DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 77 <-- 77 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 332.14.839.31+861.0.001 Šumarski list br. 3-^t, CXX (19961, 163—169 SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ PAST AND THE FUTURE OF THE FOREST BIOMASS UTILIZATION IN CROATIA Vlado GOGLIA, Dubravko HORVAT, Stjepan RISOVIĆ, Stanislav SEVER** SAŽETAK: Ogrjevno drvo pokriva danas oko 5 % energetskih potreba u Hrvatskoj. S oko 2,5 IO6 ha šumskoga zemljišta, od toga oko 80 % čine državne šume, stvarne su mogućnosti veće. Mogući izvori tvari za gorivu biomasu su šumarstvo i poljoprivreda. Povijest proizvodnje gorivog ivera (sječke) u Hrvatskoj započela je uporabom iverača u agregatu s poljoprivrednim traktorom. Prvi stvarni iverač bio je BRUKS 800 CT ugrađen na forvarder. Prometanje i rukovanje ivera od sječine do energane obavljano je s kamionom i tzv. rol-kontejnerima. Budući model oslanja se na iskustvima zemalja Središnje Europe. Ključne riječi: šumski drvni ostatak, proizvodnja iverja UVOD - Introduction Svijest o važnosti šumske biomase kao goriva u energije iznosio 14 %, iako je tek nekoliko godina primnogim je zemljama usko povezana s općim razumijeje njezin udjel planiran s visokih 8 % u 2000. godini. U vanjem i spoznajom vlastite i svjetske energetske situFinskoj je 1994. godine udio energije dobiven od drva acije. Kao dvije krajnosti mogu se smatrati nerazvijene bio 14 % ili oko 4,3 Mt (Mt - mega tona ekvivalentne, oa oa ° i visoko razvijene zemlje; u prvima je drvo temeljni v jednakovrijedne nafte), a namjera je do 2005. godine po energent s udjelom i preko 80 % u ukupnoj potrošnji većati udio goriva biološkoga porijekla za oko 25 %. energije (npr. Tanzanija oko 90 %, Kina 84 %, Indija I u Hrvatskoj se pokušavalo unaprijediti korištenje 50 %), a u drugima, koje imaju dovoljno drugih izvora šumske biomase u određenim uvjetima primjenom teh energije, potaklo se sustavno povećanje udjela drva kao nologije iveranja u iskorištavanju šuma. Dio dobiveno obnovljivog energenta. Tako je, na primjer, u Štajer ga usitnjenog iverja služio je, među ostalim, u pretvor skoj 1991. godine udio biomase u ukupnoj potrošnji bi iz primarnoga u sekundarni nositelj energije. SUME U HRVATSKOJ - Forests of Croatia Republika Hrvatska prostire se na 5 653 800 ha, a neplodno šumsko zemljište 64 000 ha šumsko zemljište zauzima oko 2,5 milijuna hektara ili ili 2,6% 43,5 % (Poslovno izvješće 1993). Prema Kl ep c u UKUPNO 2 458 100 ha (1994) površina šuma i šumskoga zemljišta ovako je raGlede posjeda, država je vlasnikom 81 %, dok prispoređena: vatnici posjeduju 19 % šuma i šumskoga zemljišta, uzi šumom obrasle površine 2 061 500 ha majući ubzir definiciju Statističkog ljetopisa hrvatskih ili 83,9 % županija 1993. da se "Sumom se smatra svaka površi neobraslo šumsko zemljište 332 600 ha na veća od 10 ari obrasla šumskim drvećem, s ciljem ili 13,5 % da služi za proizvodnju šumskih sortimenata ili da ima zaštitnu funkciju ili posebnu namjenu bez obzira na * Pozivni poster na XX. IUFRO kongresu, održanom od 8. do 12. obrast i visinu stabla". kolovoza 1995. u Tampere, Finska, pripremljen u suglasnosti s naputkom za Sume su u Hrvatskoj siromašne četinjačama (16 %) objavu članka u Šumarskom listu. i mekim listačama (4 %), dok osobito mjesto zauzima ** Izv. prof. dr. se. Vlado Goglia, dr. se. Dubravko Horvat, mr. se. Stjepan Risović, prof. dr. se. Stanislav Sever, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. hrast s 27 %, bukva 35 % i ostale listače s 18 %. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 78 <-- 78 --> PDF |
V. Goglia, D. Horvat, S. Risović, S. Sever: SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 3-A, CXX (1996), 163—169 Drvna zaliha u hrvatskim šumama iznosi 298 411 milijuna kubnih metara, a godišnji prirast 8 781 276 m3. Ukupni godišnji etat (mogućnost sječe) iz svih šuma i drvnih izvora, uključujući i šume manje od 1000 m3 (drvoredi, parkovi, šetališta), iznosi 6 181 000 m3 (listače 5 316 000 m3 i četinjače 865 000 m3). Ukoliko se želi odrediti ukupna biomasa neke šumske ploštine, treba opisati sastojinu, njezinu strukturu, osnove gospodarenja, dinamiku i količinu iznošenoga drva i dr. Struktura sastojineje važan čimbenik za ocjenu mogućega prinosa biomase za energetske potrebe. Osnovne su sastavnice strukture broj stabala, visina stabla, drvna tvar (masa, obujam), prirast i dr. Promatra li se stablo kao pojedinačna tvorevina, onda se na slici 1. ukupna živa tvar iznad površine tla može smatrati kao raspoloživo energetsko drvo. Za listopadne se šume procijenjuje daje oko 45 % sječive biomase udjel raspoloživ za pretvorbu u drugi oblik energije (slika 1). To je dio drva koji se može usitniti u iver ili koji drugi oblik i upotrijebiti kao gorivo. U proračun nije uvrštena drvna tvar korijenskoga sustava i biomasa promjera do 7 centimetara, iako je u mnogim postupcima i ona raspoloživi energent. Slika 1. Struktura ukupne šumske biomase listača Figure I. Sankey´s diagram ofbroadleaved species biomass Struktura prodaje drvnih sortimenata Marketing structure of forest product Slika 2. Struktura ukupne šumske biomase četinjača Figure 2. Sankey´s diagram of conifers species biomass Uz slične pretpostavke kao za šume listače, izračunat je sastav ukupne biomase za četinjače. Na tzv. tehniku (trupci i industrijsko drvo) otpada oko 55 %. Kao mogući dio drvne tvari za toplinsku energiju procijenjen je udio od 35 % (slika 2), oko 10 % manje nego u slučaju drva listača. Zbog moguće erozije tla u brdskoplaninskom području te visokih troškova vađenja, u procjeni nije uzeta u obzir energija koja se može dobiti korištenjem panjeva posječenih stabala. U slučaju ciljnoga gospodarenja šikarama i degradiranim šumama ili namjenskim plantažama radi dobivanja nositelja energije, odnosi se mijenjaju; u prvom se slučaju može računati sa 70 % biomase za energetske potrebe, a u drugome i sa 100 % udjelom. Procijenjuje se da pri proredi sastojina u šumi ostaje 25 do 35 % biomase (ovršina i granjevina), a na radovima stvaranja glavnoga prihoda i preko 30 % drvne tvari. Jakupovi ć (1991) navodi da kod bukve, glavne hrvatske vrste (36 %), otpada na prostorne sortimene 45 do 58 %, kod hrasta 35 do 45 %, a kod četinjača oko 7 %. Kako u Hrvatskoj imamo oko 74 % bjelogoričnoga drva, svako unapređenje tehnologije ili metode rada dovodi do povećanja korištenja šumske biomase, odnosno smanjenja troškova proizvodnje i poboljšanja uvjeta rada. Dio drvne tvari u pilanskoj preradbi, proizvodnji furnira, izradbi namještaja i si. ostaje kao otpadak - osta- Tab. 1 Godina Year Furnirski trupci Vener logs Pilanski trupci Saw logs Ostalo oblo drvo Other roundwood Industrijsko drvo Industrial wood m3 Ogrjevno drvo Fuelwood Ukupno Total 1991 149 000 1 322 000 121 000 404 000 894 000 2 890 000 1992 186 000 1 132 000 134 000 338 000 820 000 2 610 000 1993 169 000 1 100 000 90 000 382 000 711000 2 452 000 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 79 <-- 79 --> PDF |
V. Goglia, D. Horvat, S. Risović, S. Sever: SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—*, CXX (1996), 163—169 tak za energijske potrebe. Kako je riječ o preradbi drva u sklopu drvnoindustrijskih poduzeća, pretvorbom ostatka u toplinsku ili neku drugu energiju povećava se cjelokupno iskorištenje drva za energijske potrebe. U pilanskoj preradbi od 1 m3 piljenica ostatak kod četinja ča iznosi 30 % (15 % piljevina, 15 % odresci), a kod listača 40 % (20 % piljevina, 20 % odresci). Kod izradbe furnira ukupni ostatak iznosi 20 %. Struktura prodanih drvnih sortimenata kojima gospodare "Hrvatske šume" (tab. 1) može biti osnova za izračunavanje šumske biomase i ostatka pri preradbi u drvnoj industriji. NAČIN DOBIVANJA ŠUMSKE BIOMASE U REPUBLICI HRVATSKOJ - Way of production of biomass in Croatia Razvoj šumarstva u 20. stoljeću doživljavao je postepeno promjene tehnologija i metoda rada. Dok tehnologije karakterizira mjesto izradbe, metode rada obilježuje oblik i veličina sortimenata koji se transportira iz šume. Prema S e v e r u (1989) razlikuju se sljedeće metode: Sortimentna (kratkih komada) Višekratna (poludebalna) Debalna Stabalna Dijelova stabala Metoda iveranja Pritom se tehnologije dijele: - Tehnologija izradbe sortimenata u sječini, tzv. sortimentna metoda - Tehnologija izradbe sortimenata na pomoćnome stovarištu - Tehnologija izradbe sortimenata na središnjem mehaniziranom stovarištu. Shematski je u tablici 2. prikazan tijek promjena radnji pri iskorištavanju šuma, s promjenom mjesta radnji. Razvoj prenošenja radnji iz šume na mehanizirana stovarišta Some different logging systems with transfer ofprocess at CMS SORTIMENTNA METODA ASSORTMENTS SYSTEMS ;I Koranje Debarking ii Iveranje Chipping Iveranje Chipping DEBALNA METODA COST STEMWOOD SYSTEM TROŠAK Rušenje Felling U šun« ´ r In the forest Privlačenje Forwarding ! Kresanje Delimbing 1 f Na cesti Prijevoz Trucking On the road Na pilanskom mehaniziranom stovarištu *´ At the mill storage Trupljenje Slashing i ´ Koranje Debarking Iveranje Chipping FULL-TRE SYSTEM STABALNA METODA Rušenje Felling <1 Prlvlačenle Skidding <´ Kresanje Delimbing i r Krojenje Bucking ´ ´ Utovar drva Wood loading Tf Prijevoz Trucking 1´ Rukovanje drvom Wood handling 1 Koranje i iveranje Debarking & Chipping i ´ Rukovanje fverjem Chip handling Tab. 2 IN WOOD CHIPPING SYSTEM METODA IVERANJA Rušenje Felling ´ r Privlačenje Skidding ´r Kresanje Delimbing ´r Krojenje Bucking ´r Utovar drva Wood loading i [ Prijevoz iverja Trucking of chips i i i i t i i I r Rukovanje iverjem Chip handling Rušenje Felling !r Privlačenje Forwarding 1f Kresanje Delinking Koranje Debarking Trupljenje Slashing Prijevoz Trucking Rušenje Felling <1 Privlačenje Forwarding !r Kresanje De limbing Trupljenje Slashing ´ Prijevoz Trucking |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 80 <-- 80 --> PDF |
V. Goglia, D. Horvat, S. Risović. S. Sever: SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—4. CXXQ996), 163—169 U iskorištavanju šuma kod nas je na području izradbe radnji tekao u pojedinačnim slučajevima drugačijim putankoga ogrjevnog i industrijskog drva razvoj metoda i tem, najčešće kao na prikazu: 19xxgod. > 198x god. Rušenje Izradba tehničkoga i ogrjevnog drva duljine m Privlačenje i iznošenje Prijevoz Rušenje Izradba tehničkoga, ogrjevnog i industrijskog drva večih duljina Privlačenje i iznošenje Prijevoz Rušenje Privlačenje i izvoženje tehničkog drva i iverja Utovar tehničkog drva i pretovar Prijevoz POVIJESNI PREGLED PROIZVODNJE IVERJA - History review of chips production Normalno se šumska biomasa može smatrati obnovljivom, barem do trenutka dok uporaba ne prelazi znanu graničnu kolikoću koju određuju uzgojni, uređajni, gospodarski i drugi čimbenici. Seve r i dr. (1993) navode H a k k i 1 u , koji je opojmio svojstvo usitnjene biomase s obzirom na vrstu drva, mokrinu, veličinu takva materijala i dr. Pritom je važno i poznavanje tehnike sortiranja biomase s obzirom na dalju uporabu, način određivanja količine (obujamna, masena ...) i dr. U Hrvatskoj su prvi pokusi iveranja drva započeli manjim iveračem BRUKS 850 M kojega je nosio i po gonio poljoprivredni traktor snage 40 kW. Promjer je iverane biomase bio manji od 7 cm, a učin je iverača iznosio od 3 do 10 m3 iverja za sat rada. Zatim se 1983. godine pokušalo s iveračem TPS 1220/3 vučenim traktorom John Deere 1440. Pema tvorničkim karakteristikama iverač je bio namijenjen za iveranje granjevine, ovršina, bomase degradiranih šuma, pri prorjedi ili melioraciji šuma listača ili četinjača ili si. Najveći promjer drva namijenjenog za iveranje bio je 25 cm. Radni stroj, hidraulična dizalica, mehanizam za dodavanje i kabina za radnika po- Slika 3. Iverač BRUKS 800 CT Figure i. Chipper BRUKS 800 CT |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 81 <-- 81 --> PDF |
V. Ooglia, D. Horvat, S. Risović, S. Sever: SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—4. CXX (1996), 163—169 stavljeni su na posebnu čeličnu konstrukciju. Prije početka rada nosiva se čelična konstrukcija oslanjala na podlogu pomoću četiri mehanička oslona podupirača. Pogonski je motor bio snage 75 kW i frekvencije vrtnje 1020 min´. Na rotoru, čija je frekvencija vrtnje bila 720 min´, bila su smještena tri noža, a jedan je bio učvršćen na statoru. Predvidivi je učin iverača bio 13 m3 za 1 sat rada. Tijekom pokusnoga rada, prema izvješću S 1 a b a k a (1983), na iveraču je uočeno mnogo nedostataka: nepodesna konstrukcija, kabina operatora ne osigurava osnovna ergonomske uvjete, velika učestalost kvarova i dr. stoje dovelo daje radni učin iznosio 4 900 kg u 8 - satnoj smjeni ili tek 7 % od iskazanog učina u tvorničkoj dokumentaciji. Konačno se 1985. godine prešlo na visoko proizvodno nošeni iverač na forvarderu BRUKS 800 CT (slika 3). Iverač je bio ugrađen na forvarder Kockums 83-35 kojega pogoni motor Ford snage 60 kW, odnosno forvarder proizveden u zemlji. Vlastita je masa forvardera bila 8 500 kg, nosivost 7 500 kg. Forvarder s 4 bogie ovjesa bio je opremljen dizalicom Cranab 500 sa 6 proporcijskih ventila. Iverač BRUKS 800 CT sastoji se iz tri sastavnice: bubanj skog iverača, motora i spremnika za iver. Bubanj iverača je promjera 800 mm na čijem su obodu 2 noža. Otvor (usta) iverača čini lijevak i 2 pogonska valjka za uvlačenje drva. Snaga motora je 145 kW, a spremnik za iverje ima obujam 14 m3. Iverač je opremljen vlastitim hidrauličkim sustavom, a svi hidraulički ventili su električno upravljani. Prema S 1 a b a k u i dr. (1985) na sječi i izradi se u prorjedi radna grupa sastoji od tri člana: traktoriste koji radi na traktoru IMT 533 s dvobubanjskim vitlom Igland kompakt i dva sjekača s motornim pilama. Razmak je vlaka 30 m, a minimalna širina 3 m. Traktor se pri radu u sječini kreće isključivo po vlaci. Srednji učinak iverača u prorjedi iznosi 46,47 m3 drva ili 142 m3 iverja, na transportnoj udaljenosti do ceste od 250 m. Uporabom iverača BRUKS 800 CT može se ustvrditi daje radni postupak usitnjavanja, prometanja i premetanja iverja u potpunosti riješen, što se tiče tehnoloških, energetskih i drugih inženjerskih osnova unutar šumarstva. KORIŠTENJE ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ - Utilization of the forest biomass in Croatia Za Hrvatsku, koja oskudijeva vastitim primarnim energentima i uvozi ih oko 35 % od ukupnih potreba, šumska biomasa trebala bi u energetskoj bilanci imati veće značenje. Ogrjevno je drvo značajan nositelj energije u hrvatskom energijskom sustavu, a koristi se za dobivanje toplinske energije i energije za kuhanje u kućanstvima iako sudjeluje u energetskoj bilanci s tek oko 5 %. Kada se govori o drvnom ostatku, prvenstveno se misli na ostatke koji se iskorištavaju u drvnoj industriju. Oko 15 % drvnoga ostatka transformira se u potrebnu energiju u industrijskim toplanama, a preostali dio u industrijskim kotlovnicama, odnosno u kotlovnicama drvnoindustrijskih pogona. Šumski ostatak ili kora dobiveni iveranjem, odnosno koranjem na središnjem mehaniziranom stovarištu neznatno se koriste za dobivanje energije. Energijski potencijal drvnoga ostatka može se iskoristiti mnogim postupkom, koji se mogu podijeliti u dvije skupine: izgaranje svih oblika drvnoga ostatka u ložišnom prostoru toplinskih generatora, plinofikacija drva. Buduća da je šumska biomasa kao nositelj energije ekološki povoljnija zbog manjeg zagađivanja okoliša od fosilnih goriva, a naročito ugljena i mazuta, projekti se za energijsko korištenje mogu smatrati i kao ekološki projekti. Već je 1930. godine u Hrvatskoj proizveden prvi kotao koji je kao energent koristio drvni otpad. Od tada tvornica "Đ. Đaković" u svome programu stalno ima proizvodnju kotlova koji rabe i šumsku biomasu kao gorivo. Danas se u Hrvatskoj rabe kotlovi kod kojih se gorivo spaljuje na rešetki, u vrtložnome sloju i prostoru te omogućuju korištenje biomase sljedećeg podrijetla: biomasa iz šumarstva, biomasa iz drvne industrije, biomasa iz poljodjelstva i biomasa iz voćarstva. U proljeće 1989. godine u DP Poljoprivredno industrijski kombinat KLAS, Nova Gradiška, pušten je u probni rad toplinski generator ECOFLUID snage 13,2 MW. Tijekom 1989. i 1990. godine spaljeno je u njemu više od 6 000 t biljnog ostatka, npr. oklasaka od kukuruza, prašina i pljeva odvojena nakon čišćenja ječma, pšenice, kukuruza, soje, uljane repice i suncokreta te iverje i piljevina. Jednako su uspješno korištene različite vrste ugljena koji je mješan u svim omjerima s biljnim ostatkom. Nažalost, tijekom Domovinskoga rata stradala je linija za pripremu iverja i nekoliko drugih objekata u sastavu Kombinata. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 82 <-- 82 --> PDF |
V. Ooglia. D. Horval, S. Risović, S. Sever: SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 3—4, CXX (19%), 163—169 Potkraj 1994. godine u upravi šuma Ogulin puštena grijačima, dobiva sanitarna voda te tehnološka voda za je u rad prva kotlovnica koja isključivo koristi šumsku visokotlačno pranje kamiona. Kao gorivo se koristi šumbiomasu kao nositelja energije. Kotao snage 1 MW zaska biomasa različite mokrine (15 do 60 %), koja pri grijava vodu na temperaturu od oko 95 °C kojim se zadosadanjoj opterećenosti kotla nije predstavljala posebgrijava kancelarijski prostor, radionički prostor visećim nu teškoću. UMJESTO ZAKLJUČKA - PREDVIĐANJE BUDUĆNOSTI — Instead of conclusion - future anticipation Prošlost i sadašnjost korištenja šumske biomase u Hrvatskoj pokazuje zbiljske mogućnosti rasta drvne tvari kao obnovljivoga energenta. Postupci i metode dobivanja gorive sječke (ivera) u posljednjem podrug desetljeću, provjereni su u proizvodnim uvjetima. Ispitano je i nekoliko razina iverača s pogonskim strojem, a u jednom slučaju, i linija za proizvodnju i rukovanje (utovar, istovar, pretovar, transport...) usitnjenim drvom. Da bi hrvatsko šumarstvo provjerilo i praktično korištenje energenta, javno je poduzeće "Hrvatske šume" podiglo kotlovsko postrojenje snage 1 MW (megavat = milijun vata), toplane za grijanje i osiguranje tople vode u jednoj svojoj radnoj jedinici. Time je i jedna davno preuzeta šumarska obveza ispunjena. Tako je opredmećen pralik postupanja u slijedu od dobivanja do korištenja drvne šumske tvari kao energenta. Ovaj pojedinačni slučaj nije pratila ni izjavna podrška, a kamoli usustavljena strategija, zakonska legislativa, poticajna propisnost i slična činidba hrvatskih vlasti. Ipak, u okviru obradbenih i preradbenih drvnoindustrijskih proizvodnih jedinica, drvni se ostatak iz pilanske ili konačne proizvodnje najvećim dijelom koristi kao energent, najčešće za dobivanje toplinske energije, ali i u većim tvrtkama i za proizvodnju električne energije, dobivanje sekundarnih nositelja energije i dr. Koji put treba odabrati pri stvaranju povećanja udjela šumske biomase u energetskoj bilanci Hrvatske? U zemljama sa znatnijim korištenjem šumske biomase, kao primarnoga nositelja energije, poznato je nekoliko načina koji se razlikuju prema namjeni, svrsi, ugrađenim kapacitetima te stupnju mehaniziranosti. Možda je za budućnost Hrvatske dovoljno poznavati tri samosvojna načina pridobivanja usitnjene šumske tvari kao energenta, ne ulazeći u preradbu primarnoga u sekundarni nositelj energije, udio tako dobivene energije u njezinoj ukupnoj nacionalnoj potrošnji te pridobivanje uvriježenoga ogrjevnog drva duljine jednoga metra. Prvi slučaj je uporaba velikih usitnjivača koji se kreću po sječini ili degradiranoj šumi te svu raspoloživu šumsku biomasu usitnjavaju u gorivu sječku. Ona se kamionskim skupovima velikoga spremničkog kapaciteta voze do energana, često i znatno udaljenima, gdje se, najčešće, dobiva toplinska energija ili i električna energija. Takav se način, često ne vezan uz regularno gospodarenje šumama, sreće na američkom kontinentu. Drugi je način korištenja biomase kao obnovljivoga energenta tipičan u skandinavskim zemljama. Srednjim i velikim iveračima usitnjeno drvo izgara u toplanama ili toplanama-energanama snage od nekoliko pa do stotinjak megavata. I toplinska energija i električna energija prodaju se na tržištu. Šumarstvo je vlasnik ili dioničar u takvoj činidbi. Treći je način karakterističan za srednjoeuropske zemlje, ponajprije Austriju i Njemačku. Mjesne toplane osiguravaju toplinu za zagrijavanje domova te toplu vodu. Najčešći su im učini do 5 MW. Zajedničko je svim opisanim načinima tržišna ponuda i ugovaranje proizvodnje gorive sječke, značajni utjecaj zakonskoga poticanja korištenja obnovljivoga energenta (porezi, krediti...), zadovoljenje potreba mnogih malih potrošača čiji se standard življenja značajno povećava. Visoka automatiziranost rukovanja sječkom te rada kotlova olakšava posao i prometanje usitnjenoga materijala. Vjerojatno je budućnost hrvatskoga širenja korištenja biomase u trećem modelu, tim više što će se dio šuma denacionalizacijom vratiti njihovim vlasnicima, često nositeljima obiteljskoga gospodarstva, gdje će dosegnuti standard osiguran raspoloživom toplinskom energijom značajno utjecati na kakvoću života. Šumarstvo je spremno za taj posao, s provjerenim preradbenim postupcima, poznatim količinama, ali ne i raspoloživim kapitalom za nabavku potrebne opreme, te još manje za podizanje energana koje bi tržištu nudile neki oblik energije. Dakle, srednjoeuropski model je vjerojatno sustav koji će nakon spoznajnoga određenja energetičara tražiti putove u Hrvatskoj na razini Vlade i Sabora. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 83 <-- 83 --> PDF |
V. Guglia. D. Horvat, S. Risovic, S. Sever: SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KORIŠTENJA ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ Šumarski liši br. 3—i, CXX (1996). 163—169 LITERATURA - References Jakupović, E. (1991): Metodologija energijske bilance za bioSlabak, M„ Lesković, Z., Komlenac, N. (1985): Informaso, Fakultet za strojništvo, Univerza v Ljubljani, doktormacija o probnom radu sa iveračem BRUKS 800 CT u proska radnja, str. 202 + 250 (prilog). redi, ROŠ "Slavonska šuma" Vinkovci, Služba za unapre Sever , S. (1989): Iveranje i iverači, Iveranje bukovine u Gorskom đivanje proizvodnje, Osijek, broj 254/85, str. 1-10. Kotaru, 9. Međuprojektni zadatak, Makovnik, str. 1-7. ...Energija u Hrvatskoj: Godišnji energetski pregled 1989-1993, Ministarstvo gospodarstva, 1994, str. 1-41. Sever, S., Horvat, D., Risovic, S., Jakupović, E. (1993): Matematički model za određivanje kolikoće šum... Handbuch fernware Nahwarme aus Biomasse, Landesenergieveske biomase, Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje 4, rein, Ausgabe Steiemark, Graz, 1992, str. 7-19. str. 305-314. ...Pregled šumarstva i drvoprerađivačkog sektora u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i "Hrvatske šu Slabak , M. (1993): Izvještaj o probnom radu iveračaTPS 1220/3 me" p.o. Zagreb, 1994, str. 1-5. u sječini Bjelobrdski rit /Šumarija Osijek, SG Osijek/, SŠGO "Slavonska šuma" Vinkovci, Služba za unapređivanje pro... Poslovno izvješće 1993, "Hrvatske šume" JP, Zagreb, 1994, str. izvodnje, Osijek, str. 1-6. 39. SUMMARY: The fuelwood covered about 5 % of energetic necessity of Croatia today. With about 2,5 million hectar of forest land, from this 80 % is state forest, real possibility is greater. Potential row material sources for fuel biomass are forestry and agriculture. The history of forest fuel chip production in Croatia is started with some chippere in assembly with agricultural tractor. Real chipper was Bruks 800 CT mounting on forwarder Kockums. Chip handling from the site to energy plants was tehnical done with truck and s. c. roll-containers. Future model is similar like in Central Europe countries. Key words: wood residuals, chip production |