DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 8     <-- 8 -->        PDF

I. Trinajstić: SUKCESIJA VEGETACIJE NA POŽARIŠTIMA ŠUMA CRNIKE I CRNOG JASENA ... Šumarski list br. 1—2. CXX (1996), 3—7
prot tomu alepski se bor (Pinus halepensis) javlja samo
na opožarenim površinama, stoje u skladu s njegovim
širenjem kao pirofitom. Ostale se razlike u flornom
sastavu mogu smatrati slučajnima i prema našem mišljenju
nemaju povezanosti s požarom.


Dalja će komparativna istraživanja, ukoliko se na nekim
drugim lokalitetima pronađu analogne površine, pokazati
koje će se od analiziranih značajki moći smatrati
zakonitošću u prirodnoj obnovi šuma crnike as. Orno-
Quercetum ilicis, poslije požara.


RASPRAVA


Crnikove šume sa crnim jasenom na Kozjaku kraj
Splita razmjerno su maleni dio sveukupnog areala as.
Orno-Quercetum ilicis u Hrvatskom primorju. Ta je
šumska zajednica, kao što je poznato (H o r v a t i ć
1963) vrlo rasprostranjena duž istočnojadranskog primorja,
ali najveće površine zauzima u njegovu sjevernom
dijelu, odakle je i opisana (H o r v a t i ć 1939). Tijekom
vremena sakupilo se razmjerno mnogo podataka
(usp. Trinajsti ć 1985, 1995) o njenoj florističkoj
građi, pa nam to olakšava procjenu razvijenosti as.
Orno-Quercetum ilicis i na Kozjaku. Tako je s 39 fitocenoloških
snimaka na prostoru od zapadne Istre, na sjeveru,
do otoka Sipana na jugu obuhvaćeno 54 vrste
(Trinajstić 1985), a iz istočne Istre na temelju 10
snimaka 36 vrsta (Trinajsti ć 1995). Usporedimo li
navedene podatke s rezultatima dobivenim na Kozjaku,
možemo uočiti da su i u neopožarenim i opožarenim
dijelovima sastojina zastupljene praktički sve, za
as. Orno-Quercetum ilicis, značajne vrste.


U usporedbi s listopadnim šumama termofilnih hrastova
(Quercus pubescens, Q. virgiliana), crnikove šume
sa crnim jasenom po broju su vrsta znatno siromašnije,
međutim obnova flornog sastava poslije požara
teče znatno brže.


Sve dosad iznijete spoznaje upućuju, ako ne na nepobitnu
tvrdnju, ono bar na razmjerno dobro utemeljenu
pretpostavku, da samim požarom ne dolazi do de


gradacije proučavane crnikove šume. Požar se tu može
usporediti sa sječom, s tom razlikom da se poslije požara
površinski slojevi tla obogate mineralnim tvarima
iz pepela, ali povećana količina hranjivih tvari ipak ne
dovodi do zakorovljivanja. Površine na kojima je provedena
čista sječa obično se prvih godina odlikuju jakom
zakorovljenošću koja se očituje tako dugo dok
drvenaste vrste svojim izbojcima iz panja ne zatvore
sklop.


Dakako, šteta je od požara očita, jer vraća razvoj šume
na početak, pa i crnikove šume treba, također, svagdje
tamo gdje je to moguće zaštititi od požara. Međutim,
navedena su istraživanja pokazala, da se as. Orno-
Quercetum ilicis može poslije požara sama uspješno regenerirati
i da požar u većoj mjeri ne ugrožava njenu
flornu strukturu bez obzira na to što u neposrednoj blizini
postoji izvor sjemena alepskog bora, koji bi naplođivanjem,
teoretski, mogao skrenuti sukcesiju u smjeru,
na požar vrlo osjetljivih šuma alepskog bora. Takva
je pojava vrlo česta u sušem dijelu Hrvatskog primorja,
naročito na otocima, gdje se prvotne čiste vazdazelene
šume crnike (as. Myrto-Quercetum ilicis) ni poslije
sječe, niti poslije požara nisu mogle regenerirati, već
su se na njihovu mjestu razvile bujne šume alepskog
bora, najčešće as. Querco ilicis-Pinetum halepensis
(usp. Trinajstić 1988). Upravo su za to područje
vezani i najveći šumski požari u Hrvatskom primorju.


ZAKLJUČAK


Na temelju komparativne analize flornoga sastava
opožarenih i neopožarenih dijelova sastojina šuma crnike
sa crnim jasenom — as. Orno-Quercetum ilicis na
padinama Kozjaka kraj Splita ustanovljeno je da požar
kao ekološki čimbenik nije znatnije poremetio flornu
strukturu navedene šumske zajednice. Isto je tako usta


novljeno, da u opsegu as. Orno-Quercetum ilicis, poslije
požara ne dolazi do formiranja šuma alepskog bora,
bez obzira na to što u neposrednoj blizini postoji
izvor njegova sjemena. To je dokazom stabilnosti as.
Orno-Quercetum ilicis u opsegu svoga potencijalnog
areala.