DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA DA LI ŠUMARSTVO ZAISTA PRODAJE PITKU VODU, ČIST ZRAK. ESTETSKI UGOĐAJ EKOLOŠKE FUNKCIJE KOJE STVARA ŠUMA? U životu se prije ili kasnije otkrije ono što nije dorečeno. To se desilo s vrednovanjem općekorisnih funkcija šume (koje u praksi nazivamo ekološkim funkcijama šume), kada su se pred zakonom sreli zastupnici šumarstva i oni koji su određenu površinu šume predvidjeli u svojim projektima za cestu, bušotinu nafte, dalekovod, urbani prostor i si. Jednostavno je riješiti naknadu sirovinske funkcije šume, ali svi ostaju začuđeni kad se zatraži naknada za ponovno uspostavljanje izgubljenih općekorisnih funkcija šume. U tom trenutku nastupa "velika igra" oko tumačenja različitih zakona u prvome redu Zakona o šumama (ZOŠ). Započinje rasprava o pojedinim riječima u člancima ZOŠ-a koje su tu često stavljene bez dogovora sa strukom. Ekološke funkcije šume ušle su u ZOŠ 1978. u skladu sa svjetskim poimanjem uloge šumskih ekosustava u prostoru, ali i uz veliko protivljenje ondašnjih komunističkih vlasti, kada se prigovaralo da šumska znanost predlaže "prodaju kisika". U međuvremenu mijenjaju se opća poimanja o šumi, Hrvatska postaje slobodna, a naša vlast donosi Zakon o šumama 1991. godine koji predviđa nakandu šumarstvu za održavanje ekoloških funkcija šume. Naknada je simbolična i samo jednim dijelom pokriva troškove održavanja stabilnoga i uravnoteženog šumskog ekosustava. Prilikom donošenja ZOŠ-a 1991, održavanje ekoloških funkcija samo je preimenovano u korištenje, a njihova suvremena podjela nije našla mjesta u novome ZOŠ-u nego je prepisana iz staroga. Još veću grešku načinili su tvorci novoga Pravilnika o uređivanju šuma prepisavši zastarjelu podjelu ekoloških funkcija i tako obvezali struku da se vrati u prošlost. Ako želimo zadržati ugled koji ima hrvatska šumarska struka i njezina znanost u svijetu, i dalje ćemo prilikom gospodarenja šumama održavati njihove ekološke funkcije. Za svaki trajni gubitak šume potrebno je osnovati novu šumsku površinu jer gubitak dijela fonda hrvatskih šuma znači smanjenje količine pitke vode, pojavu erozije, pojavu poplava, nečistog zraka, nepoželjnih klimatskih ekstrema, gubitak ekološke ravnoteže šumovitoga prostora, smanjenje turističke privlačnosti, gubitak biološke raznolikosti flore i faune i neraspoloženje pučanstva zbog smanjenja kakvoće okoliša. Kako bi vratili makar i dio izgubljenoga zbog uništenja šume, potrebno bi bilo pošumiti puno veću površinu od izgubljene što se kreće u rasponu od 5 do 15 puta, budući da su u mladoj sastojini ekološke funkcije značajno smanjene. Troškove za osnivanje nove šume mora nadoknaditi onaj koji je prouzročio gubitak šume iz postojećega šumskog fonda, bez obzira tko je on, privatnik ili država, jer prirodni okoliš predstavlja nacionalnu vrijednost koju ne smijemo olako gubiti. Prof. dr. se. B. Prpić Naslovna strana — Front page: Strogi prirodni rezervat BIJELE STIJENE (u pozadini BJELOLASICA) Strict nature reserve "BIJELE STIJENE" (Bjelolasica in the background) Photo: A. Frković Naklada 1550 primjeraka |