DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 89 <-- 89 --> PDF |
V. Kušan: PRISTUP DALJINSKIM ISTRAŽIVANJIMA I GlS-u U HRVATSKOME ŠUMARSTVU stupanje manje od 5 godina) u rasponu od 20. do 100. godine sastojine. Odnos između volumena stabala hrasta lužnjaka i različitih veličina stabla (visina stabla, promjer krošnje, površina krošnje, dužina osvjetljenog dijela krošnje i dr.) mjerenih na aerosnimkama pomoću stereoanalitičkog instrumenta (Wild BC3) proučavao je Benk o 1995. Multiplom regresijom izrađeno je mnoštvo linearnih modela kojih se multipli korelacijski koeficijenti kreću Šumarski list br. 3—4. CXX (1996), 171—178 od 0,514 - 0,622 sa koeficijentom determinacije između 26 i 39 %. Opisana istraživanja pokazala su pouzdanost metoda daljinskih istraživanja pri procjeni sastojinskih veličina. Unatoč tome, ovih nekoliko istraživanja nisu dovoljna baza za uvođenje metoda daljinskih istraživanja u operativnu primjenu. Povećanjem potreba za podacima i promjenom razmišljanja o novim tehnologijama, javlja se i povećani interes za ovakvim istraživanjima. 4. GIS MODEL ZA NPŠO OPEKE - GIS model for Sducational and Research Forest Opeke Stalno pridobivanje kvalitetnih, točnih i aktualnih podataka o svim resursima kojima se gospodari i upravlja, kojima se planira i koje se kontrolira, postalo je danas potreba. Osim toga, kako se pronalazi sve više saznanja o međuodnosima između različitih resursa, potrebno je istražiti i njihov prostorni raspored. Zbog tog uloga GlS-a postaje sve značajnija pri proučavanju čovjekova okoliša. Jednako tako GIS tehnologija nudi mnoge probitke svim dijelovima šumarstva. Opeke, nastavno-pokusni šumski objekt Šumarskog fakulteta u Zagrebu, su poslužile kao pilot objekt za istraživanje i razvoj GIS modela u šumarstvu. To je šuma od oko 500 ha koja ima sve sastavnice prosječne gospodarske jedinice u Hrvatskoj. Cilj istraživanja bio je pronaći i testirati načine i tehnike prikupljanja, uređivanja i rukovanja podacima. Osim toga nastojalo se u GIS model uklopiti nove vrste informacija i načina korištenja podataka (stupanj oštećenosti sastojina, regresijski modeli za procjenu sortimenata i dr.), kako bi se podigla razina planiranja. GIS model izrađen je pomoću Programa ARC/INFO (Kušan i dr. 1992a). Za izradu grafičkog dijela GIS modela digitalizirane su postojeće karte: - topografska karta (1 : 5.000), - gospodarska karta (1:10.000), - fitocenološka karta (1 : 10.000), -pedološka karta (1 : 10.000). U GIS model su uklopljene i karte kojih je način izrade bio opisan u poglavlju 2.2.2 (karta oštećenosti vrsta drveća i sastojina, karta intenziteta napada jasenove pipe i dr.). Na taj način dobiven je GIS model s 12 slojeva. Sume u Hrvatskoj podijeljene su na gospodarske jedinice, koje se zatim dijele na odjele. Odjeli se sastoje od jedne ili više sastojina za koje u osnovama gospodarenja postoji 26 opisnih ili brojčanih podataka. Opisni podaci opisuju stanje sastojine (kvalitetu, sklop, raspored stabala i dr.) i njen položaj u prostoru (nadmorska visina, nagib i dr.). Za svaku vrstu drveća koja se nalazi u sastojini postoji 11 brojčanih podataka potrebnih za normalno gospodarenje. Podaci su u GIS model uneseni u obliku dbf formata. U tom formatu je načinjena i baza podataka o sastojinama J.P. Hrvatske šume (HSFOND). Za sada je izrađena aplikacija povezana s GIS modelom pomoću koje se može na temelju doznačenih stabala i podataka iz GIS modela izrađivati plan sječa (Kušan idr. 1992b). 5. GIS PROGRAM - GIS software Za korištenje i pripremu podataka za ekološko modeliranje izrađen je program GRID (A n t o n i ć i dr. 1994). To je rasterski GIS program za osobna računala s nekim elementima vektorskog GlS-a (preklapanje rastera s linearnim objektima, rad sa slojnicama i si.). Program ima i mogućnosti izrade digitalnog modela reljefa (DMR) na temelju vektorskih ili točkastih podataka. Kao algoritam za interpolaciju mreže koristi se metoda inverzne udaljenosti. Prva verzija programa izrađena je za DOS, a danas već postoji i verzija za program Windows. U program su za modeliranje ugrađene različite funkcije (aritmetičke, Booleanove, relacijske, logičke, za selektiranje, za pridruživanje i dr.). Osim toga ugra dene su i funkcije za rješavanje složenijih zahtjeva (trigonometrijske funkcije, visina Sunca, azimut Sunca) kao i uobičajene rasterske funkcije: "susjedne" - "neighbourhood" (uključujući i prostorno filtriranje), osnovne statističke funkcije, reklasifikacija, izrada kolor kompozita, razdvajanje boja i "površinske" funkcije (nagib, izloženost, sjenčanje, dogledanje) i dr. Pomoću ovih funkcija korisnik može provesti željeno modeliranje na temelju izrađenih svojih vlastitih "makro" programa; npr. izračunavanje dnevne količine izravne sunčeve radijacije na nekoj površini uz uvjete vedrog dana moguće je pomoću "površinskih" funkcija uz korištenje nagiba, izloženosti, nadmorske visine, visine Sunca, azi |