DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS


UDK MO* 449 : 323,3.001 Šumarski list br. 3^t, CXX (19%), 101 — 106


ŠTETNICI SJEMENA I NJIHOV UTJECAJ NA OBNOVU SUMA U HRVATSKOJ


SEED PESTS AND THEIR IMPACT ON REFORESTATION EFFORTS IN CROATIA


Boris HRAŠOVEC, Josip MARGALETIĆ*


SAŽETAK: Štetnici šumskog sjemena mogu značajno umanjiti prirodnu obnovu
i otežati umjetno podizanje šuma u današnjem šumarstvu. U radu se iznose
rezultati do kojih smo došli višegodišnjim istraživanjima ove usko specijalizirane
grupe štetnih insekata.


Istraživanja su obuhvatila tipične šumske zajednice hrasta lužnjaka, šume
bukve i jele te obalnog i otočnog pojasa hrasta crnike. Glavnina istraživanja
usmjerena je na problematiku hrasta lužnjaka. Gubitak žira uslijed napada
seminifagnih insekata iznosio je od 4% do 25%. Značajne su ponegdje bile i
štete od šumskih glodavaca (do 18%). Utvrđene su 4 vrste ž.irotoča iz roda
Curculio s vrstom C. glandium kao najzastupljenijom.


Od prirodnih neprijatelja ovih vrsta, kao najvažnija utvrđena je entomopatogena
gljivica Metarrhizium anisopliae. Fenološka istraživanja otkrila su
prilagodljivost ovih vrsta promjenjivim uvjetima uroda žirom. Različit postotak
ostanka dijelova populacije u stadiju dijapauze utvrđen je višegodišnjim
praćenjem terenskih klopki.


Rezultati istraživanja štetnika češera i sjemena jele, smreke i crnog bora,
također otkrivaju entomofaunu, već poznatu za ove vrste, ali u nešto drukčijoj
brojnosti i postotnom udjelu.


Istraživanja u biologiji, mogućnosti kontrole brojnosti i utjecaja ovih štetnika
na količinu i kakvoću uroda, i dalje se kontinuirano provode.


UVOD


Šumski štetnici u stanju su ozbiljno ugroziti prirod- potreba za kvalitetnim sjemenom, glede činjenice da na
nu obnovu i onemogućiti silvikulturalne mjere u mo- mnogim terenima obnova mora realizirati već školovadernom
šumarstvu. Višegodišnje istraživanje započeto nim hrastovim sadnicama. Grube procjene kreću se
1989. godine usredotočeno je na grupu organizama ra- između 2000 i 2500 tona hrasta lužnjaka i kitnjaka za
zarača sjemena najvažnijih vrsta drveća u Hrvatskoj. Ra- potrebe hrvatskog šumarstva1. Godine bogatih uroda,
dovi na obnovi lužnjakovih šuma oslanjaju se u znat- kakve bi zadovoljile ove potrebe, vrlo su neredovite, a
noj mjeri na kvalitetno i bogato plodonošenje, odnosno u preostalim, slabijim godinama, slabe je kvalitete i nana
odavna poznat fenomen periodičnog bogatog uroda padnut znatnim brojem različitih štetnika. Upravo u ovažirom
(Sikora 1984; Prpić 1987; Starčević 1990; Matić kvoj situaciji višegodišnjih nizova godina slabih ili ni1993,
1994; Matić i dr. 1994). Temeljni preduvjet za kakvih uroda žira (i sjemena ostalih vrsta), posebno je
dovršenje ophodnje, tj. solidno formiran hrastov pod- naglašena važnost štetnika sjemena (Kristek 1973;Spaić
mlađak, sve je teže ostvariv. Prirodno plodonošenje, pa i Glavaš 1988; Mikloš 1991). To je ujedno i razlog zbog
i sjetva sjemena, često ne daju zadovoljavajuće rezul- kojeg smo pokrenuli sveobuhvatna istraživanja ove spetate.
U šumskim se rasadnicima također javlja velika cifične grupe šumskih štetnika. Težište istraživanja pro


vedeno je na štetnicima žira hrasta lužnjaka, među ko


* Mr. se. Boris Hrašovcc, Josip Margaletić dipl. inž., Zavod za zaštitu jj m a su j jz r0(Ja Qurculio L.2 (Coleoptera, CurClllišuma
i lovstvo. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. . .. . .1 osobna komunikacija sa djelatnicima "Hrvatskih šuma". omdae) zauzele najvažnije mjesto (Hrasovec, Glavaš 1


2 Balaninus (Sam.) Germ. DiminiĆ 1993).