DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 50     <-- 50 -->        PDF

S. Sever: NEKA ISKUSTVA PRI POKUŠAJU OPOJMLJENJA STRATEGIJE EKSPLOATACIJE ŠUMA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—*, CXX (19%), 133—141
1995). Suparništvo između vlastito proizvedene opreme
i visokovrijednih uvoznih sastavnica doprinosi rastu
vrijednosti poljskih šumskih strojeva. Prema Muszynskom
(1995), poljske su šume sastavljene od 83 %
državnih šuma i 17 % privatnih šuma, veličine oko 1
ha po vlasniku.


Republika Češka očekuje denacionalizaciju državnih
šuma i rast privatnoga vlasništva (Petr 1995). Novi
šumovlasnici trebaju pomoć pri gospodarenju šumom,
novčanu pomoć pri otvaranju šuma i dr. Državne šume
čine 66 %, privatne 19 %, te je 15 % ostalih šuma u
ukupnoj ploštini šuma.


Rumpf (1995) izvještava o mađarskom šumarstvu te
navodi da se 2/3 drva dobiva pri konačnom sijeku, a 1/
3 otpada na prethodno pridobivanje drva iz prorjeda.
Državne šume čine 60 % šumskoga zemljišta, a privatne
oko 40 % njihove ploštine. Novi šumovlasnici, njih
oko 300 000, trebaju mjerodavnu i ovlaštenu pomoć.
Razina mehaniziranosti eksploatacije šuma kreće se od
40% za cijepanje drva, do 99 % pri obaranju, kresanju
i trupljenju.


Republika Slovačka stvorila je novu strategiju i šumsku
politiku. Oko 40 % državnih šuma neće biti privatizirano.
Državne šume sudjeluju s 47 %, privatne zajedničke
šume 21,6 %, male privatne šume 16,1 %, općinske
šume 9 % te druge šume 6,4 % (Turok 1995).
Slovačka je poznata po svojoj proizvodnji skidera (LKT


- Martin). Omjer cijena traktora za privlačenje (skideri,
forvarderi...) iz Slovačke i Skandinavije je oko 1 : 3.
U Austriji je 65 % šumskog zemljišta u privatnom
vlasništvu, a veći dio kao mali posjedi (Benett 1992).
Austrijsko federalno šumsko poduzeće (AFFE) gospodari
zemljištem državnih šuma koje obuhvaća 16 %
ukupnoga šumskog zemljišta. Obuhvatni zakoni usmjeruju
šumske postupke podjednako u privatnim i državnim
šumama. Ostali su vlasnici austrijskoga šumskog
zemljišta zadruge s 14 % (zadruge 10%, crkva 4 %);
općinske šume 3 %; pokrajinske 1 % te druge javne šume
1 %. AFFE ima šest centara za održavanje strojeva
koji usklađuju i usmjeruju opremu za gradnju putova i
iskorištavanje šuma prema šumarijama na njihov zahtjev.


ŠUMARSKA ORGANIZACIJA I ISKORIŠTAVANJE SUMA
Forestry organization and harvesting


Poslije proglašenja nezavisnosti Hrvatske 1990. godine,
novi je ustroj donio i promjenu bivših zakona i
propisa. Izmijenjeni Zakon o šumi osniva javno poduzeće
"Hrvatske šume" koje počinje upravljati državnim
šumama. Tvrtku danas organizacijski čini direkcija, 15
uprava šuma te 168 šumarija, odnosno nakon "Bljeska "
i "Oluje", 16 uprava šuma i 171 šumarija te oko 600
djelatnih revira. Granice šumarskih jedinica često nisu
istovjetne s granicama općina i županija. To se i očekivalo
pri usredotočenom upravljanju s 80% hrvatskih šuma
u državnom vlasništvu, kao i to da će takav organizacijski
oblik donijeti veću djelotvornost i manje proizvodne
troškove. Jednom kada oslobođenje od prošlosti
postane potpuno, bit će to povoljni doseg. "Hrvatske
šume" odgovorne su za upravljanje i rukovođenje s
1,95 milijuna hektara šuma i šumskoga zemljišta; oko
10 000 uposlenika; godišnje pomlađivanje na oko 50


000 hektara šuma; divljač na preko 0,5 milijuna hektara;
skrb za gotovo 300 milijuna m3 drvne zalihe; pridobivanje
gotovo 5 milijuna m3 sječnoga drva. Međutim,
na prvome je mjestu skrb o šumskome radniku i okolišu.
Otvorenost šuma u Hrvatskoj koleba od 20 m/ha u
planinskom području (Gorski kotar), do nekoliko metara
po hektaru u drugim dijelovima zemlje. Srednja
otvorenost prometnicama hrvatskih šuma iznosi 6,8 m/
ha.


Drvna zaliha svih hrvatskih šuma iznosi oko 300 milijuna
m3. Čine ju 84 % listače i 16 % četinjače. Omjer
jednodobnih i prebornih šuma je 65 : 35. Ukupni prirast
hrvatskih šuma iznosi oko 8,8 milijuna m3 (87 %
listača i 12,5 % četinjača). Godišnji ukupni sječivi etat
u Republici Hrvatskoj iznosi 5,5 milijuna m3; u državnim
šumama 4,8 106 m3 (48 % pilanski trupci i drugo oblo
industrijsko drvo; 37 % ogrjevno drvo; 15 % ostatak).


VLASNIŠTVO - Ownership


U društvenom vlasništvu koje je pripadalo samoupravnome
društvu bio je nepoznati vlasnički titular šuma.
1995. stanje je u Hrvatskoj drukčije: približno 4/5
(80 %) su državne šume, a 1/5 (20 %) privatne. Međutim,
denacionalizacija će donijeti nove upitnosti koje se


dijelom mogu riješiti vraćanjem dobara, a dijelom nadoknadom.
To će vjerojatno biti moguće, jer je prije nacionalizacije
poslije Drugoga svjetskog rata bilo 24,3%
privatnih šuma, tek nešto više nego danas.