DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 57     <-- 57 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 631*+ 352.5+319.4 : 630* 232.326.2+236.9 : 631* 072.16.001 Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 143—150


ROTOSITNIDBA - JEDNA METODA MEHANIZIRANJA PRIRODNE OBNOVE I NJEGE
SASTOJINA


MULCHING FLAIL MOWER - ONE METHOD FOR MECHANIZATION OF STAND
ESTABLISHMENT AND TREATMENT OPERATIONS*


Dubravko HORVAT, Stanislav SEVER**


SAŽETAK: Razina mehaniziranosti radova u uzgajanju šuma hrvatskoga
šumarstva znatno je niža od one postignute u eksploataciji šuma. Posebno u
slučaju vrijednih sastojina kakve su u Hrvatskoj šume hrasta lužnjaka, nastoji
se zamijeniti ručni rad radom strojeva. Članak se bavi morfološkom analizom
rotositnilica te eksploatacijskim ispitivanjem jednoga agregata: rotositnilice
Seppi m. Miniforst 150 i traktora Steyr 8090a Forst. Na temelju morfološke
raščlambe takvoga tipa uzgojnoga radnog stroja, moguće je odrediti
karakteristike i pravila za njihovo konstruiranje, trend razvoja te ocijeniti novi
proizvod. Eksploatacijska su istraživanja (mjerenje zakretnoga momenta)
ubrzali problemi uporabe nastali preopterećenjem spojke priključnoga vratila
traktora.


Ključne riječi: rotositnilice, mehaniziranje uzgojnih radova, uzgojne
stazice i šljukarice, morfološka raščlamba, zakretni moment na PV traktora


UVOD - Introduction


Iako je uzgajanje šuma temeljna šumarska djelatljanje
radova, uvjetovanost sječe završetkom propisanost
koja osigurava postojanost šuma i njihovo potraj-nih uzgojnih radova i dr. Posebno se nastoji ručni rad
no gospodarenje, razina je mehaniziranosti uzgojnih razamijeniti
radom strojeva u slučaju vrijednih sastojina
dova u hrvatskome šumarstvu znatno niža od one pokakve
su u Hrvatskoj šume hrasta lužnjaka.
stignute u eksploataciji šuma. Jedina su iznimka rasad-Uvođenje mehaniziranih postupaka u uzgajanje šuničarska
proizvodnja s visokim stupnjem mehanizirama
trebaju pratiti i biološki pokazatelji njihova djelonosti
radova, čak i djelomičnom automatizacijom (tru-vanja (M a t i ć 1983a). Opisujući probleme uzgojnih ra


šenje sjemena, ovlaživanje i grijanje zatvorenih klijali-dova Kul aš (1981) iznosi čimbenike koji pri donošešta...)
te osnutak plantaža i kultura. Osnovni su uzroci nju odluke o njihovu mehaniziranju uglavnome vrijede
velikoga udjela ručnoga rada relativno mali opseg i vrii
danas. Općenito se može reći da je početak osamdejednost
uzgojnih radova te općenito visoka zahtjevnost setih godina donio novi zamah pri uvođenju mehanizau
svezi s biološkim radovima. Ipak, gotovo se dva decije
u uzgajanje šuma. M a t i ć (1978a i 1978b) i ranisetljeća
potiče mehaniziranje uzgojnih poslova, a poje
istražuje uspjehe sadnje bušilicama i šumskim sadistignuti
napredak posljedak je mogućnosti nabave odlicama
prateći kakvoću zasada i postotak preživljava


govarajućih radnih strojeva, nedostatak radne snage kao nja. T o m a š e v i ć (1981) proučava uvođenje strojeposljedica
ratnih zbivanja, kratkoća razdoblja za obav-va na njezi i pošumljavanju krša. Mati ć (1981) naglašava
važnost uporabe tehnike pri pripremi tla, sad


* Pozivni poster na XX. 1UFRO kongresu, održanom od 8. do 12. kolovoza
1995. u Tampere, Finska, pripremljen u suglasnosti s naputkom za nji i njezi novoosnovanih kultura i plantaža. Isti autor
objavu članka u Šumarskom listu. razmatra bit odnosa između šume i mehanizacije (Ma**
Dr. se. Dubravko Horvat, prof. dr. se. Stanislav Sever, Šumarski tić 1983b), naglašavajući daje šuma osjetljiv, ali i profakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb.


izvodni sustav. Seve r (1981) ukazuje na ergonomske


Hrvatska.