DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 117     <-- 117 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 228.81 +221.4.001 Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 203—208


RAZVOJ I STRUKTURA BUKOVO-JELOVIH PRAŠUMA I NJIHOVA PRIMJENA KOD
GOSPODARENJA PREBORNOM ŠUMOM


ENTWICKLUNG UND STRUKTUR DER BUCHEN-TANNEN URWALDER UND IHRE
ANWENDUNG BEIM BEWIRTSHAFTEN DER PLENTERWALDER


Štefan KORPEL*


SAŽETAK: Uspoređujući rezultate istraživanja bukovo-(smrekovo)-jelovih
prašuma i bukovo-(smrekovo)-jelovih prebornih šuma Slovačke, došlo se do
značajnih zaključaka i preporuka za transformiranje prašume u prebornu šumu.
Najvažnije značajke (parametre) i taksacijske veličine koje su utvrđene
kod prašume, treba kod primjene na prebornu šumu ili reducirati približno
na polovicu, ili udvostručiti. Redukcija se odnosi na trajanje cijelog razvojnog
ciklusa u odnosu na vrijeme potrebno z,a proizvodnju stabala s konačnom
debljinom 60—70 cm, na vrijeme usporenog rasta, na prosječnu i maksimalnu
zalihu, i na udio debelih (iznad 50 cm) i vrlo debelih (iznad 70 cm) stabala
u ukupnoj zalihi. Treba udvostručiti površinski opseg obnove i broj jedinki
obnove s visinom iznad 20 cm.


Ključne riječi: jela, bukva, prašuma, preborna šuma, transformiranje.


1. UVOD
Prirodnu šumu, poglavito onu s karakterom prašumalno
djelotvorna šuma, mora se odlikovati beskriznom
me, vodeći šumari Europe smatraju nezamjenjivim izvodinamikom
i visokom ekološkom stabilnošću. Ove
rom spoznaja za ekološki usmjeren uzgoj šume. Većiodlike
može najbolje ispuniti raznodobna šuma sastavna
pristaša koncepcije prirodi bliskog gospodarenja ljena od autoktonog staništu primjerenog drveća, usmješumama,
pri utvrđivanju temeljnih značajki strukture šurava,
na prema osobinama i značajkama, potencijalne
me, te gospodarsko-funkcionalnih ciljeva i načina uzgofitocenoze
na konkretnom staništu. Najvjernijom potenja,
bila je inspirirana dinamikom i značajkama prirodcijalnom
fitocenozom smatra se prašuma prikazanog ponih
šuma određenog područja. Što se više proširuju i dručja (Tomasius 1992).
produbljuju spoznaje o razvoju i dinamici prirodnih šu


Na temelju arhivskih materijala i provedenih analima,
prije svega prašuma, šumarska praksa dobiva više


za sastojina, u nastanku sadašnjih prebornih šuma Slouvjerljivih
poticaja i pouzdanih teoretskih objašnjenja


vačke imala su udjela dva različita pravca. Jedan praza
primjenu onih načina i oblika gospodarenja koje


vac sastojao se u iskorištavanju bivših prašuma putem
svrstavamo u širu koncepciju prirodi bliskog gospodar


smanjivanja velike drvne zalihe, prekomjernog broja
stva. To posebno vrijedi za preborni način gospodare


vrlo debelih stabala i trajnog održavanja autoregeneranja
i prebornu šumu. U prebornoj šumi u najvećoj mje


tivnih procesa. Drugi pravac usmjerio se na formiranje
ri dolaze do izražaja samoregulacijski i samoregenera


gospodarskih ali još prirodnih šuma panjača, poticanjem
cijski procesi svojstveni stabilnom ekosustavu. Ovdje


visinske diferencijacije pomoću obnove u malim povrsu
najveće mogućnosti primjene biološke automatiza


šinama i prorjeđivanja dominantnih stabala, odnosno
cije, a time i nepovoljnoga utjecaja čovjeka u postiza


ostavljanjem snijegom i vjetrom jako oštećenih, ali ponju
proizvodnih i funkcionalnih ciljeva. Sigurna, s traj


stupno obnavljajućih sastojina. Prvi pravac bio je čenim
proizvodnim mogućnostima i po funkcijama opti


šći, uspješnji i utoliko povoljniji, što se pomoću njega
u najvećoj mjeri očuvao prvobitni sastav vrsta i što su
se održali prvotni genotipovi drveća. (Burgan 1970,


* Prof. Dr. Štefan Korpel, Šumarski fakultet Tehničkog sveučilišta, T.
G. Masaryka 24, 960 53 Zvolen, Slovačka Holubčik 1962.)