DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 120 <-- 120 --> PDF |
S. Korpel: RAZVOJ I STRUKTURA BUKOVO-JEI.OVIH PRAŠUMA I NJIHOVA PRIMJENA KOD GOSPODARENJA . Šumarski list br. 3—4. CXX (1996), 203—208 gušavanje rasta traje kod jele 70—140 godina (si. 4). Kod smreke i bukve vrijeme potiskivanja bitno je kraće zbog manje tolerancije prema zasjeni, otprilike upola manje nego kod jele. U prašumama s većom zastupljenošću bukve ovo prigušavanje rasta može se kod jele manifestirati i u naprednijoj dobi starosti (od 100— 150 godina) s trajanjem 60—80 godina i s ponovljenim prosperitetom rasta u trajanju od 40—70 godina. Taj posebni ritam rasta jele zavisi od izmjene ciklusa (generacija) bukve. S obzirom na dinamiku strukture sastojina, kroz cijeli otprilike 400-godišnji razvojni ciklus, pojedini se razvojni ciklusi bukve, koji slijede jedan iza drugog, naročito u 6. vegetacijskom stupnju, većinom odvijaju u znatno različitim sastojinskim, a time i mikroekološkim uvjetima. Ako je zastupljenost četinjača (jele i smreke) veća od 70%, može se desiti da bukva ne bude zastupljena na većoj površini kroz duže razdoblje. 3. ZNAČAJKE I SVOJSTVA BUKOVO-JELOVE (SMREKOVE) PREBORNE SUME U USPOREDBI S PRAŠUMOM U šumarskim krugovima prašumu često označavaju kao uzor (model) za prebornu šumu. Struktura prašume je više od dvije trećine trajanja ukupnog razvojnog ciklusa prilično udaljena od tipične preborne strukture. Samo necijelu trećinu od trajanja razvojnog ciklusa, i to na manjem dijelu nego što iznosi trećina ukupne površine, kroz tzv. "prebornu fazu", struktura prašume nalikuje strukturi ujednačene preborne šume. U ovoj fazi dolazi do stvaranja vertikalnog (odnosno stupnjevitog) sklopa, stabla su raspoređena u sva tri visinska sloja, na odgovarajućem dijelu traje obnova i kontinuirano se odvijaju pozitivna visinska pomicanja. Ova faza javlja se u onom dijelu ukupnog razvoja, u kojem je drvna I 100 80 l\ 1 i 40 \ Ij 0´ 1 10 IB 26 34 42 50 58 66 74 82 90 98 đl,3 SI. 5. Razvrstavanje broja stabala prema debljinskom stupnju i drveća u Dobročkoj prašumi u početnoj fazi (A - na temelju mjerenja iz 1958. g.) i u naprednoj fazi (B - na temelju mjerenja iz 1988. g.) stadija dorastanja. Bild 5 Baumzahleinordnung nach Stdrkeklasse und Einordnung der Biiume in Anfangsphase (A - aufgrund der Vermessung aus 1958), und in fortschreitender Phase (B - aufgrund der Vermessung aus 1988) des Aufwachsstadiums. Dobrocsky prales 1 jela (Ta) bukva (Bu) ^r-LF A^ b**/ zaliha (sva stabla oba isprepletena ciklusa) najmanja (si. 1, 2). U ovoj fazi najlakše se i najbrže može provesti transformiranje prašume u prebornu šumu. Redovnim oduzimanjem akumuliranog volumnog prirasta pomoću prekomjerno debelih stabala sprečava se stagnacija obnove i nestanak donjeg sloja. Krivulja debljinskc raščlanbe broja stabala u cijeloj prašumi, ali i posebno za dijelove koji su u stadiju dorastanja, ima tipično silaznu liniju. Razlike su u manjem udjelu stabala srednjeg sloja i velikom udjelu debelih i vrlo debelih stabala (si. SI. 6. Bukovo-(smrekovo)-jelova mješovita preborna šuma na Šumskom dobru Mnfšek (LZ Margecany). Bi/d 6 Buchen-(Fiehten)-Tannen-Plenterwald im Waldgut Mnišek (LZ Margecany). |