DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 126     <-- 126 -->        PDF

Nenadić (1876-1966). Rodio se
1876. u Rudopolju, završio veliku realku,
a 1901. godine prvi je apsolvent
Šumarske akadmije u Zagrebu kao i
Andrija Petračić. Doktorirao je
1907. na bavarskom sveučilištu u
Munchenu, postigavši titulu "doktora
oeconomiae publicae". Od 19071911.
radi u šumarskoj operativnoj
službi. Najprije kao suplent (19101912),
potom kao stalni profesor Šumarske
akademije, preuzima predavanja
od prof. Ivana Partaša. To je
vrijeme kad dvojica sveučilišnih profesora,
naši uvaženi šumari Andrija
Petračić i Đuro Nenadić, počinju najprije
razmišljati a onda i aktivno djelovati
da osamostale šumarsku nastavu.
To im je uspjelo godine 1919. u
novoosnovanom Gospodarsko-šumarskom
fakultetu u Zagrebu, kojem


je prvi dekan bio (1919-1920) šumar
prof. dr. Andrija Petračić. A daje šumarska
nastava u to vrijeme ne samo
formalno nego istinski bila na razini
sveučilišta, svjedoči izbor šumara dr.
Dure Nenadića za rektora Hrvatskog
Sveučilišta 1927/28. godine.


Danas, nakon 30 godina od smrti
Đure Nenadića, ugodno je sjetiti se
tog nestora hrvatskog šumarstva. Uz
ostale knjige i članke Đ. Nenadić napisao
je prvu knjigu Uređivanje šuma,
Zagreb 1929, str. 1-304, koja je
dugo vremena služila kao sveučilišni
udžbenik. Teorijski dio Nenadićeve
knjige odgovarao je
Judeichovoj knjizi Die Forsteinrichtung,
8. izdanje, Berlin 1923, a
praktični dio je originalan, te može
u mnogim dijelovima poslužiti i danas
našim uređivačima. Đ. Nenadić
je preko 30 godina predavao uređivanje
šuma tijekom 2 semestra (VII.
i VIII), 5+2 sata tjedno. Zahtijevao
je da se prisustvuje njegovim predavanjima:
davao je mnogo i tražio od
studenata mnogo. Rezultat nije izostao.
Nenadićevi đaci postali su vrlo
dobri šumari u zemlji i u svijetu,
mnogi od njih bili su odlični taksatori
kojima se i danas diči naše šumarstvo.


Nenadićev postulat bio je načelo
potrajnosti. On gaje zvao željeznim


zakonom u šumarstvu. Ostao je karakteristika
zagrebačke šumarske
škole.


Nenadić se okušao i u praktičnom
uređivanju šuma. Izradio je dvije gospodarske
osnove: jednu za šumu
Lepoglavske kaznionice, gospodarsku
jedinicu "Očura" i drugu za šumu
Prvostolnoga Kaptola Zagrebačkoga,
gospodarsku jedinicu "Markuševačka
Gora". Ova druga ušla je u
Šumarsku enciklopediju 3, Zagreb
1987, str. 551, kao primjer uređenja
šume po kombiniranom rešestarenju,
kakvo je bilo propisano po Naputku
iz 1903.


Godine 1987. Šumarski fakultet
u Zagrebu priredio je svečanost u povodu
80-godišnjice prvih doktora šumarskih
znanosti (Đ. Nenadića, A.
Petračića i A. Ugrenovića). Ove godine
navršava se 30 godina od smrti
profesora uređivanja šuma dr. Đure
Nenadića, pa se s poštovanjem sjećam
tog zaslužnog šumara kao i njegovog
učitelja prof. Ivana Partaša.


Dušan Klepac