DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1996 str. 83     <-- 83 -->        PDF

U NEKOLIKO REDAKA


Švicarski Savezni institut za istraživanje
šuma, snijega i krajine
predviđa proširenje sadašnjeg areala
pojedinih šumskih vrsta kao posljedicu
promjene klime. Tako će
šume hrasta i graba zauzeti središnji
dio, bukva će se zajedno sa smrekom
i jelom proširiti u više položaje
dok će ariš i limba (P. cembra)
doseći snježnu granicu na 2700 m.


Godišnji svjetski promet
drvom iznosi 1100 milijuna m3 četinjača
i 550 milijuna m3 listača.
Udio Kanade i SAD iznosi 460 milijuna
m3 četinjača i 130 milijuna m3
listača; udio Europe 200 miljuna m3
četinjača i 75 milijuna m3 listača a
udio Rusije, odnosno bivšeg SSSR-
a, iznosi 225 milijuna m3 četinjača
i 30 miljuna m3 listača. U Aziji bez
Sibira, koji je iskazan u SSSR-u,
promet četinjača iznosi 90 milijuna
m3 a listača 174 milijuna m3. Ostale
količine nalaze se u prometu
Afrike, Južne Amerike i Oceanije.


U okviru sajma SOLAR TEC
96, koji će se održati u gradu
Krlsruhe, Njemačka, od 8. do 11.
svibnja ove, 1996., godine, raspravljat
će se i o iskorišćivanju energije
voda, vjetra i biomase s posebnim
naglaskom na korišćenje obnovljive
energije - energije iz biomase.


U "nacionalnoj reviji za privatne
šume" FOREST DE FRANCE,
u broju za prosinac 1995. godine,
Uvodnik je napisao direktor
ovog časopisa H. Plauche G i 1 1
o n. Nakon čestitke čitateljima za


1996. godinu ("da vama kao i vašim
obiteljima donese mnogo sreće
i osigura vašim šumama napredak"),
uz ostalo je naglasio:"Moramo
se podsjetiti, da je površina
francuskih šuma nakon posljednjeg
rata povećana za oko tri milijuna
ha, stoje zahvat bez presedana a sa
značajnim udjelom privatnih šumoposjednika.
To nas poziva, da nastavimo
s pošumljavanjem napuštenih
poljodjelskih površina."


U istom broju FF, objavljen je
i članak Šumarstvo u zemljama u
tranziciji u Srednjoj i Istočnoj Europi.
Članak je napisan prema podacima
FAO-a, objavljenim u časopisu
UNASYLVA br. 179. Podaci


o površini šuma, njezinom udjelu u
površini države i po stanovniku te
ukupna drvna masa i masa po ha
iskazani su za 24 države. Toliki broj
država obuhvatio je i sve države nastale
na području bivšeg SSSR-a.
Za Hrvatsku je navedena površina
šuma od 2 458 000 ha, s udjelom
43,5% ili 0,53 ha po stanovniku.
Drvna masa iskazana je s 298,4 milijuna
m3 ili 121,4 m3 po ha. Po
udjelu šuma u cjelokupnoj državnoj
površini ispred Hrvatske su Slovenija
(53,2 %) i Ruska federacija /
45,2%/ dok po hektarskoj drvnoj
masi čak ih je 13 na čelu s Češkom
(233,9 m3/ha). U članku se dalje navode
i razne mjere o politici i zakonodavstvu,
privatizaciji, ulozi države
i dr. ali se Hrvatska poimence ne
spominje.
Pomoć bosanskim šumarima.


Višemjesečna akcija prikupljanja
pomoći završena je. Sakupljena


svota od preko 14,000.000 Lira početkom
mjeseca rujna poslana je
Prof. Konradu Pintariću, koji će je
podijeliti kolegama šumarima. Kako
se stanje u Bosni tijekom ljeta tako
razvilo, da nije bilo moguće poslati
živežne namirnice, odlučeno je
poslati sakupljenu svotu novca. Suvišno
je da najsrdačniju zahvalu
Prof. Pintarića prenesemo talijanskim
šumarima.


S naše strane vrlo smo zahvalni
udruženju BEATII COSTRUTTORI
Dl PACE (Blaženi graditelji mira),
koja je u uvjetima znatnog rizika
i poteškoća prenijela novac. Također
je bila vrlo korisna suradnja
s osobljem Agnezia 15 della Banca
Toscana di Firenza.


(Izvor: MONTE E BOSCHI,
studeni prosinac 1995.)


Mađarska će kao dio proslave
1100-te godišnjice svoje državnosti
1996. godine organizirati i NATUR-
EXPO 1996. Izložba će
prvenstveno obuhvatiti zaštitu prirode,
lov, ribolov, šumarstvo i turizam.
Pripremni odbor koji je počeo
radom početkom 1995. godine za
sudjelovanje na izložbi pozvao je
120 država i preko 4000 institucija
iz cijelog svijeta.


Do 2010. godine Švedska namjerava
uzgojiti 300 000 ha šuma


namijenjenih za proizvodnju bioenergije.
Ta površina osigurala bi godišnju
proizvodnju struje do 20
TWh ili 5% ukupne švedske potrošnje
struje. Do danas je podignuto
9000 ha šuma namijenjenih za bioenergiju,
a glavna vrsta je vrba.