DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 50 <-- 50 --> PDF |
S. Sever: NEKA ISKUSTVA PRI POKUŠAJU OPOJMLJENJA STRATEGIJE EKSPLOATACIJE ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—*, CXX (19%), 133—141 1995). Suparništvo između vlastito proizvedene opreme i visokovrijednih uvoznih sastavnica doprinosi rastu vrijednosti poljskih šumskih strojeva. Prema Muszynskom (1995), poljske su šume sastavljene od 83 % državnih šuma i 17 % privatnih šuma, veličine oko 1 ha po vlasniku. Republika Češka očekuje denacionalizaciju državnih šuma i rast privatnoga vlasništva (Petr 1995). Novi šumovlasnici trebaju pomoć pri gospodarenju šumom, novčanu pomoć pri otvaranju šuma i dr. Državne šume čine 66 %, privatne 19 %, te je 15 % ostalih šuma u ukupnoj ploštini šuma. Rumpf (1995) izvještava o mađarskom šumarstvu te navodi da se 2/3 drva dobiva pri konačnom sijeku, a 1/ 3 otpada na prethodno pridobivanje drva iz prorjeda. Državne šume čine 60 % šumskoga zemljišta, a privatne oko 40 % njihove ploštine. Novi šumovlasnici, njih oko 300 000, trebaju mjerodavnu i ovlaštenu pomoć. Razina mehaniziranosti eksploatacije šuma kreće se od 40% za cijepanje drva, do 99 % pri obaranju, kresanju i trupljenju. Republika Slovačka stvorila je novu strategiju i šumsku politiku. Oko 40 % državnih šuma neće biti privatizirano. Državne šume sudjeluju s 47 %, privatne zajedničke šume 21,6 %, male privatne šume 16,1 %, općinske šume 9 % te druge šume 6,4 % (Turok 1995). Slovačka je poznata po svojoj proizvodnji skidera (LKT - Martin). Omjer cijena traktora za privlačenje (skideri, forvarderi...) iz Slovačke i Skandinavije je oko 1 : 3. U Austriji je 65 % šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu, a veći dio kao mali posjedi (Benett 1992). Austrijsko federalno šumsko poduzeće (AFFE) gospodari zemljištem državnih šuma koje obuhvaća 16 % ukupnoga šumskog zemljišta. Obuhvatni zakoni usmjeruju šumske postupke podjednako u privatnim i državnim šumama. Ostali su vlasnici austrijskoga šumskog zemljišta zadruge s 14 % (zadruge 10%, crkva 4 %); općinske šume 3 %; pokrajinske 1 % te druge javne šume 1 %. AFFE ima šest centara za održavanje strojeva koji usklađuju i usmjeruju opremu za gradnju putova i iskorištavanje šuma prema šumarijama na njihov zahtjev. ŠUMARSKA ORGANIZACIJA I ISKORIŠTAVANJE SUMA Forestry organization and harvesting Poslije proglašenja nezavisnosti Hrvatske 1990. godine, novi je ustroj donio i promjenu bivših zakona i propisa. Izmijenjeni Zakon o šumi osniva javno poduzeće "Hrvatske šume" koje počinje upravljati državnim šumama. Tvrtku danas organizacijski čini direkcija, 15 uprava šuma te 168 šumarija, odnosno nakon "Bljeska " i "Oluje", 16 uprava šuma i 171 šumarija te oko 600 djelatnih revira. Granice šumarskih jedinica često nisu istovjetne s granicama općina i županija. To se i očekivalo pri usredotočenom upravljanju s 80% hrvatskih šuma u državnom vlasništvu, kao i to da će takav organizacijski oblik donijeti veću djelotvornost i manje proizvodne troškove. Jednom kada oslobođenje od prošlosti postane potpuno, bit će to povoljni doseg. "Hrvatske šume" odgovorne su za upravljanje i rukovođenje s 1,95 milijuna hektara šuma i šumskoga zemljišta; oko 10 000 uposlenika; godišnje pomlađivanje na oko 50 000 hektara šuma; divljač na preko 0,5 milijuna hektara; skrb za gotovo 300 milijuna m3 drvne zalihe; pridobivanje gotovo 5 milijuna m3 sječnoga drva. Međutim, na prvome je mjestu skrb o šumskome radniku i okolišu. Otvorenost šuma u Hrvatskoj koleba od 20 m/ha u planinskom području (Gorski kotar), do nekoliko metara po hektaru u drugim dijelovima zemlje. Srednja otvorenost prometnicama hrvatskih šuma iznosi 6,8 m/ ha. Drvna zaliha svih hrvatskih šuma iznosi oko 300 milijuna m3. Čine ju 84 % listače i 16 % četinjače. Omjer jednodobnih i prebornih šuma je 65 : 35. Ukupni prirast hrvatskih šuma iznosi oko 8,8 milijuna m3 (87 % listača i 12,5 % četinjača). Godišnji ukupni sječivi etat u Republici Hrvatskoj iznosi 5,5 milijuna m3; u državnim šumama 4,8 106 m3 (48 % pilanski trupci i drugo oblo industrijsko drvo; 37 % ogrjevno drvo; 15 % ostatak). VLASNIŠTVO - Ownership U društvenom vlasništvu koje je pripadalo samoupravnome društvu bio je nepoznati vlasnički titular šuma. 1995. stanje je u Hrvatskoj drukčije: približno 4/5 (80 %) su državne šume, a 1/5 (20 %) privatne. Međutim, denacionalizacija će donijeti nove upitnosti koje se dijelom mogu riješiti vraćanjem dobara, a dijelom nadoknadom. To će vjerojatno biti moguće, jer je prije nacionalizacije poslije Drugoga svjetskog rata bilo 24,3% privatnih šuma, tek nešto više nego danas. |