DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Ž. Borzan, M. Idžojtić, H. Guttenberger: STANDARDIZACIJA ISTRAŽIVANJA KARIOTIPOVA ČETINJAČA . Šumarski list br. 3—i, CXX (1996). 121—131 Broj i postotak submetacentričnih kromosoma u uzorku od 126 stanica četiriju različitih vrsta borova. Od sedam različitih stabala analizirano je po 18 stanica Number and percent of submetacentric chromosomes in 18-cell samples of 7 different trees of four pine species and out of a total of 126 cells Tablica 2. Oznaka analiziranog stabla Designation of the Analysed Tree Kromoso m br. Chromosom e No. i n 47 ui 22 1 ni 366 sy 367 «y 77 deVll 6 nisy 410 Ukupn o Total n % a % n % n % n % n % n % n % I 3 16.67 1 5.56 1 55 6 0 0.00 2 11.11 1 55 6 0 0.00 8 6.35 n in 1 3 5.56 16.67 0 0 0.00 0.00 0 1 0.00 55 6 0 1 0.00 55 6 1 0 5.56 0.00 0 0 0.00 0.00 1 2 5.56 11.11 3 7 23 8 5.56 IV 0 0.00 0 0.00 3 16.67 0 0.00 0 0.00 1 55 6 1 5.56 5 3-97 V 2 11.11 1 5.56 1 5.56 1 5.56 1 5.56 0 0.00 0 0.00 6 4.76 VI 3 16.67 0 0.00 1 5.56 2 11.11 0 0.00 0 0.00 0 0.00 6 4.76 vn 1 5.56 0 0.00 2 11.11 2 11.11 1 5.56 0 0.00 2 11.11 8 6.35 vm rx 2 0 11.11 0.00 1 3 55 6 16.67 2 1 11.11 5.56 3 1 16.67 55 6 1 2 5.56 11.11 1 1 55 6 55 6 2 1 11.11 55 6 12 9 95 2 7.14 X 1 11.11 5 27.78 6 33.33 1 55 6 2 11.11 4 22.22 1 5.56 20 15.87 XI 12 66.67 10 55.56 11 61.11 12 66.67 10 55.56 9 50.00 2 11.11 66 52.38 xn 17 94.44 17 94.44, 16 88.89 12 66 67 16 88.89 10 555 6 15 83.33 103 81.75 mjestu treba spomenuti haploidno stanje tkiva. Jednostavnija je i izrada preparata, s manjim brojem agresivnih kemikalija. Kromosomi u stanicama endosperma u razvoju pokazuju više morfoloških detalja, osobito u pogledu sekundarnih konstrikcija, ali i manje variraju od stanice do stanice. Tome je, vjerojatno, razlog što stanice endosperma pretstavljaju genom stabla, a stanice meristema korjenčića mogu biti kompleksnije, ovisno o mogućim različitim roditeljskim parovima u formiranju sjemena, tj. svaki preparat napravljen iz jednog korr^ s? ^ IO pm 6 SI. 3. Anafaza u endospermu običnog bora (Pinus sylvestris L.). Kromatide br. IX imaju očigledno različite dužine. Iz rada Borzana (1988) Fig. 3 Scots pine (Pinus sylvestris L.) anaphase cell. Chromatids No. IX have obvious different morphometric values. Reproduced from Borzan (1988) jenčića može s drugim preparatom imati sigurno zajedničkog samo jednog (ženskog) roditelja, ako sjeme potječe s istog stabla. Teoretski, dva preparata od kojih je svaki izrađen iz druge sjemenke, mogu pretstavljati dva različita genoma. S obzirom da se kod izrade preparata iz tkiva endosperma ne koristi predtretiranje radi kontrahiranja kromosoma, variranje njihovih relativnih dužina je veće. Ukratko, u meristemu korjenčića može se vidjeti manje morfoloških karakteristika kromosoma, pa su i rezultati istraživanja "siromašniji". Jedina "zamjerka" endospermu jest kratko vrijeme (oko dva tjedna tijekom vegetacije) kada se materijal može prikupljati za citološka istraživanja. b) Izbor tehnike bojenja - Different staining techniques Različite tehnike bojenja mogu se vrlo uspješno primijeniti na stanice u diobi endosperma u razvoju. Osobito prikladnom pokazala se mogućnost primjene Giemsa C - banding metode na ovo tkivo, na što ukazuju radovi: B orzan & Papeš (1978), Tanaka & H izu me (1980), MacPherson & Filion (1981), Borzan (1981, 1988) i rad Kohler et al. (1995). Preostaje još da se primjene druge metode diferencijalnog bojenja kromosoma, uspješno primijenjenih na meristeme korjenčića, kao npr. u radu Schlarbaum & Ts uc hi y a (1981), koji su pruganje kromosoma izazvali niskim temperaturama tijekom predtretiranja. Osobito obećavajućima, čine se metode koje su primijenjene u radovima K o n d o & Hizume (1982), Hi z u me et al. (1983)iKondo et al. (1985), u kojima su se koristile fluorescentne boje |