DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 85 <-- 85 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 587.001 Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 171—178 PRISTUP DALJINSKIM ISTRAŽIVANJIMA I GIS-u U HRVATSKOME ŠUMARSTVU THE APPROACH TO REMOTE SENSING AND GIS IN CROATIAN FORESTRY Vladimir KUŠAN* SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati rada na istraživanju primjene daljinskih istraživanja i geografskih informacijskih sustava u Hrvatskoj, tijekom zadnjih dvadesetak godina. U tom razdoblju postignuti su zadovoljavajući rezultati u istraživanju mogućnosti primjene i izrađene su metodologije za primjenu daljinskih istraživanja i GlS-a u mnogim dijelovima šumarstva (inventura šuma, planiranje, zaštita šuma, ekologija i dr). Usprkos tome, operativna primjena tih metoda nije značajnije zastupljena u praksi. Razvijena metodologija i prijedlozi za primjenu daljinskih istraživanja i GlS-a u šumarstvu, prikazani su na primjeru NPSO Opeke. Opisana je struktura i model baze podataka izrađene pomoću programskog paketa ARC/INFO za primjenu u uređivanju šuma i planiranju uz korištenje modela za procjenu sortimenata. Opisane su izrađene jednadžbe za procjenu sastojinskih veličina (starost, volumen, broj stabala i dr.), na temelju izmjere na aerosnimkama. Opisani su i planovi za buduća istraživanja na tom području. Ključne riječi: daljinska istraživanja, aerosnimke, GIS, inventura šuma, Hrvatska. UVOD - Introduction Početak proučavanja primjene daljinskih istraživanja inženjera u praksi s mogućnostima primjene, točnosti i u šumarstvu Hrvatske može se vezati uz početak djelovaučinkovitosti daljinskih istraživanja i GlS-a (Kalafanja prof. dr. Zdenka Tomašegoviča. Njegov je pionirski džić 1984, Kalafadžić 1987, Ku šan i dr. 1992a, rad započeo početkom pedesetih godina istraživanjem priKalafadžić i Kušan 1993). U tom razdoblju izramjene aerosnimaka metodama fotogrametrije i fotointer-đeno je nekoliko projekata za procjenu oštećenosti šuma pretacije u šumarstvu. S područja fotogrametrije istražipomoću infracrvenih kolornih aerosnimaka (ICK). Osim vao je izradu i korištenje fotoplanova u šumarstvu (T o -toga, istraživani su odnosi između sastojinskih veličina i mašegovi ć 1956), procjenu površina na aerosnimka-veličina mjerljivih na aerosnimkama i započela su istrama (T o m a š e g o v i ć 1961a), izradu i korištenje orto-živanja primjene GIS tehnologije u šumarstvu. fotosnimaka (Tomašegović 1987) i dr. U primjeni Danas se djelatnosti vezane uz daljinska istraživafotointerpretacije istraživao je mogućnost procjene sasto nja u šumarstvu zasnivaju najviše na znanstveno-nasjinskih veličina pomoću aerosnimaka (Tomašegovi ć tvanom radu, a obavljaju se pri Katedri za geodeziju 1954), odnos između prsnog promjera, visine stabla i šiŠumarskog fakulteta u Zagrebu. Znanstvenoistraživač rine krošnje (Tomašegovi ć 1961b) i dr. ki rad se obavlja i u Šumarskom institutu Jastrebarsko. Tijekom osamdesetih i početkom devedesetih godina Praktična uporaba aerosnimaka ograničena je na korinapisani su mnogi radovi s ciljem upoznavanja šumarskih štenje aerosnimaka za snalaženje na terenu pri provo * Mr. se. Vladimir Kušan, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu đenju inventure šuma. |