DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 6 <-- 6 --> PDF |
I. Trinajstić: SUKCESIJA VEGETACIJE NA POŽARIŠTIMA ŠUMA CRNIKE I CRNOG JASENA ... Šumarski list br. 1—2. CXX (1996), 3-7 OBJEKT ISTRAŽIVANJA Tijekom komparativnih fitocenoloških i vegetacijskih istraživanja šumske vegetacije na Kozjaku iznad Kaštel Sučurca, u zaleđu Splita otkriveno je razmjerno veliko šumsko područje crnikovih šuma as. Orno-Quercetum ilicis, koje je bilo dijelom obuhvaćeno požarom, a dijelom potpuno sačuvano. Navedene sastojine obrašćuju južne padine Kozjaka iznad Kaštel Sučurca i pružaju se u uzdužnom smjeru u dužini od nekoliko kilometara. Čitavo je to šumsko područje podijeljeno transverzalnom prosjekom širine 10—15 m u dva dijela. Za padni dio bio je 1984. godine zahvaćen požarom koji se proširio iz susjednih kultura alepskog bora i u požaru je kompletno izgorio čitav dio crnikine sastojine sve do prosjeke. Prosjeka je požar zaustavila, pa je dio crnikine sastojine istočno od prosjeke ostao u potpunosti sačuvan. Naknadno su probijena i dva uzdužna protupožarna puta, pa su opisane sastojine lagano dostupne, što je olakšalo komparativna istraživanja. CILJ ISTRAŽIVANJA I METODE Cilj navedenih istraživanja bio je ustanoviti na koji način požar utječe na florni sastav i strukturu opožarenih sastojina crnike, te analizu procesa sukcesije vegetacije. I u opožarenim i neopožarenim dijelovima sastojine odabrane su homogene plohe veličine 100 m2 (opožarene), odnosno 200 m2 (neopožarene), kao fitocenološke snimke. Budući se u makiji, u našem slučaju opožarena površina, uvijek javlja veća koncentracija vrsta, uzeta je manja površina, dok se kod fitocenoloških snimaka u šumi, kakva je u našem slučaju neopožarena površina, uzima veća površina. Iskustvo je pokazalo da je površina od 100, odnosno 200 m2 reprezentativna. Florni sastav prikazan je kombiniranom procjenom po metodi Zurich-Montpellier. Dobiveni podaci prikazani su na analitičkoj fitocenološkoj tablici. Vrste su u tablici raspoređene prema fizionomiji (drveće, grmlje, zeljanice), a ne prema sintaksonomskoj pripadnosti, jer cilj istraživanja nije bila sintaksonomska analiza. Međutim, dobiveni podaci navedenih istraživanja moći će poslužiti i za komparativnu sintaksonomsku analizu, dakako s drugim odnosima pojedinih vrsta. Vrste su u tablici, unutar svake fizionomske skupine (drveće, grmlje, zeljasto rašće) raspoređene prema pokrovnosti (prvo navedeni broj od 1—5 kombinirane procjene) i stupnju stalnosti, tj. prisutnosti u pojedinim fitocenološkim snimkama (od 8 do 1), s time da veći brojevi označavaju veću pokrovnost i veći stupanj stalnosti. Oznaka "+", kao što je pri fitocenološkim istraživanjima uobičajeno, označava daje vrsta na analiziranoj površini prisutna i zabilježena, ali se njena pokrovnost može zanemariti. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Budući da su šume crnike općenito građene od razmjerno malenoga broja vrsta (usp. Trinajsti ć 1985), ustanovljeno je daje sa 4 fitocenološke snimke opožarenih i 4 fitocenološke snimke neopožarenih dijelova sastojine obuhvaćen praktički cjelokupni florni sastav as. Orno-Quercetum ilicis južne padine Kozjaka. Florni je sastav te šumske zajednice prikazan na priloženoj tablici 1. Podvrgnemo li jednostavnoj statističkoj analizi florni sastav as. Orno-Quercetum ilicis prikazan na tablici 1., pomoću 8 fitocenoloških snimaka, možemo ustanoviti da je istraživanjima obuhvaćeno ukupno 29 vrsta i da su među njima registrirane praktički sve najznačajnije vrste vazdazelenih crnikinih šuma. Broj vrsta po fitocenološkoj snimci kreće se kod opožarenih 14—20, te kod neopožarenih 15—18, a prosječno i kod jednih i kod drugih potpuno jednako 17,25 vrsta. Na temelju toga mogli bismo smatrati da je analizirani uzorak vrlo homogen. S obzirom na raspored vrsta složenih onako kako je to prikazano na tablici 1. utjecaj požara se može razmjerno dobro analizirati. Tako je sloj drveća razvijen samo kod neopožarenih sastojina, stoje potpuno logično, jer je od požara proteklo premalo vremena da stablasti elementi makije formiraju sloj drveća. Sloj grmlja je i kvalitativno, po broju vrsta i kvantitativno, prema njihovoj pokrovnosti tako homogen, da se može zaključiti da sam požar nije u većoj mjeri narušio osnovnu flornu strukturu as. Orno-Quercetum ilicis na Kozjaku. Iz toga proizlazi daje ta šumska zajednica unutar svoje ekološke valence vrlo stabilna. U opožarenim sastojinama došli su do izražaja heliofilni elementi, što je značajka otvorenog sklopa. Požar upravo i djeluje u smjeru otvaranja sklopa, pa je npr. travama Brachypodium rupestre, B. retusum i Helictotrichon convolutum požar izravno pogodovao. Zanimljivo je naglasiti da se crni jasen (Fraxinus or- nus), kao jedna od najznačajnijih vrsta za determinaci |