DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK630* 221.4.001 Šumarski list br. 3—i, CXX (1996), 91—99 NEKE KARAKTERISTIKE I PROBLEMI PREBORNIH ŠUMA OBIČNE JELE (Abies alba Mili.) U HRVATSKOJ SOME FEATURES AND PROBLEMS CONCERNING SILVER FIR (Abies alba Mill.) SELECTION FORESTS IN CROATIA Slavko MATIĆ, Milan ORŠANIĆ, Igor ANIĆ* SAŽETAK: Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj tvori preborne šume koje zauzimaju 29% ukupne šumske površine ili 540 641 ha. Drvna zaliha tih šuma iznosi 102 203 300 m3 od čega se na običnu jelu odnosi 30 975 420 m3 ili 30%. Preostalih 70% u omjeru smjese najvećim dijelom se odnosi na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.), nešto manje na običnu smreku (Picea abies Karst.) i ostale listače. Te šume imaju veliku vrijednost u gospodarskim i općekorisnim funkcijama. Općekorisne funkcije predstavljene su društvenim i ekološkim funkcijama. Idealnu prebornu strukturu šume tvore stabla različitih visina i debljina na jedinici površine, normalne drvne zalihe raspoređene u prebornu strukturu, koja osigurava maksimalan prirast, optimalno prirodno pomlađivanje i stabilnost. Današnje stanje jelovih prebornih šuma obilježeno je poremećenom i često nestalom prebornom strukturom što je razlogom niza promjena od kojih navodimo ove: - vrlo loše ili potpuno izostalo prirodno pomlađivanje jele, - smanjenje ili povećanje drvne zalihe u odnosu na normalnu, uz smanjenje prirasta, - starenje, fiziološko slabljenje i sušenje dominantnih stabala (u 1992. godini bilo je 20,4% stabala čije su krošnje oštećene preko 60%, u 1993. godini 15%, a 1993. godine 15,2% stabala), - naglašeni negativni utjecaji kiselih kiša i drugih onečišćivača zraka, vode i tla, - promjene u sastojinskoj mikroklimi, - degradacija šumskog tla zakorovljenjem, smanjenjem mikrobiološke aktivnosti, erozijom i nagomilavanjem sirovog humusa, - pojava sekundarnih štetnika koji ubrzavaju sušenje stabala, - agresivni pridolazak bukve na račun jele, posebno na južnim, kamenitim ekspozicijama i južnim rubovima areala jele, te umjetno povećanje učešća smreke. Sve navedeno razlog je uočenog negativnog trenda razvoja prebornih šuma u Hrvatskoj. Uzroke koji su doveli do ovakvog stanja možemo podijeliti u tri grupe: a) Pogrešni gospodarski zahvati, posebno glede ophodnjice, intenziteta i načina sječe. b) Pojava dužih sušnih razdoblja u globalnoj klimi. c) Nepovoljan utjecaj kiselih kiša i polutanata koji onečišćuju zrak, vodu i tlo. S obzirom da svi navedeni uzroci djeluju uzajamno, a da na neke od njih ne možemo utjecati, preostaje nam jedino da pravilnim uzgojnim zahvatima formiramo prebornu strukturu koja je u stanju prevladati nepovoljne utjecaje. Ključne riječi: prebornašuma, struktura,pomlađivanje, ophodnjica, normala * Prof. dr. se. Slavko Matić, mr. se. Milan Oršanic, Igor Anić, dipl. inž. Zavod za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |