DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 62     <-- 62 -->        PDF

D. Horvat. S. Sever: ROTOSITNIDBA — JEDNA METODA MEHANIZIRANU A PRIRODNE OBNOVE I NJEGE SASTOJ1NA Šumarski list br. 3—1, CXX (1996), 143—150
Slika 11. Torzijski dinamometar ugrađen u kardansko vratilo sitnilice


Figure 11. Torque transducer assembled on PTO shaft


Slika 12. Mjerna oprema u laboratorijskome vozilu


Figure 12. Measuring equipment in laboratory vehicle


jenosnika (transmisije) priključnoga vratila traktora, npr.
sigurnosnu spojku s ograničenjem zakretnoga momen


ta.


Već su Horvat i dr. (1994) te Horvat i Sever
(1994) ustanovili da veličina potrebnoga zakretnoga
momenta ne ovisi samo o vrsti rada nego i o brzini
agregata, o čemu ovisi i njegova proizvodnost. Drugim
riječima, ako se želi agregat s većom brzinom kretanja,
a time i veće proizvodnosti, za pogonski stroj treba
izabrati traktor veće snage.


Zakretni moment mjerenje ugrađenim torzijskim dinamometrom
(slika 11) na pogonskome kardanskom
vratilu sitnilice. Induktivnim mjernim pretvornikom
ugrađenim u isti dinamometar mjereni su impulsi, odnosno
frekvencija vrtnje vratila. Električni impulsi dobiveni
iz ova dva mjerna pretvornika pojačani su u po


jačalu HBM DMC 9012 A u kojem je izvršena i analogno-
digitalna pretvorba. Ovaj se dio mjerne opreme
nalazio u laboratorijskome vozilu (slika 12).


Mjerne rezultate zakretnoga momenta u najtežim sastojinskim
uvjetima, pri pripremi staništa u dva prolaza
pokazuje dijagram na slici 13. Za istu brzinu kretanja
agregata (0,1 m/s) u drugome su prolazu (A2) izmjereni
veći zakretni momenti (440 Nm u odnosu na
300 Nm). U istom je pokusu između rednih brojeva mjerenja
- uzorka 1000 i 2000, zakretni moment dosegao
gornju granicu opterećenja traktora. U prvome se prolazu
(Al), kada rotositnilica u hodu unatrag usitnjuje
stabalca 20 do 30 cm iznad tla, zapažaju dva vršna opterećenja
kada je također dostignuto granično opterećenje.
Radilo se o usitnjavanju dva stabalca najvećih
promjera na pokušalištu.


Da rad u drugom prolazu (A2) značajno ovisi o brzini
kretanja pokazuje dijagram na slici 14. Iz njega se
vidi da se pri navedenim brzinama kretanja agregata
(0,08 i 0,19 m/s) potrebni zakretni moment za usitnjavanje
ostataka stabalaca, uništavanje dijela korijenovoga
sustava te obradu tla na dubini od 2 do 3 cm gotovo
udvostručio (516 Nm naprama 297 Nm). Pri većoj brzini
agregata traktor je gotovo sve vrijeme bio granično opterećen


Slika 13. Promjena zakretnoga momenta u ovisnosti o vrsti rada


Figure 13. Torque change depending on the mulching methods