DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 76     <-- 76 -->        PDF

nas Gradskom zavodu za izgradnju
grada.


2.9. Sastavni dio sadržaja su i fotografije
(u boji) na vanjskim stranicama
omotnog lista. Na prednjoj
stranici u gornjoj polovici efektna je
fotografija zagrebačke katedrale snimljene
u sjeni krošanja stabala u
nadbiskupskom parku ili parku Ribnjak.
Druga polovica stranice predočuje
zgradu Hrvatskog narodnog kazališta
s dijelom cvjetnog partera. Na
zadnjoj stranici fotografija je pod naslovom
"Uspomena na posjet Arboretumu
Trsteno - 1983", spomenik
iz 1925. godine podignut prigodom
proslave 1000 - godišnjeg hrvatskog
kraljevstva, odnosno krunidbe kralja
Tomislava.
3. "Hortikultura" je već drugu godinu
izašla ustvari kao godišnjak, što
ukazuje na poteškoće koje otežavaju
njezino izlaženje. "Hortikultura"
je zapravo izdanak iz panja časopisa
"Naš vrt", koji je počeo izlaziti
1934. godine, a šezdesetih godina je
spala na životarenje s tendencijom
prestanka. Tada je inž. Petar Matković
proveo "pomladnu sječu" (resurekciju)
i uspio "Naš vrt" zamijeniti
"Hortikulturom". "Časopis je izlazio
godišnje u četiri sveska, a tempo
izlaženja pojedinih brojeva ovisio je,
kako mi svojedobno reče, (v. nekrologom
u Šum. listu 1989. br. 9-10),
o pribavljenim novčanim sredstvima".
Iz istog razloga boluje i današnja
"Hortikultura". Lijek? Sponzori.
Ta koliko je hortikulturnih poduzeća
danas u Hrvatskoj! Vodstvo bi
mogao preuzeti "Zrinjevac" koji je
ionako "stanodavac Hortikulturi".


Još nešto. Povećanje naklade, a
time i pojeftinjenja pojedinog broja,
postiglo bi se ako bi Hortikultura
imala više tekstova za neposrednu
primjenu, kao što su u ovom broju


P. Šolića i A. Šiftara. Time bi se, bez
sumnje, poboljšala i situacija, npr.,
u splitskim kućnim parkovima, koji
su danas većinom zapušteni (Dipl.
inž. Dražen Grgurić na II. programu
Radio Zagreba dne 29. kolovoza
1994. godine).
Oskar Piškorić


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ŠUMAMA, VODAMA I


BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI


Od 11. do 13. studenoga 1995.
održana je u Zagrebu Međunarodna
konferencija pod naslovom: "ŠUMSKO
I VODNO BOGATSTVO I
RAZNOLIKOST FLORE I FAUNE
U EUROPI I HRVATSKOJ".
Taj znanstveni skup bio je najavljen
u "Šumarskom listu" 7-8/1995.
Na skupu je zapažena značajna nazočnost
šumarskih stručnjaka zatim
vodoprivrednih stručnjaka i prirodoslovaca.
Skup su organizirali Hrvatska
paneuropska unija, Hrvatsko
šumarsko društvo, PPP "Lijepa naša",
Hrvatsko društvo za zaštitu voda,
Hrvatsko ekološko društvo, J.P.
"Hrvatske šume", JV.P. "Hrvatska
vodoprivreda", Geothe Institut Zagreb
i Komitet M.A.B. za Hrvatsku.
Pokrovitelji su bili Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva i Državna
uprava za vode.


Uz znanstvenike Šumarskog fakulteta,
Građevinskoga fakulteta,
Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu na
Međunarodnoj konferenciji sudjelovali
su znanstvenici iz Njemačke,
Slovačke i Češke. Skupu je bila


nazočna i pozdravila ga gospoda
Ursula Schleicher, podpredsjednica
Europske unije i Europskoga odbora
za zaštitu okoliša.


Ovaj zanimljiv ekološki potreban
i vrlo suvremen skup u odnosu
na svjetska kretanja u zaštiti okoliša
i zaštiti prirode, odvijao se plenarno
u ovim skupinama:


1. Uloga šuma u hidrologiji
prostora,
2. Gospodarenje vodama, njihova
zaštita i korištenje,
3. Raznolikost flore i faune i
njihova zaštita i
4. Ostali ekološki pogledi.
Referati su izloženi 11. i 13.
studenoga, a drugi dan 12. studenoga
1995., obavljen je obilazak u
"Oluji" oslobođenoga Nacionalnog
parka "Plitvička jezera". Tom prilikom
je grupa znanstvenika izložila
hidrološku, geološko-litološku,
šumarsku i faunističku problematiku
Parka poslije njegova oslobađanja.
Na kraju Međunarodne konferencije
izabran je odbor za zaključke


u koji su ušli: doc. dr. se. Paula
Durbešić, prof. dr. se. Slavko Matić,
prof. dr. se. Josip Marušić, prof,
dr. se. Josip Petreš, dr. se. Nikola
Tvrtković, prof. dr. se. Ivan Šugar,
prof. dr. se. Draško Šerman, dr. se.
Srećko Božičević, prof. dr. se. Mislav
Ježić i prof. dr. se. Branimir
Prpić, predsjednik.


Odbor za zaključke je na osnovi
iznesenih referata i rasprava donijeo
ove zaključke po skupinama:


1. Uloga šuma u hidrologiji
prostora
- Šume vrlo učinkovito reguliraju
vodne odnose. Šuma zadržava
vodu i postupično je ispušta u podzemlje,
izvorišta i vodotoke. Procjedivanjem
kroz šumsko tlo voda
postaje pitka.
- Uzgojni zahvati imaju odlučujuću
ulogu u formiranju kako pre-
borne tako i regularne strukture,
koja utječe na hidrološku funkciju
šuma. Horizontalna i vertikalna
struktura posebno obilježena s horizontalnom
projekcijom krošanja,


ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 77     <-- 77 -->        PDF

odnosno sklopom šume, neposredno
utječe na oborine u vidu intercepcije,
transpiracije, evaporacije,
perkolacije i površinskog otjecanja
vode u šumi.


Formiranje preborne strukture
putem uzgojnih radova u prebornoj
šumi poboljšavamo hidrološku funkciju
šuma, što se posebno odražava
na momentalnu vlažnost tla.


- Radi izbjegavanja nepovoljnog
učinka prilikom pomlađivanja regularnih
bukovih šuma, prirodno
pomaladivanje je nužno provoditi
na malim površinama s dugim pomladnim
razdobljem.
- Posljedice "umiranja šuma"
koje su redovito obilježene prekidanjem
sklopa potrebno je odmah
sanirati kako bi se otklonio nepovoljan
utjecaj ove pojave u smislu
smanjenje hidrološke funkcije šume.
Zbog spriječavanja emisija štetnih
tvari i njihove imisije u šume
kao i druge prostore potrebno je napraviti
cjeloviti katastar onešišćivača
zraka, vode i tla te sustavnim
mjerama zakonske regulative ostvariti
postupno smanjenje onečišćenja
i trovanja ukupnog okoliša.
- Nužno je podvrći analizi sve
vodotehničke zahvate u nizinskim
šumama Posavine, Podravine, i
Pokuplja te prići izradi programa
zaustavljanja daljnjega isušivanja
kao i zamočvarivanja šumskih
staništa što značajno smanjuje
hidrološku funkciju nizinskih šuma.
- U priobalnim šumama koje su
izložene šumskim požarima potrebno
je provoditi propisane preventivne
i represivne mjere radi ublažavanja
posljedica nepovoljnoga utjecaja
šumskih požara na hidrološke
prilike mediteranskoga prostora.
- Prilikom iskorišćivanja šuma
nije dozvoljeno oštetiti šumsko tlo
izvoznim putevima i vlakama jer to
može izazvati najteže oblike akvatične
erozije. Kod obnove šuma
potrebno je primijeniti uzgojne
mjere koje najmanje izlažu šumsko
tlo akvatičnoj i eolskoj eroziji.
- Skup daje potporu prijedlogu
da se pristupi organiziranoj i cjelovitoj
zaštiti tala koja uključuje tri
područja aktivnosti:
Inventarizaciju stanja


Trajno motrenje (monitoring)


Informacijski sustav tala.


Preduvjet djelovanja zaštite tla je
standardizacija metoda istraživanja,
od inventarizacije stanja do informacijskog
sustava, najprije na državnoj,
zatim na razini regionalnih
međudržavnih asocijacija i na razini
kontinenata.


Prema raspoloživim podacima,
tla Hrvatske su u srazmjerno povoljnom
stanju. Odvodnja cijevnom
drenažom izvršena je na samo oko
200 000 ha, što je daleko ispod potreba.
Uvažavajući negativna iskustva
zemalja s razvijenom poljoprivredom
predlažemo da se izvrši
preispitivanje koncepta odvodnje
koji je u nas prakticiran. To se osobito
odnosi na privođenje kulturi
teškim, vertičnih, močvarnih tala, za
koje doduše postoje rješenja, ali uz
trajni rizik u fazi korištenja, a danas
su prirodna staništa, vrlo bogate
flore i faune, odnosno divljači, napose
ornitofaune.


Držimo da teška, amfiglejna,
vertična tla, koja su inače marginalna
sa stajališta korištenja u poljoprivredi,
a predstavljaju prirodne
"tampon zone" prema šumskim
ekosustavima osobite vrijednosti
kao što su šume hrasta lužnjaka,
valja zadržati u primarnome načinu
korištenja i izbjegavati sve zahvate
koji mogu dovesti u pitanje, inače
osjetljivu ravnotežu u tim ekosustavima.


S odvodnojm tala treba nastaviti,
ali se pri tome orijentirati na tla
koja se već koriste u orančinoj
proizvodnji kao što su planosoli i
glejna tla.


- Na proces imisijske acidifikacije
šumskih tala i drveće možemo
utjecati jedino zaustavljanjem emisija
stoje vrlo složen postupak koji
se postupno rješava na međunarodnoj
razini. Uz imisijsku acidifikaciju
povezano je i ispiranje bazičnih
kationa (Ca2+, Mg2+, K+ i dr.) s
asimilacijske površine drveća. Moramo,
međutim utjecati na tlo i
pomoći šumskom drveću u obrambenim
mehanizmima smanivanjem
kiselosti, odnosno dodavanjem nedostatnih
hranjiva tlu.
Klasična kalcifikacija koja se
primjenjuje radi smanjenja kiselosti
u šumama nije dobro rješenje
budući da uzrokuje mnoge negativne
učinke u tlu. Dolazi do promjene
u mikrobiološkoj aktivnosti,
povećava se učinak nitrifikacije i
oslobađaju kompleksno vezane
teške kovine (Pb, Cd, Cu, Zn i dr.)
koje se ispiru i dolaze u podzemne
vode, kao i NO? koji toksično djeluje
u ciklusu prehrane bilja.


Unošenjem prirodnih mineralnih
supstrata koji imaju ion-izmjenjivačka
svojstva mogu se regulirati
toksični kationi i anioni, koji se
oslobađaju promjenama pH vrijednost
tla, npr. Al3+, Mn2+, Fe2+, Zn2+
i druge teške kovine, te nitrati
(NO3-) i NH4+.


2. Gospodarenje vodama, njihova
zaštita i korištenje
- Gospodarenje vodama nastoji
uravnotežiti različite interese za
vodom i osigurati optimalno
korištenje raspoložive količine
vode. Integralno gospodarenje vodom
uključuje istraživanje vodnih
resursa, potencijalno korištenje
vode i moguće učinke na okoliš.
Zaštita, povećanje i obnova kakvoće
vode su načela koja mora zadovoljiti
sustav integralnog gospodarenja
vodama. Takav način gospodarenja
vodama omogućuje egzistencijalnu
ulogu vode, uzimajući u obzir sve
kompleksne interese, kao i količinske,
kakvostne i prostorne odnose
vodnih resursa.
- Po količini vode Hrvatska se
svrstava u zemlje bogate vodom.
Ukupna količina vode u Hrvatskoj
procjenjuje se na iznos od 45,23
km´godišnje, pa raspoloživa količina
vode po stanovniku iznosi 9.454
m3 godišnje.
- Voda i tlo međusobno su povezani
mnogim prirodnim procesima
i gospodarskim interesima, te ih
zbog toga treba promatrati zajedno.
Integralni pristup rješavanju problema
vezanih uz vodu i tlo nužan
je kod razrade i provedbe koncepta,
održivog razvoja. U svrhu očuvanja
poljoprivrednog, šumskog i ostalog
tla potrebni su radovi za
zaštitu od erozije tla, uređenje bu


ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 78     <-- 78 -->        PDF

jica, obrana od poplava, uređenje
hidromelioracijskih sustava odvodnje
i dr. Ljudske intervencije u
okoliš treba izvoditi na način da se
u najvećoj mogućoj mjeri poštuju
prirodne osobitosti i zakonitosti.


- Šuma utječe vrlo značajno na
veličinu koeficijenta površinskog
otjecanja. Površinsko se otjecanje
utoliko smanjuje, ukoliko je bogatiji
biljni pokrivač. Dobro gospodarenje
šumama obagaćuje biljni
pokrivač Zemlje, umanjuje koeficijent
površinskog otjecanja, sprečava
eroziju tla, povećava upojnu moć
tla i dobro opskrbljuje podzemne
vodonosnike, te tako štiti i obogaćuje
vodne resurse.
- U svrhu prihvaćanja koncepta
održivog razvoja i integralnog gospodarenja
vodama, Republika Hrvatska
prihvatila je dokumente pod
naslovom AGENDA 21-Konferencija
Ujedinjenih naroda o okolišu i
razvoju, koji određuju obveze zemalja
članica Ujedinjenih naroda
glede zaštite okoliša i prirodnih
resursa. Prihvatila je također i druge
međunarodne i regionalne konvencije
(Dunavska i Barcelonska) čije
poštivanje i provođenje zahtijeva
značajnu koordiniranu aktivnost.
- Integralni pristup gospodarenju
vodama traži pripadnu zakonsku
regulativu, a kompleksnost
mnogih pitanja u svezi s takvim
pristupom zahtijeva sustavni prilaz
rješavanju vodnogospodarskih problema.
- Izobrazba znanstvenika i
stručnjaka u duhu koncepta održivog
razvoja od strateškog je značenja
za razradu tog koncepta u domeni
upravljanja vodama.
3. Raznolikost flore i faune,
njihova zaštita i korištenje
- Bogatstvo i raznolikost flore i
faune Hrvatske u kopnenim i slatkovodnim
ekosustavima je posljedica
biogeneze cenoza u postglacijalnoj
epohi. Zbog povoljnih klimatskih
uvjeta i geološke raznolikosti
hrvatska flora i fauna odlikuje se
velikim brojem tercijarnih i glacijalnih
relikata. U povijesti istraživanja
floristčkih i faunističkih
znamenitosi našega državnog teritorija
stupanj istraženosti proporcionalan
je finacijskom ulaganju, a
to znači Hrvatska nema u potpunosti
izraženu floru i faunu i geografske
areale rasprostranjenja pojedinih
njezinih elemenata.


- Različiti oblici civilizacijskih
aktivnosti ugrožavaju floristički i
faunistički biodiverzitet i genetski
fond. Da bismo u potpunosti mogli
provoditi mjere ekološke zaštite
okoliša, detaljno poznavanje rasprostranjenja,
ekoloških osobitosti
te strukture kopnenih i slatkovodnih
cenoza, je "conditio sine qua
non". To znači da se mora stvoriti
povoljno ozračenje za fundamentalni
znanstvenoistraživački rad u području
funističkih i florističkih istraživanja.
- Zbog nasljeđene neučinkovitosti
zaštite biološke raznolikosti, a
strateškog opredjeljena da zadržimo
sadašnji njen visoki stupanj, primjerice
zbog budućnosti turizma
Hrvatske, potrebno je osnovati zajedničko
MINISTARSTVO ZAŠTITE
PRIRODE I OKOLIŠA.
- U Hrvatskoj je potrebno učinkovito
zaštititi močvarna staništa,
tresetišta, livadne zajednice pijesaka
te livade i rudine pretplaninskog
pojasa.
- Potrebno je dati prednost fundamentalnim
istraživanjima te monitoringu
dosad zapostavljenih
krških ekosustava, osobito jadranskim
otocima, sredozemnim planinama
(posebno Velebitu i Biokovu),
krškom podzemlju, rijekama Korani,
Krki, Cetini, Vrlici, Neretvi,
Mirni i Baćinskim jezerima.
Održati biološku raznolikost u
dva, po broju kralješnjaka najbogatija
šumska ekosustava: šumama
hrasta lužnjaka (panonsko područje
i Motovunska šuma) i gorskim
šumama bukve te bukve i jele.


4. Ostali ekološki pogledi
- Za uže i šire područje Nacionalnog
parka "Plitvička jezera"
potrebno je znanstveno utvrditi koje
površinske i podzemne vode s pripadajućim
šumskim područjima
treba staviti pod režim potpune
zaštite od gospodarskog sirovinskog
korištenja i svakoga oblika onečišćenja.
Zahvati u šumskim ekosustavima
Nacionalnoga parka bili
bi dopušteni samo u skladu sa
znanstvenim revidirnim Programom
gospodarenja šumama.


Zbog izuzetne znanstvene vrijednosti
prašume Čorkova uvala i prema
novijim saznanjima šumarske
znanosti potrebno je proširiti
današnje granice prašume i obnoviti
sustavna istraživanja na postojećim
trajnim pokusnim plohama.


Zbog sveobuhvatne zaštite Plitvičkih
jezera nužno je na siguran i
kvalitetan način riješti vodoopskrbu,
a naročito odvodnju otpadnih
voda.


- Zdravstvena ekologija (Environmental
health) ili zdrav okoliš,
prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
uključuje i neposredne
patološke učinke kemikalija,
zračenja i nekih bioloških čimbenika
i često učinke na zdravlje i blagostanje,
široko uzeto, prirodu, psihologiju,
socijalno i estetsko okružje
u kojemu su uključene i opskrba
vodom i sanitacija. Zdravlje nije
samo odsutnost bolesti-prisutnost
blagostanja i kakvoća života jednako
je važna.
Povezanost kakvoće pitke vode
te bolesti i smrti uzrokovanih pijenjem
vode mora biti načinjena analizom
zdravlja i voda za piće uz
pomoć zdravstvene statistike. Na
europskoj razini su vrlo značajni
izravni ekološko-zdravstveni problemi
u slivu Dunava što se, kako
radi Dunava te naše Save i Drave
odnose i na Hrvatsku. To su:


a) bolesti uzrokovane bakterijama
i virusima u vodi za piće koje
se češće događaju u većini zemalja
u području Dunava nego u drugim
zapadnoeuropskim zemljama;


b) Methaeglobinemia koja se
nalazi prije svega u seoskim područjima
mnogih podunavskih zemalja;


c) Izgrađenost vodoopskrbne
mreže je slaba u seoskim područjima
mnogih podunavskih država.


Oslanjanje na plitke podzemne
vode ili površinske vode predstavlja
ozbiljan zdravstveni problem i
rizik u takvim krajevima.


Prof. dr. se. Branimir Prpić