DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 74     <-- 74 -->        PDF

(Daphne mezereum), pa onaj lovorasti
(Daphne laureola) te onaj purpurno
crveni (Daphne cneorum)
koji najavljuje svojim crvenim
cvjetovima proljeće u Zumberačkom
gorju i početak Kalendara flore na
str. 106-107.


Ima u knjizi još i drugih lijepih i
zaštićenih grmova koji su vezani za
žumberačko područje kao npr. božikovina
(Ilex aquifolium) s malenim
bijelim cvjetovima i prekrasnim
crvenim plodovima koji u ovo
vrijeme ukrašavaju žumberački krajolik.


Livadsko cvijeće: Campanulae,
Centaureae, Carlina i ostale zauzimaju
posebno mjesto u knjizi.


Svoju knjigu prof. Forenbacher
je pripremao više godina, možda čak
i više od 30 godina neumorno determinirajući,
opisujući i fotografirajući
bilinstvo u Samoborskom i Zumberačkom
gorju. Daje tome tako svjedoče
riječi prof. Forenbachera koji
kaže daje vrlo rijetku, čudesnu gospinu
papučicu fotografirao godine
1963. na sjevernoj strani Žumberačke
gore, tj. u Gorjancima na lokalitetu
koji je opisan na str. 203
knjige.


Tako je prof. Forenbacher tijekom
više od tridesetak godina planinario
po Žumberku ali istovremeno
proučavao, opisivao, fotografirao


1. Šezdeset i prvo godište hortikulture
izašlo je kao četverobroj s
ovim sadržajem:
F i s k o v i ć akademik Cvito: Južnohrvatske
dalmatinske odrine 16.
do 19. stoljeća,


B e r t o v i ć , Stjepan: Neke prirodne
značajke u Zagrebačkoj regiji.


K a r a v 1 a, Josip: Perivoj oko
kliničke psihijatrijske bolnice u
Vrapcu,


biljno carstvo Samoborskog, Žumberačkog
i drugog hrvatskog gorja i
to u svako godišnje doba od proljeća
do zime, uživajući u cvatu i ljepoti
grmlja, drveća i prizemnog rašća.
Postoje tako upoznao i fotografirao
bilinstvo u različitim aspektima,
došao je na pomisao da razvrsta u
ovoj knjizi biljni svijet po mjesecima
cvatnje. Zato i knjiga nosi naslov
"Kalendar flore Žumberačke
gore". Dakako da je u tom pogledu
mjesec svibanj najbogatiji pa se tako
u Forenbacherovoj knjizi u svibnju
nalazi preko 50 fotografija u boji
počevši od prelijepih orhideja (kaćuna)
do medvjeđeg luka (Allium
ursinum L.), Salamonovog pečata
(Polygonatum multiflorum), mirisne
đurđice (Convalaria majalis) do
ponosnog kranjskog ljiljana (Lilium
Carniolicum) i drugih. Ali ni drugi
mjeseci ne zaostaju za svibnjom
u bogatstvu cvijeća i cvjetova, pa čak
i u prosincu je prof. Forenbacher
našao i fotografirao atraktivne primjerke
kao što su veprina (Ruscus
hypoglossum L.) s crvenim plodovima,
bodljikava papratnjača i ostale
mahovine.


Knjiga S. Forenbachera "Kalendar
flore Žumberačke Gore" je u
neku ruku inventar flore tog gorja.
Taj je inventar od neprocjenjive


HORTIKULTURA
GODIŠTE 61 (1995) BR. 1-4


H r s , Zeljka i I d ž o j t i ć , Marilena:
Jurjevsko groblje,


Obad Sćitaroci, Mladen i
Bojana: Čakovečko vrtno i parkovno
nasleđe,


J u r k o v i ć , Mato i Branka:
Hibridi magnolije,


S o 1 i ć , Petar: Danaja -Danae
racemosa (L.) Moench. interesantan
grmić za proizvodnju dekorativnih
grančica i


znanstvene vrijednosti. Usudio bih
se reći to je "Nulto stanje" toga područja.
Zašto nulto stanje? Zato, jer
će vrlo brzo doći do revitalizacije
Zumberka, do njegove izgradnje, a
možda i urbanizacije. Za 10, 20, 30
godina i više, moći će se praviti usporedbe
glede dinamike flore. Ali
istodobno taj takozvani inventar
biljnih vrsta također je jedno upozorenje
- jedan "Memento" svima
nama da bogatstvo flore na Žumberku
sačuvamo, što je moguće
postići, jer se pravilnom revitalizacijom
može okoliš ne samo sačuvati
nego i oplemeniti.


Knjiga S. Forenbachera biti će od
velike koristi u znanstvenom i stručnom
pogledu. Dolazi u pravo vrijeme
kada se svjetska i hrvatska javnost
sve više brine o zaštiti okoliša i
kada se poduzimaju mjere zaštite s
različitim upozorenjima od kojih
jedno govori o očuvanju različitosti
vrsta: "PRESERVE THE DIVERSITY
in the FORESTS", kako su to
nedavno proklamirali šumari Cvijeta
u Helsinkiju. Upravo je S. Forenbacher
u svojoj knjizi dokumentacijski
prikazao raznolikost i bogatstvo
flore Žumberačkog gorja. Na taj
način on će još više proširiti krug ljubitelja
i zaštitnika prirode.


Dušan Klepac


B e r t o v i ć , Stjepan: Nacionalni
park Risnjak - Povodom 40. godišnjice
osnutka (1953 - 1993.) s prilogom
"Karte biljnih zajednica Narodnog
parka Risnjak" Prof. dr. Ive
Horvata u merilu 1 : 25.000,


Pod razno tri su priloga:


S o 1 i ć , Petar: Osniva se prvi
perivoj u Vrbniku,


Durasović, Petar: Štete u
Arboretumu Trstenom, i