DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 21 <-- 21 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630* 421 Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 19—34 VJETROZAŠTITA SINJSKOG POLJA SHELTERBELTS IN THE SINJ PLAIN Ante TOMAŠEVIĆ* SAŽETAK: U radu je prikazana uloga i važnost vjetrozaštite, vjetrobranih pojaseva, u sprečavanju eolske erozije i povećanju prinosa u poljodjelstvu. Dan je prikaz postojeće vjetrozaštite u Sinjskom polju, podignute u razdoblju između 1951. i 1971. godine. Za vjetrozaštitu, u to vrijeme, koristila se hibridna topola, klon 1214 (populus x euroamericana (Dođe) cv. 1-214 Guinier). Autor donosi i problematiku koja je tada pratila podizanje vjetrozaštite. U članku autor daje i prijedlog da se u Sinjskom polju, u pokusnom obliku, unesu nove vrste autohtone i aloktone vrste listača i četinjača, što se vidi iz tablice 9. Pokusna sadnja je u tijeku i u jednom od navedenih javljanja na ovu temu moći ćemo dati i konkretne rezultate naših istraživanja, dakle o uspjevanju ili neuspjevanju pojedinih vrsta unijetih u naše pokuse. Ključne riječi: vjetrozaštita, Sinjsko polje, autoktone i aloktone vrste četinjača i listača, klima, bura, lapor, aluvijum. UVOD — Introduction Sinjsko polje smjestilo se između planina: Dinare sa sjevera, Kamešnice sa sjeveroistoka, Svilaje sa zapada, Kozjaka s jugozapada, te nižih brda dicmanjsko-triljskog kraja s juga (si. 1 .) To je naše najveće kraško polje sa 6.190 ha površine koje se nalazi na nadmorskoj visini između 294 i 300 m. Rijeka Cetina dijeli polje na desno i lijevo zaobalje. Desno zaobalje zauzima 4.310 ha ili 69,6%, a lijevo 1.880 ha ili 30,4% površine polja. Polje je izduženo u pravcu sjever—jug dužine oko 12 km, a širine oko 5—6 km i ima izgled velike kotline. Od mora je udaljeno zračne linije svega tridesetak kilometara. U polju se pojavljuje složeni utjecaj planinske i mediteranske klime, s pojavom velikih količina oborina veSI. 1. Panorama Sinja i sinjskog polja (Foto: A. Tomaševie´) ćeg intenziteta. Pojavljuju se visoke i niske temperature zraka s ranim i kasnim mrazevima. Dakako, imamo u polju česte i jake vjetrove, BURA, velike razorne sna vršine te istovremeno zasipava postojeću kanalsku mre ge. Dakle, u polju je prisutna snažna eolska erozija, koja žu u polju, pa otežava ili čak sprečava funkcioniranje odnosi fine čestice tla i tako osiromašuje obradive po sistema odvodnjavanja i navodnjavanja polja. Za poljoprivrednu proizvodnju Sinjsko polje pred * Doc. dr. se. Ante Tomaševie, Šumarski fakultet Zagreb stavlja veliki potencijal, pod pretpostavkom da se u po |