DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 86 <-- 86 --> PDF |
V Kusan: PRISTUP DALJINSKIM ISTRAŽIVANJIMA I GIS-u U HRVATSKOME ŠUMARSTVU Šumarski list br. .1—J, CXX (1996). 171 — 178 U ovome radu bit će opisana istraživanja i rezultati, tehnologije u posljednjih desetak godina. Ta su istražiprocjene oštećenosti šuma pomoću ICK aerosnimaka, vanja financirana od J.P. "Hrvatske šume", koje u Hrvatprocjene sastojinskih veličina sastojina i primjena GIS skoj gosdpodari državnim šumama. 2. PROCJENA OŠTEĆENOSTI ŠUMA - Assessment of forest decline ICK aerosnimke se za procjenu oštećenosti šuma primjenjuju u Hrvatskoj od 1988. godine. U svim projektima koji su od tada provedeni upotrebljavao se film Kodak Aerochrome Infrared 2443 i kamera Zeiss LMK 305/23. Snimanja su obavljena u (1) šumama bukve i jele jugozapadne Hrvatske (Gorski kotar) i (2) nizinskim lužnjakovim šumama Posavine. Pomoću tih snimaka provedene su inventure oštećenosti šuma snimljenih područja, ali i istraživanja načina i pouzdanosti fotointerpretacije (Kalafadžić i dr. 1993a). 2.1 Inventure u jugozapadnoj Hrvatskoj - Inventories in southwest Croatia Snimanja na ovom području obavljena su iz dva razloga: (1) za inventuru oštećenosti šuma jele i bukve Gorkoga kotara na ploštini od oko 240.000 ha, i (2) za kartiranje oštećnosti šuma u područjima od osobitog interesa kao što su: nacionalni park Risnjak i gospodarske jedinice Brloško i Bitoraj. 2.1.1 Inventura cijelog područja - Inventory of the whole area Cijelo je područje bukovo -jelovih šuma Gorskoga kotara snimljeno u prugama s razmakom od 8 km. Pruge su snimljene u smjeru sjever - jug i poklapale su se s punim koordinatama Gauss-Kruegerove mreže na kojima je provedena terenska inventura oštećenosti šuma 1987. godine. Dužina pruga iznosila je 296 km a snimkama je bila pokrivena ploština od oko 40.000 ha. Snimanje je obavljeno od 1. do 10. kolovoza 1988. godine u prosječnom mjerilu od 1 : 5900. Za provođenje inventure izrađen je fotointerpretacijski ključ za glavne vrste drveća: jelu {Abies alba Mill.), smreku (Picea excelsa L.) i bukvu (Fagus silvatica L.). Ključ je izrađen na temelju iskustava iz srednje Europe (Loef f ler i dr. 1984), a sastoji se od: (1) tablice s opisima morfoloških značajki zdravih i oštećenih stabala na terenu i promjena u boji, obliku i strukturi krošnje na ICK aerosnimkama, (2) crno bijelih crteža stabala različitih stupnjeva oštećenosti na snimkama i na terenu i (3) slika u boji oštećenih krošanja na terenu i na snimkama. Inventura je provedena na temelju višestupanjskog klasterskog uzorka (Kalafadži ć i dr. 1994). Raspored klastera i primjernih ploha konstruiran je na preciznoj topografskoj karti 1 : 5.000 (ODK). Središta primjernih ploha prenesena su sa ODK na aerosnimke po moću metode radijalnih presjecanja (Kušan 1991). Kako je za provođenje presjecanja potrebno poznavati položaje glavnih točaka snimaka na karti, one su sa snimaka na kartu prenesene pomoću radijalne triangulacije. Na svakoj primjernoj plohi interpretirano je 20 stabala najbližih središtu plohe. Procjenjivana je vrsta drveća i stupanj oštećenosti. Osim toga, na svakoj plohi su interpretirana neka sastojinska (sklop, struktura) i stojbinska obilježja (izloženost, nagib terena). Interpretacija je provedena pomoću zrcalnog stereoskopa s povećanjem od 8x. Na temelju interpretacije izrađena je znanstvena studija, a rezultati su objavljeni i u nekoliko radova (Kalafadžić idr. 1992, Kalafadžić i dr. 1993a). 2.1.2. Kartiranje oštećenosti šuma - Mapping forest damage status Osobito zanimljiva područja kao što su nacionalni park Risnjak i gospodarske jedinice Brloško i Bitoraj, snimljene su u cijelosti u mjerilu 1 : 5.800. Za interpretaciju su korišteni isti fotointerpretacijski ključevi kao i u predhodno opisanom zadatku. Kako je cilj bio kartiranje sastojina prema oštećenosti, cijela površina svake gospodarske jedinice je podjeljena na stratume (homogene cjeline) prema obilježjima sastojina kao što su: vrsta drveća, stupanj oštećenosti, uzrast, sklop. U svakom izlučenom stratumu interpretiran je određeni broj stabala (30 - 60) proporcionalan veličini stratuma i jednolično raspoređen. Interpretirani su vrsta drveća i stupanj oštećenosti. Srednja oštećenost (SO) je za svaki stratum izračunata pomoću formule: SO = (I f x.) / S fi gdje je: f = broj krošanja u i-tom stupnju oštećenosti, x. = sredina i-tog stupnja oštećenosti ( x() = 5%, x = 17,5%, x,, = 32,5%, x,, = 50%, x, = 80%, x4 = 100%). Stratumi su razvrstani u stupnjeve oštećenosti širine 20 %. Tako dobivena područja različitih stupnjeva oštećenosti kartirana su na ODK pomoću grafičkih metoda. Fotografskim smanjenjem izrađena je karta oštećenosti za svako istraživano područje u mjerilu 1 : 10.000. 2.2 Inventure u nizinskim šumama Posavine - Inventories in lowland forests in the Sava valley U nizinskim šumama Posavine snimljena su 20. srpnja 1989. godine dva područja: (1) pokraj Vinkovaca |