DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 57     <-- 57 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 631*+ 352.5+319.4 : 630* 232.326.2+236.9 : 631* 072.16.001 Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 143—150


ROTOSITNIDBA - JEDNA METODA MEHANIZIRANJA PRIRODNE OBNOVE I NJEGE
SASTOJINA


MULCHING FLAIL MOWER - ONE METHOD FOR MECHANIZATION OF STAND
ESTABLISHMENT AND TREATMENT OPERATIONS*


Dubravko HORVAT, Stanislav SEVER**


SAŽETAK: Razina mehaniziranosti radova u uzgajanju šuma hrvatskoga
šumarstva znatno je niža od one postignute u eksploataciji šuma. Posebno u
slučaju vrijednih sastojina kakve su u Hrvatskoj šume hrasta lužnjaka, nastoji
se zamijeniti ručni rad radom strojeva. Članak se bavi morfološkom analizom
rotositnilica te eksploatacijskim ispitivanjem jednoga agregata: rotositnilice
Seppi m. Miniforst 150 i traktora Steyr 8090a Forst. Na temelju morfološke
raščlambe takvoga tipa uzgojnoga radnog stroja, moguće je odrediti
karakteristike i pravila za njihovo konstruiranje, trend razvoja te ocijeniti novi
proizvod. Eksploatacijska su istraživanja (mjerenje zakretnoga momenta)
ubrzali problemi uporabe nastali preopterećenjem spojke priključnoga vratila
traktora.


Ključne riječi: rotositnilice, mehaniziranje uzgojnih radova, uzgojne
stazice i šljukarice, morfološka raščlamba, zakretni moment na PV traktora


UVOD - Introduction


Iako je uzgajanje šuma temeljna šumarska djelatljanje
radova, uvjetovanost sječe završetkom propisanost
koja osigurava postojanost šuma i njihovo potraj-nih uzgojnih radova i dr. Posebno se nastoji ručni rad
no gospodarenje, razina je mehaniziranosti uzgojnih razamijeniti
radom strojeva u slučaju vrijednih sastojina
dova u hrvatskome šumarstvu znatno niža od one pokakve
su u Hrvatskoj šume hrasta lužnjaka.
stignute u eksploataciji šuma. Jedina su iznimka rasad-Uvođenje mehaniziranih postupaka u uzgajanje šuničarska
proizvodnja s visokim stupnjem mehanizirama
trebaju pratiti i biološki pokazatelji njihova djelonosti
radova, čak i djelomičnom automatizacijom (tru-vanja (M a t i ć 1983a). Opisujući probleme uzgojnih ra


šenje sjemena, ovlaživanje i grijanje zatvorenih klijali-dova Kul aš (1981) iznosi čimbenike koji pri donošešta...)
te osnutak plantaža i kultura. Osnovni su uzroci nju odluke o njihovu mehaniziranju uglavnome vrijede
velikoga udjela ručnoga rada relativno mali opseg i vrii
danas. Općenito se može reći da je početak osamdejednost
uzgojnih radova te općenito visoka zahtjevnost setih godina donio novi zamah pri uvođenju mehanizau
svezi s biološkim radovima. Ipak, gotovo se dva decije
u uzgajanje šuma. M a t i ć (1978a i 1978b) i ranisetljeća
potiče mehaniziranje uzgojnih poslova, a poje
istražuje uspjehe sadnje bušilicama i šumskim sadistignuti
napredak posljedak je mogućnosti nabave odlicama
prateći kakvoću zasada i postotak preživljava


govarajućih radnih strojeva, nedostatak radne snage kao nja. T o m a š e v i ć (1981) proučava uvođenje strojeposljedica
ratnih zbivanja, kratkoća razdoblja za obav-va na njezi i pošumljavanju krša. Mati ć (1981) naglašava
važnost uporabe tehnike pri pripremi tla, sad


* Pozivni poster na XX. 1UFRO kongresu, održanom od 8. do 12. kolovoza
1995. u Tampere, Finska, pripremljen u suglasnosti s naputkom za nji i njezi novoosnovanih kultura i plantaža. Isti autor
objavu članka u Šumarskom listu. razmatra bit odnosa između šume i mehanizacije (Ma**
Dr. se. Dubravko Horvat, prof. dr. se. Stanislav Sever, Šumarski tić 1983b), naglašavajući daje šuma osjetljiv, ali i profakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb.


izvodni sustav. Seve r (1981) ukazuje na ergonomske


Hrvatska.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 58     <-- 58 -->        PDF

D. Horvat, S. Sever: ROTOSITNIDBA — JEDNA METODA MEHAN1ZIRANJA PRIRODNE OBNOVE 1 NJEGE SASTOJ1NA Šumarski list br. 3—4, CXX (19961, 143—150
pojave pri primjeni strojeva, na opasnosti duljega izlaalata,
oruđa i strojeva. Bartovča k (1983) smatra da
ganja radnika štetnom djelovanju buke, vibracija i ispuuvođenje
mehanizacije pri prirodnoj obnovi šuma trešnih
plinova. Istodobno daje pregled uzgojnih naprava, ba biti u suglasju s iskorištavanjem šuma.


UPORABA ROTOSITNILICA - Application of mulching flail mowers


U mnogim slučajevima treba na većim šumskim
površinama ili prosjekama raznih širina usitnjavati postojeću
vegetaciju. Ovisno o raslinstvu (zeljasto, drvenasto...),
njegovoj debljini, vrsti i si., strojevima za usitnjavanje,
tzv. rotositnilicama, mogu se mehanizirano u
kratko vrijeme, obaviti tehnološki zadaci s visokom proizvodnošću.
Posebno je pojava tzv. malčera omogućila
proširenje primjene i na pripremu šumskoga tla za sjetvu
ili sadnju, pa i na izradbu protupožarnih prekidnih
staza, održavanje putova i stazica i dr.


O praktičnom uvođenju rotositnilica navodi se nekoliko
primjera iz kanadskoga šumarstva. FERIC-ove
(Forest Engineering Research Institute of Canada) novine
Uzgojni postupci (Silvicultural Operations - Newsletter)
br. 2/1988. obavještavaju o konstruiranju sitnilice
dvostruke širine zahvata (2 x 0,9 m) s neobrađivanom
sredinom od 1,2 m. Frekvencija vrtnje bubnja je
290 min \ a dubina prodiranja i miješanja 23 cm. Sljedeće
godine Novosti br. 2/89. pišu o priključenju sitnilice
nekih proizvođača na bagersku ruku te vodoravno,
ili pod malim kutom, usitnjavaju grmlje i nisko raslinje.
Br. 3/91. izvještava o praktičnoj uporabi slične sitnilice
namijenjene ponajprije za čišćenje mladika i nekomercijalne
prorede. Pritom se radna glava učvršćuje
na krak hidraulične dizalice. Slični hidraulički pogonjen
malčer ugrađen na bagerski krak, sa 6 do 8 reznih zubi
duljine 10 do 30 cm, vrti se s oko 30 min1, miješajući
mineralno tlo s organskom tvari. Proizvodnost takva
uređaja je oko 0,3 ha po proizvodnome strojnom satu.
Poznati su i mnogi drugi opisi sličnih prototipova koji
rabe bager kao osnovni pogonski stroj.


St-Amour i Ry an s (1992) izvještavaju o švedskom
čistaču koji se rabi za čišćenje i rane prorede. Biljni
se materijal usitnjava rotirajućim noževima koje nosi hidraulični
krak na poljoprivrednome traktoru. Dohvat kraka
je 5 m, traktorski je motor snage 75 kW, a frekvencija
vrtnje hidraulično pogonjene glave je 2500 min1. Jedan
od navedenih razloga za uporabu mehaničkih sitnilica
je i zabrana korištenja pesticida u šumi.


Ryans i Cormier (1994) opisuju svojstva šumarske
opreme za usitnjavanje šiblja. Predmet morfološke
raščlambe su sitnilice s vodoravnim vratilom i
bubnjem po čijem su obodu smještene rezilice u obliku
noževa, čekića, lanaca i dr., bilo da su s jednim ili dva
ruba, ili npr. U-oblika. Autori naglašavaju važnost pravilnoga
izbora primarnoga pogonskog stroja, u načelu
nekog velikoserijskog traktora, posebno glede radnih


brzina, u načelu manjih od 1 km/h, te mogućnosti odgovarajućega
hidrauličnog ili mehaničkog pogona sitnilice.
Ukoliko je uzgojna oprema nošena na hidrauličnom
kraku, onda se zahtjevi proširuju.


Zanimanje za uporabu šumarskih sitnilica nalazi potvrdu
i u objavama tijekom 1995. godine. Mitchel l i
St-Amou r (1995) iznose rezultate ranih proreda i čišćenja
u tri šumska predjela. Učinak se kretao između
0,12 i 0,17 hektara po proizvodnome strojnom satu.


Ryan s (1995) opisuje uspjeh rada sitnilica na izradi
staza u svrhu provedbe ranih proreda. Stroj je imao
dva noža učvršćena na vertikalnome vratilu. Učinak se
kretao od 1,18 do 2,91 ha/h. Autor je istraživao i štetne
biološke posljedice ovakvoga mehaničkog usitnjavanja
šumske biomase nastale neposredno uz stazu.


An on. (1992) daje pregled temeljnih postupaka
mehaničke pripreme staništa za koju uzgojnu činidbu,
među ostalima i usitnjavanje drvnoga ostatka. Malčeri
i sitnilice jedan su od primjenjivih strojeva.


Uporaba rotositnilica je u hrvatskome šumarstvu najprije
počela u ravničarskim hrastovim šumama na pripremi
staništa za prirodnu naplodnju te probijanje i
održavanje uzgojnih stazica i drugih prolaza nužnih za
rane uzgojne radove, o kojima je jednu od prvih objava
u nas napisao Kula š (1983). Istraživanje potrebnih zakretnih
momenata i horizontalnih sila vučnih za jedan
agregat - poljoprivredni traktor i sitnilicu s vertikalnim
vratilom i dva noža, opisuju Seve r i dr. (1983). U potkrepama
strukovnih službi JP "Hrvatske šume" (J e 1 č
i ć 1994), objašnjeni su uzgojni i ostali gospodarstveni
razlozi za primjenu rotositnilica. Autor navodi da se primjena
rotositnilica može načelno svesti na dva osnovna
uzgojna rada:


1. Izradu i održavanje uzgojnih stazica i šljukarica
u mladim sastojinama koje omogućuju njihovu finu
razdiobu te istodobnu uspostavu transportne mreže.
U mladoj se sastojini na svakih 35 m radi prolaz širine
3 m, a na svakih se 5 m proizvodne površine radi uzgojna
stazica širine 1,5 m okomito na prethodni širi prolaz.
Oba elementa tako stvorene putne mreže (transportnoga
sustava) omogućuje uzgojno gospodarenje s jednakom
pažnjom, mogućnošću i intenzitetom na svakom
dijelu proizvodne ploštine (slika 1).
2. Pripremu tla pri prirodnoj obnovi sastojina,
koje osigurava dodir, pa i prekrivanje sjemena (žira)
zemljom i usitnjenom biomasom, ali i usitnjavanje i


ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 59     <-- 59 -->        PDF

D. Horvat, S. Sever: ROTOS1TNIDBA — JEDNA METODA MEHANIZIRANJA PRIRODNE OBNOVE I NJEGE SASTOJINA Šumarski list br. 3—*, CXX (19%). 143—150
Slika I. Izrada uzgojnih stazica


Figure I. Building of silvicultural trails


uklanjaje panjića, te time smanjenje izbojne moći nepoželjnih
vrsta. Ovaj način rada posebno je važan u nizinskim
šumama hrasta lužnjaka, kada je poslije neuspjele
oplodne sječe došlo do zakorovljenja šumskih


NAČINI RADA ROTOSITNILICA -


Ostvaraj dviju osnovnih uzgojnih zadaća agregata
koji čine sitnilica i traktor, mogu se obaviti na tri različita
načina (A, B i C).


A - Pri usitnjavanju podrasta većeg promjera traktor
se kreće unatrag, zaštitni poklopac rotositnilice je
podignut, a njeni noževi usitnjavaju biljke na 20 do 30
cm iznad zemlje - prolaz Al. Izgled usitnjenoga podrasta
ovim načinom pokazuje slika 3. Za potpuno usit-


Slika 2. Priprema staništa pri prirodnoj obnovi sastojina


Figure 2. Site preparation in stands natural regeneration


površina ili kada se pri propadanju šuma uslijed sušenja
na nekim šumskim površinama javljaju nepoželjne
vrste drveća. U ovome slučaju mlatilo stroja razbija vrat
korijena prodiranjem noževa 2 do 3 cm u tlo, pri čemu
se usitnjava meristemsko staničje (slika 2).


Mulching flail mower working methods


njavanje bilja i korijenova sustava traktor se u drugom
prolazu kreće prema naprijed, poklopac je rotositnilice
spušten, a noževi prodiru u tlo na dubinu od 2 do 3 cm


- prolaz A2. Ovo je prikazano na slici 4. Iz opisanoga
proizlazi da traktor treba osigurati lako, jednostavno i
sigurno kretanje agregata unatrag.
B - Pri izradi uzgojnih stazica i šljukarica, kada su
promjeri stabalaca u mladoj sastojini mali, agregat se


Slika 3. Usitnjavanje podrasta u prvom prolazu - Al Slika 4. Dovršna priprema tla u drugom prolazu - A2
Figure 3. Mulching the undergrowth in first pass - Al Figure 4. Final soil preparation in second pass - A2
145




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 60     <-- 60 -->        PDF

D. Horvat, S. Sever: ROTOSITNIDBA—JEDNA METODA MEHANIZIRANIM PRIRODNE OBNOVE I NJEGE SASTOJINA Šumarski lisl br. 3—1, CXX (19%), 143—150
Slika 5. Usitnjavanje biljaka do razine tla


Figure 5. Mulching the seedling down to the soil


,** Jr


#*i


Slika 6. Usitnjavanje biljaka uz istodobnu priprema tla


Figure 6. Mulching the seedling with simultaneous soil preraration


(traktor i rotositnilica) može kretati prema naprijed i u
jednom prohodu usitniti biljke do razine tla (slika 5).


C - Usitnjavanje biljaka uz ulazak noževa u tlo - kao
Al + A2 zajedno, ali u jednom prolazu. Ovako pripremljenu
površinu prikazuje slika 6. Ovim se načinom djelomično
mogu obnavljati i transportni putovi u šumi (slika
7).


Slika 7. Obnova prosjeke


Figure 7. Restoration of skid trail


OBJEKT I SVRHA ISTRAŽIVANJA - Object and aim of investigation


U već navedenim potkrepama "Hrvatskih šuma"
(J e 1 č i ć 1994) razložno je obrazložen i izbor rotositnilice
Seppi m. Miniforst 150 kao radnoga stroja te primarnoga
pogonskog stroja - traktora Steyr 8090a Forst.
Navedeni je agregat predmet ovoga istraživanja. Sitnilica
je povezana traktorom s trozglobnom poteznicom,
a pogonjena preko njegovoga priključnog vratila. S obzirom
da su tehnički podaci ovih strojeva lako dostupni,
navode se samo oni koji su važni za predviđene radove.
Sitnilica po obodu vodoravnoga bubnja ima
zglobno učvršćena 24 noža s ukupnom širinom zahvata
od 1500 mm. Masa joj je 974 kg, a prema navodu


proizvođača za njen je pogon preko PV traktora potrebna
snaga od 33 do 80 kW. Ovaj posljednji podatak svakako
zahtijeva objašnjenje s obzirom na navedeni izuzetno
veliki raspon. Smatramo daje za ranije navedene
uzgojne radove, pogotovo za usitnjavanje biljaka većega
promjera i pripremu tla, potrebna snaga traktora bliže
gornjoj navedenoj granici. Na to su ukazivali i kvarovi
spojke priključnoga vratila traktora Steyr, a potvrdilo
je i eksploatacijsko mjerenje (Horvat i Sever
1994). Traktor Steyr 8090a Forst nazivne snage motora
od 55 kW na PV nastao je iz velikoserijskoga poljoprivrednog
traktora s preinakama i dodacima neophod




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 61     <-- 61 -->        PDF

IX Horval. S. Sever: ROTOSITNIDBA — JEDNA METODA MEHAM/IRANJA PRIRODNE OBNOVE [ NJEGE SASTOJINA Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 143—150


nima za njegovu primjenu pri radu s rotositnilicom: ravnopravno
kretanje naprijed-natrag (promjena položaja
upravljača i dr.), reduktor s velikim stupnjevima prijenosa
(ostvaraj tzv. pužne brzine) te zaštita donjeg dijela
motora. S e v e r i Horvat (1994) navode da se
na priključnome vratilu ovoga traktora, u ovisnosti o
faktoru smanjenja frekvencije vrtnje od motora do PV-
a (priključnog vratila), može ostvariti najveći zakretni
moment 540 Nm. Agregat pri čišćenju sastojine pokazuje
slika 8.


Slika 8. Traktor Steyr 8090a Forst i rotositnilica Scppi m. Minif´orst 150


Figure 8. Tractor Steyr 8090a Forst & mulching flail mower Seppi m. Miniforst
150


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA - Investigation results with discussion


Unapređenje izbora, uporabe i projektiranja nekoga
tipa stroja za određenu šumarsku proizvodnju moguće
je tek nakon poznavanja njegovih temeljnih tehničkih
značajki te njihove usporedbe i raščlambe. Morfološku
je studiju vozila koja se kreću izvan putova kao istraživačku
metodu uveo B e k k e r (1956; 1963). Od mnogih
sličnih analiza u šumarstvu, jedan su takav primjer
objavili S e v e r i Horvat (1992) za skidere i forvardere.
Za morfološku su analizu preuzeti podaci za
52 rotositnilice iz banke podataka njemačkoga šumarstva.
Sličnu je raščlambu objavila K o š č a k i dr. (1995).


Ovisnost nabavne cijene o masi sitnilice bitan je gospodarstveni
parametar pri donošenju odluke o kupovini.
Dijagram ove ovisnosti na slici 9 pokazuje čvrstu


T


150


C=A + B-m


A = -8510 DEM


125


B = 290 DEM/kg


100


75


50


25--r= 0,961 ; r> 0,91


1000 2000 3000 4000
Masa -Mass m, kg


Slika 9. Ovisnost nabavne cijene i mase sitnilice


Figure 9. Purchase price vs. mass of brush cutters relationship


linearnu vezu. Vidi se da je najveći broj rotositnilica
mase od 900 do 1000 kg te im je cijena na njemačkome
tržištu oko 21 000 DEM.


Ovisnost potrebne snage na priključnome vratilu
traktora o masi rotositnilice prikazana je na slici 10.
Između ova dva parametra postoji čvrsta linearna veza
te se može ustvrditi da se iz mase sitnilice može s dovoljnom
pouzdanošću odabrati i pogonski traktor.


Za teže vrste uzgojnih poslova (priprema tla, popravak
prosjeka...) treba odabrati traktor veće snage od onih
utvrđenih ovim izjednačenjem. Istodobno, za takve teške
radne uvjete treba ugrađivati uređaje za zaštitu pri


180
160
140
Pw = A+B-m
A -11,3 kW
B = 0,039 kW/kg
120
100
Seppi m. Minimis! 150
80
60
40 -r= 0,93 ;r> 0,8
20


1000 2000 3000 4000
Masa -Mass m, kg


Slika 10. Ovisnost preporučene snage na priključnome vratilu o masi sitnilice


Figure 10. Reccommended power take-off as depending on the mass of mulching
flail mower




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 62     <-- 62 -->        PDF

D. Horvat. S. Sever: ROTOSITNIDBA — JEDNA METODA MEHANIZIRANU A PRIRODNE OBNOVE I NJEGE SASTOJ1NA Šumarski list br. 3—1, CXX (1996), 143—150
Slika 11. Torzijski dinamometar ugrađen u kardansko vratilo sitnilice


Figure 11. Torque transducer assembled on PTO shaft


Slika 12. Mjerna oprema u laboratorijskome vozilu


Figure 12. Measuring equipment in laboratory vehicle


jenosnika (transmisije) priključnoga vratila traktora, npr.
sigurnosnu spojku s ograničenjem zakretnoga momen


ta.


Već su Horvat i dr. (1994) te Horvat i Sever
(1994) ustanovili da veličina potrebnoga zakretnoga
momenta ne ovisi samo o vrsti rada nego i o brzini
agregata, o čemu ovisi i njegova proizvodnost. Drugim
riječima, ako se želi agregat s većom brzinom kretanja,
a time i veće proizvodnosti, za pogonski stroj treba
izabrati traktor veće snage.


Zakretni moment mjerenje ugrađenim torzijskim dinamometrom
(slika 11) na pogonskome kardanskom
vratilu sitnilice. Induktivnim mjernim pretvornikom
ugrađenim u isti dinamometar mjereni su impulsi, odnosno
frekvencija vrtnje vratila. Električni impulsi dobiveni
iz ova dva mjerna pretvornika pojačani su u po


jačalu HBM DMC 9012 A u kojem je izvršena i analogno-
digitalna pretvorba. Ovaj se dio mjerne opreme
nalazio u laboratorijskome vozilu (slika 12).


Mjerne rezultate zakretnoga momenta u najtežim sastojinskim
uvjetima, pri pripremi staništa u dva prolaza
pokazuje dijagram na slici 13. Za istu brzinu kretanja
agregata (0,1 m/s) u drugome su prolazu (A2) izmjereni
veći zakretni momenti (440 Nm u odnosu na
300 Nm). U istom je pokusu između rednih brojeva mjerenja
- uzorka 1000 i 2000, zakretni moment dosegao
gornju granicu opterećenja traktora. U prvome se prolazu
(Al), kada rotositnilica u hodu unatrag usitnjuje
stabalca 20 do 30 cm iznad tla, zapažaju dva vršna opterećenja
kada je također dostignuto granično opterećenje.
Radilo se o usitnjavanju dva stabalca najvećih
promjera na pokušalištu.


Da rad u drugom prolazu (A2) značajno ovisi o brzini
kretanja pokazuje dijagram na slici 14. Iz njega se
vidi da se pri navedenim brzinama kretanja agregata
(0,08 i 0,19 m/s) potrebni zakretni moment za usitnjavanje
ostataka stabalaca, uništavanje dijela korijenovoga
sustava te obradu tla na dubini od 2 do 3 cm gotovo
udvostručio (516 Nm naprama 297 Nm). Pri većoj brzini
agregata traktor je gotovo sve vrijeme bio granično opterećen


Slika 13. Promjena zakretnoga momenta u ovisnosti o vrsti rada


Figure 13. Torque change depending on the mulching methods




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 63     <-- 63 -->        PDF

D. Horvat, S. Sever: ROTOSITNIDBA — JEDNA METODA MKHANIZ1RANJA PRIRODNE OBNOVE I NJEOE SASTOJINA Šumarski liši br. 3-^t, CXX (1996), 143—150
2-3 cm A
Sastojinski uvijeti -Stand conditions:
Srednja visina -Average height: 391 cm 30 cm promjer - 30 cm diameter: 3,05 cm
Promjer na panju -Stump diameter: 3,7 cm Broj stabalaca -No of trees: 8,4 kom (pcs)/m;
800 J 1
Srednja visina -Average height: 66 cmPromjer na panju -Stump diameter: 1,2 cm
30 cm promjer - 30 cm diameter: 0,7 cm
Broj slabalaca -No of trees: 31 kom (pcsj/rrV


500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000
Redni broj mjerenja - Ordinal number of measuring


Slika 14. Promjena zakretnoga momenta u ovisnosti o brzini


Figure 14. Torque change depending on the mulching speed


Za lakše uvjete, pri izradi uzgojnih stazica s obradom
tla u jednome prolazu, potreban moment za pogon
sitnilice neznatno ovisi o brzini agregata (slika 14),
te je bitno manji nego pri teškim radnim uvjetima. H o r


0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000


4UUU
Redni broj mjerenja - Ordinal number of measuring


Slika 15. Promjena zakretnoga momenta u ovisnosti o brzini za lake radne
uvjete


Figure 15. Torque change depending on speed in very light stand conditions


vat i Se ver (1994a i 1994b) ustanovili su da se pri
obnovi prosjeke javljaju najveća opterećenja


ZAKLJUČCI - Conclusions


Temeljem provedene morfološke analize i mjerenja
zakretnoga momenta za agregat traktor Steyr 8090a
Forst i rotositnilice Seppi m. Miniforst 150 može se zaključiti
sljedeće:


Suvremene rotositnilice pripadaju jednoj familiji
strojeva te se mnoge zakonitosti i ovisnosti mogu potvrditi
iz njihove morfološke raščlambe. Tako se, primjerice,
može smatrati da je cijena rotositnilica mase
oko 1000 kg na njemačkome tržištu oko 21 000 DEM.


LITERATURA


Pri izboru pogonskoga stroja - traktora za teže uzgojne
i radne uvjete treba izabrati traktor veće snage od
one koje preporučuju proizvođači sitnilica.


Rotositnilice za potrebe pripreme staništa za prirodnu
obnovu nizinskih hrastovih šuma treba opremiti uređajem
za ograničenje zakretnoga momenta zbog zaštite
transmisijskoga sustava traktora.


Zakretni moment potreban za pogon sitnilice ovisi


o stanišnim uvjetima i brzini rada agregata, osim u najlakšim
sastojinskim uvijetima
- References
Anon., 1992: Fundamentals of mechanical site preparation (orig. In-Bartovčak . D., 1983: Primjena mehanizacije na pripremi stastruktion
for Markbcredning, SCA Skog AB, Sundsvall, ništa u prirodnoj obnovi, Zbornik radova Mehanizacija šuSweden),
BC, Canada, str. 25 marstva u teoriji i praksi. Opatija, str. 579-583




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 64     <-- 64 -->        PDF

I)- Horvat, S. Sever: ROTOSITNIDBA - JEDNA METODA MEIIANI/IRANJA PRIRODNE OBNOVE I NJEGE SASTOJINA Šumarski list br. 3—4. CXX (1996). 143


Bekker , M. G., 1956: Theory of Land Locomotion. The MechaMatić
, S., 1981: Mjesto i uloga mehanizacije u radovima na pronics
of Vehicle Mobility. Ann Arbor, str. 522 širenoj biološkoj reprodukciji šuma, Meh. šumar., god. 6,
Bekker , M. G., 1963: Die Mechanik der Gelandefahrt; Landtec-br. 5-6, str. 141-146


hnische Forschung, Vol. 13, No. 3, str. 70-78


Horvat, D., S e v e r, S., 1994: Izvješće o istraživanju rada traktora
Steyr 8090a FORST i Sitnilice Seppi m. MINIFORST
150 te utvrđivanja optimalnih režima rada, Šumarski fakultet
Zagreb, listopad, str. 36 + 77 priloga


Horvat, D.Jelčić, K.,Sever, S., 1994: Steyr 8090 & Seppi


M. Mini forst Assembly in silvicultural work, Proc. Vol. II
6th European ISTVS Conference and 4. OVK Symposium
"Off Road Vehicles in Theory and Practice", Vienna, Austria,
September, str. 887-895
Jelčić , K., 1994: Strukovni prinosi o uporabi agregata Steyr8090a
i sitnilice Seppi-m Miniforst, "Hrvatske šume", Zagreb,
str. 8


Koščak, B., Horvat, D., Se ver, S., 1995: Morfološka raščlamba
tehničkih značajki rotositnilica, Meh. šumar., god.
20, br. 3, str. 137-144


Kulaš , J., 1981: Neki problemi mehaniziranja radova u uzgoju
šuma, Meh. šumar., god. 6, br. 1-2, str. 5-9


Kulaš , J. 1983: Unapređivanje njege mladika primjenom staza,
Zbornik savjetovanja Mehanizacija šumarstva u teoriji i
praksi, Opatija 1983, str. 607-612


Matić , S., 1978a: Rezultati komparativnih istraživanja uspjeha
pošumljavanja mehaniziranim i klasičnim načinom sadnje,
Meh. šumar., god. 2, br. 9-10, str. 252-261


Matić ,
S., 1978b: Istraživanja uspjeha sadnje topola dubokom
sadnjom pomoću stroja Elletari i IVA-3M, Meh. šumar.,
god. 2, br. 9-10, str. 241-251


Matić , S., 1983b: Suma i mehanizacija, Zbornik savjetovanja Mehanizacija
šumarstva u teoriji i praksi, Opatija 1983, str. 37-
45


M i t c h e 11, J. L., S t - A m o u r, M., 1995: Silvana Selective/Ford
versatile cleaning machine working in western Canada: an
evaluation, FERIC, Silviculture, Technical Note TN-225,
March 1995, str. 10


Tomašević , A., 1981: Uvođenje strojeva prve generacije na poslovima
njege šuma i pošumljavanja krša, Meh. šumar., god.
6, br. 5-6, str. 147-152


Ryans , M., 1995: Precommercial strip thinning with hydro-ax
brush cutters in Nova Scotia, FERIC, Silviculture, Technical
Note TN-227, July 1995, str. 6


Ryans, M., Cormier, D., 1994: A review of mechanized brush-
cutting equipment for forestry, FERIC, Special Report,
SR-101, March 1994, str. 36


Sever , S., 1981: Mehaniziranje radova na pošumljavanju i njezi,
Meh. šumar., god. 6, br. 5-6, str. 153-179


Sever, S. Horvat, D., Gog 1 i a , V., 1993: Prilog proučavanju
rada rotosjekača, Zbornik savjetovanja Mehanizacija šumarstva
u teoriji i praksi, Opatija 1983, str. 653-664


St-Amour, M., Ryans, M., 1992: Evaluation of the Silvana
selective/Ford versatile cleaning machine, FERIC, Silviculture,
Technical Note TN-189, November 1992, str. 16


SUMMARY: The level of mechanization in Croatian silviculture is considerably
lower than the one reached in forest exploitation. Special efforts are
taken to replace manual work by machines when it is dealt with precious stands
such as Croatian pedunculate oak forests. The paper deals with morphological
analysis of mulching flail mowers and with exploitation test of one assembly:
mulcher Seppi m. Miniforst 150 and tractor Steyr 8090a Forst. Based on
the morphological analysis of this type of silvicultural working machines, it is
possible to define characteristics and rules of its construction, trends of its-
evolution and evaluation. The exploitation test (torque measuring) was accelerated
by the problems that had occurred in the transmission of the tractor,
the coupling power take-off.


Key words: mulching flail mower, mechanized of silvicultural works,
silvicultural pass and trail, morphological analysis, tractor PTO torque