DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630* 19 : 945.3. Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 35—46 POUČNA STAZA NA KALNIKU* EDUCATIONAL FOOTPATH ON KALNIK Đuro Rauš & Ivan Đuričić** SAŽETAK: Hrvatsko planinarsko društvo "K alnik "u Križevcima izgradilo je svoj planinarski dom (1935. god.) u blizini staroga grada Kalnika. Gora Kalnik kao zaštićeni krajolik prirode dosada je bila malo poznata i nedovoljno iskorištena u turističke svrhe. Da se njezine prirodne vrijednosti približe posjetiteljima, izgrađena je poučna staza, koja počinje kod staroga grada Kalnika, ide sjevernom stranom grebena Kalnika do ispred Maloga Kalnika, a zatim natrag južnom stranom grebena do staroga grada Kalnika. Staza ima kružni oblik i dugačka je 5000 m. Laganom šetnjom uz zaustavljanje na vidikovcu prođe se za tri sata hoda. Staza ima poučni karakter i upozorava korisnika na čuvanje prirode i okoliša. Početak staze obilježen je glavnim panoom, a duž staze nalazi se 10 informacijskih ploča na kojima je kratak opis poučnih dijelova staze. Staza je namijenjena građanstvu, planinarima, školskoj djeci, kršćanskoj mladeži, turistima i drugim zainteresiranim osobama. Poučna staza na Kalniku bit će predana na uporabu 8. lipnja 1996. godine na Dan zaštite planinske prirode u Hrvatskoj. UVOD - Introduction Kalnik pripada žumberačko-medvedničko-kalnič-Najviši vrh je Vranilovec ili Kalnik s visinom od 643 kom gorskom nizu, koji se pruža u smjeru jugozapad-m. Veći broj uskih i duguljastih brežuljaka pruža se posjeveroistok, u tzv. "medvedničkom" ili "balatonskom" put rebara iz kalničkog trupa u smjeru sjever-jug. Glavni smjeru pružanja (V r e s k 1972). vodotoci južnoga kalničkog prigorja su Glogovnica, Ka- Slika i. Glavna ploča na početku staze 100 x 200 cm (T. Frtalič 1995) Figure 1. The 100 x 200 cm main information board at the beginning of the footpath (T. Frtalič 1995) * Rad na projektu djelomično su financirali Regionalni centar zaštite mešnica, Apatovac i dr., a u sjevernom prigorju se javokoliša za srednju i istočnu Europu i Javno poduzeće "Hrvatske šume" u ljaju potoci Drenovčec, Kruški potok, Balonski potok, Zagrebu. Pogot i dr. Nadmorska visina šumom obraslih površi ** Prof. dr. se. Đuro Rauš. Šumarski fakultet Zagreb Mr. se. Ivan Đuričič, Križevci na krede se od 200 do 620 m, a poljoprivredne površi |