DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 88 <-- 88 --> PDF |
V. Kušan: PRISTUP DALJINSKIM ISTRAŽIVANJIMA I CIS-u U HRVATSKOME ŠUMARSTVU Šumarski Us! br. 3—4, CXX (1996). 171 — 178 3. PROCJENA SASTOJINSKIH VELIČINA - Stand parameters assessment Nedostatak fotogrametrijskih tablica, regresijskih modela i testiranih primjera je jedan od razloga neprimjenjivanja aerosnimaka u šumarstvu Hrvatske. Stoga je u posljednjih desetak godina provedeno više istraživanja kako bi se to stanje poboljšalo. Ta istraživanja se mogu podijeliti na dvije grupe ovisno o njihovom cilju: (1) istraživanja pouzdanosti i točnosti procjene sastojinskih veličina i (2) istraživanja odnosa između sastojinskih veličina i veličina mjerljivih na aerosnimkama. 3.1 Istraživanje pouzdanosti procjene - Investigation so fassessment reliability U jednom od prvih istraživanja te vrste P a v i č i ć (1983) je dokazao da je primjena mreže točaka na aerosnimkama dovoljno dobra i ekonomična metoda za procjenu sklopa. Ko s t ij al je 1986. procjenjivao u bukovim šumama broj krošanja na aerosnimkama s odstupanjima između 5 i 38% u odnosu na broj stabala po ha utvrđen na terenu. Te razlike su u čvrstoj korelaciji sa promjerom središnjeg plošnog stabla (r = -0,902). B e n k o je 1990. izmjerio 30 primjernih ploha u terenu i na ICK aerosnimkama mjerila 1 : 10.000. Mjerenja na aerosnimkama su obavljena pomoću stereo instrumenta Wild A7. Mjereni su i uspoređivani promjeri krošanja i visine stabala jasena, bagrema i johe. Mjerenja promjera krošanja pokazala su da postoji značajna razlika između mjerenja na aerosnimkama i mjerenja u terenu za sve tri vrste. Promjer krošnje crne johe mjeren na aerosnimkama prosječno je iznosio 0,60 promjera mjerenog u terenu. Odnos za poljski jasen bio je 0,66 a za bagrem 0,62. Pri mjerenju visina, kod sve tri vrste pokazalo se da ne postoji razlika između visina dominantnih stabala mjerenih na aerosnimkama i u terenu. Odstupanja i njihove standardne devijacije prikazane su u tablici 1. Odstupanja između visina dominantnih stabala mjerenih na aerosnimkama i u terenu sa standardnim pogreškama fotogrametrijskih mjerenja. The differences between mean heights of dominant trees measured on APs and in situ with standard errors of photogrammetric measurements. Tab. 1. Odstupanje Standardna Vrsta - Species Difference pogreška % Standard error crna joha black alder —0,8 0,12 m poljski jasen narrow-leafed ash +2,0 0,18 m bagrem false acacia —2.7 0,17 m Usporedbu volumena sastojina jele i smreke približno jednodobne strukture mjerenih u terenu i procijenjenih na aerosnimkama pomoću prirasno-prihodnih tablica, načinio je Kuša n 1992. Ulazni podaci zaprirasno- prihodne tablice (broj stabala po ha, srednja sastojinska visina i sklop) mjereni su na aerosnimkama. Korištene su Hauserove i Švicarske prirasno-prihodne tablice za jelu. Srednji volumen procijenjen pomoću Hauserovih tablica iznosio je 457 mVha i imao je odstupanje od -3,2%. Srednji volumen procijenjen pomoču Švicarskih prirasno-prihodnih tablica iznosio je 445 mV ha i imao je odstupanje od -5,7%. Odstupanja su izračunata u odnosu na srednji volumen izmjeren u terenu (473 mVha). Regresijska analiza je pokazala da se sa Švicarskim prirasno-prihodnim tablicama može postići bolja procjena volumena sastojina (r = 0,925) nego sa Hauserovim tablicama (r = 0,766). 3.2 Istraživanja odnosa - Investigations of relationships Odnos između broja uočljivih krošanja na aerosnimkama (Nf) i promjera srednjeg volumnog stabla (d: ) istraživao jeKostija l 1986. Istraživanjem je dokazano daje korelacja između te dvije veličine vrlo čvrsta (0,944) i da se može izraziti jednadžbom: d u = 84,494 - 0,1924 Nf + 0,0001442 Nf2 Odnos između srednje sastojinske visine (hs), broja stabala po ha (N) srednje sastojinske širine krošnje (Ds) i volumena sastojine po ha (V) istraživali su pomoću multiple korelacije K u š an i Krejči 1993. Istraživanja su provedena na 180 primjernih ploha veličine 0,25 do 1,00 ha u sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba. Testirano je više (14) različitih (linearnih i nelinearnih) modela. Najbolje izjednačenje podataka (r = 0,954) s najmanjim koeficijentom varijacije postignuto je pomoću modela : 85042iB6° V = 0,00171 . hj-0741 . N0-. Ds Pomoću toga se modela može pri procjeni volumena postići standardna pogreška manja od 4,5 %. Na istom je uzorku P i 1 a š (1994) istraživao odnos između srednje sastojinske visine (hs), broja stabala po ha (N), srednje sastojinske širine krošnje (Ds), srednje površine krošnje (Ac) i srednje starosti sastojine (S). Pri tome je testirano 12 linearnih i nelinearnih modela. Pokazalo se da srednja sastojinska visina ima najčvršću vezu (r = 0,904) sa srednjom starošću sastojine, što se može izraziti jednadžbom: S= 13,728. 1,065 hs. Pomoću ovoga modela može se procjenjivati srednja starost sastojina sa zadovoljavajućom točnošću (od |