naslovom "Pogled u
šumarstvo Hrvatske pred 100
godina".


O. Piškorić
435