DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 43 + 231.001 Šumarski list br. 1—2, CXX (1996), 3—7 SUKCESIJA VEGETACIJE NA POŽARIŠTIMA ŠUMA CRNIKE I CRNOGA JASENA AS. ORNO-QUERCETUM ILICIS U HRVATSKOJ* SUCCESSION OF THE VEGETATION ON PLACEA OF BURNED HOLM OAK AND BLACK ASH ASS. ORNO-QUERCETUM ILICIS FORESTS IN CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ** SAŽETAK: U raduje izvršena komparativna analiza flornoga sastava opožarenih i neopožarenih sastojina šuma crnike i crnoga jasena - as. Orno-Quercetum ilicis na padinama Kozjaka iznad Kaštel Sućurca kod Splita. Ustanovljeno je daje požar izvršio izvjesnu promjenu flornoga sastava, ali ta promjena nije bitna za sveukupnu obnovu najvažnijih šumskih elemenata. Osnovna je razlika u tome da se tijekom 10-godišnje sukcesije još nije uspio razviti sloj drveća koji je u neopožarenim sastojinama dobro razvijen. U opožarenim sastojinama zabilježen je izvjestan broj heliofilnih vrsta koje nisu zastupljene u neopožarenim sastojinama. Ostale registrirane florističke razlike ne mogu se povezati s utjecajem požara. Na opožarene površine uselio se alepski bor (Pi- nus halepensis), ali u daljem procesu sukcesije, može se očekivati da će biti potisnut, pa požar u analiziranom primjeru nije doveo do fitocenološke promjene šumske zajednice. UVOD U posljednjih 10—15 godina gorjelo je i izgorjelo izravnog šumarskog značaja, bilo je potrebno tijekom duž Hrvatske obale i otoka niz kultura i prirodnih šuma vegetacijskih istraživanja posvetiti odgovarajuću pozoralepskog bora koje su danas u različitim stadijima prinost i problemu sukcesije vegetacije na požarištima šurodne obnove, odnosno sukcesije vegetacije, o čemu ma i makije crnike. smo nedavno i izvijestili (T r i n a j s t i ć 1993). Osim I dok su borove šume izuzetno osjetljive na požar, čisto prirodoznanstvene strane problema, obuhvaćene šume crnike su znatno otpornije, pa su makija, ili pasu opožarene površine šuma alepskog bora i nizom šunj ača crnike stradale u požaru obično samo onda, kad marskih, specijalističkih istraživanja, koja će zasigursu se nalazile u neposrednoj blizini borovih sastojina. no pružiti mnogo značajnih podataka za borbu protiv Stradale su potpuno ili u najvećoj mjeri. U svim takvim požara. slučajevima sastojine crnike nisu bile pogodne za istra Vrlo često se događa da prigodom požara šuma alepživanje sukcesije vegetacije u fitocenološkom smislu, skog bora, izgore i susjedne sastojine — šume i makija jer obično nije bilo u blizini odgovarajuće sačuvane sacrnike (Quercus ilex), različiti oblici gariga, pa čak i stojine koja bi poslužila za komparaciju. Trebalo je negmaslinici i vinogradi. Kako su od svih netom navededje pronaći površine obrasle crnikovim šumama, koje nih oblika biljnog pokrova šume i makija crnike od su djelomično opožarene a dijelom sačuvane, kako bi se na jednom mjestu mogla napraviti usporedba kakve * Istraživanja je financiralo JP "Hrvatske šume" u sklopu zadataka I-D-5 su razlike između opožarenih i neopožarenih sastojina ** Prof. dr. sci. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, HR-10000 Zagreb u procesu sukcesije vegetacije. |