DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 110     <-- 110 -->        PDF

V. Goglia, R. Bcljci: BOČNA STABILNOST LISTA I SNAGE VLASTITIH OTPORA TRAČNE PILE . Šumarski lisl br. 3—4, CXX (19%). 195—201
Vrijednosti preporučljivih zateznih sila lista tračnih
pila, kako u literaturi, tako i kod proizvođača strojeva,
navode se u širokom rasponu. Za tračne pile trupčare
preporučuju se zatezne sile koje u listu pile izazivaju
naprezanje od 60 do 120 MPa (M i k o 1 a š i k , 1981;
Prokeš, 1982; W i 11 i s tone , 1978; Gr ube, 1971;
Goglia , 1994), za rastružne tračne pile od 50 do 70
MPa (Grube, 1971; Goglia, 1994) te za stolarske
tračne pile od 30 do 40 MPa (Grube, 1971; Gogli a,
1994). Povečanjem zatezne sile razmjerno se povećavaju
momenti trenja u ležištima, pa tako i snaga vlastitih
otpora. Vrijednost spomenutih veličina ovisi i o kutnoj
brzini kotača, odnosno o brzini rezanja. Zatezna je
sila s jedne strane uvjetovana zahtjevima za nesmetani
prijenos gibanja i snage glavnog kretanja. Lako se može
pokazati da minimalna vrijednost zatezne sile, za normalne
radne uvjete u kojima ne dolazi do klizanja lista
pile u odnosu na pogonski kotač, mora udovoljavati uvjetima:


K


D n n P


F, >


e1"1 — 1 (1)


gdje je:


K - jedinični otpor rezanja, N/mm2


v - posmična brzina, m/min


š - širina propiljka, mm


h - visina rezanja, mm


D - promjer kotača, m


n - frekvencija vrtnje pogonskog kotača, s"1


LI - faktor trenja između lista pile i pogonskog ko


tača.
S druge strane, maksimalna je vrijednost zatezne sile
uvjetovana zahtjevima za bočnom stabilnošću lista i sigurno
predstavlja problem koji treba zasebno istražiti. Neka
istraživanja Golj e i Kranj čeca (1988a), naime,
ukazuju i na to da se s povećanjem vrijednosti zatezne
sile iznad optimalne vrijednosti, s gledišta bočne stabilnosti,
može postići djelovanje suprotno očekivanom.
Bočna stabilnost lista tračne pile problem je kojemu
se također posvećuje značajna pozornost u pilanskoj
praksi. Povećane amplitude bočnog gibanja lista povećavaju
širinu propiljka te zahtijevaju povećane energetske
normative, Brežnjak i Moen (1972). U1 s o y ,
Mote i Szymani (1978) navode da je velik broj
pitanja vezanih uz bočno gibanje lista još uvijek bez odgovora
unatoč značaju problema. W u i Mote (1982)
pokazali su da se mjerenjima bočnog gibanja slobodnog
kraka lista pile mogu izvoditi zaključci o zbivanjima na
radnom kraku, čime se značajno povećavaju mogućnosti
neposredne kontrole procesa piljenja.


CILJ ISTRAŽIVANJA - Aim of research


Kako bi se ustanovile posljedice široko preporučljivih
i primjenjivanih zateznih sila, odnosno naprezanja
u listu pile, mjerena je snaga vlastitih otpora stroja te


bočna stabilnost lista stolarske tračne pile u ovisnosti o
zateznoj sili lista i kutnoj brzini kotača pile, tj. brzini
rezanja (si. 1).


Nezavisne varijable


Independent variables


Zatezna sila


Strain force


Brzina rezanja


Cutting speed


jP


^


Zavisne varijable


Dependent variables


Bočna stabilnost


fP


Lateral stability


Snaga vlastitih otpora


Machine´s own resistance power,


´V ´ ´


Učinkovitost stroja


Machine efficiency


Širina propiljka -Sawkerf width
Kvaliteta piljenja - Sawing quality


( Trajnost alata -Tool durability )


Potrošnja energije - Energy consumption
Jedinični energetski normativi


SI. 1. Definicija problema


Specific energetic standards


Fig. I. Problem definition


PLAN I UVJETI POKUSA - Test plan and measuring procedure


Sva su mjerenja provedena na stolarskoj tračnoj pili
sljedećih tehničkih karakteristika:


promjer kotača D~ 900 mm
razmak osi kotača H= 1560 mm
nazivna snaga pogonskog motora P =7 kW
širina lista 5=61 mm
debljina lista o=l,4 mm
visina zubi h =7 mm
z


pomak obratka - ručni
zatezanje lista - navojnim vretenom i oprugom
ručno
Zatezna sila mjerena je približnom metodom (G o
lja i Kranjčec, 1988a, 1988b; G o g 1 i a´ i Be
1 j o , 1995) prema približnoj relaciji: