DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 95 <-- 95 --> PDF |
S. Tomanćić: IZBOR PREDMETA ISTRAŽIVANJA ŠUMSKIH RADOVA Šumarski lisl br. 3—4, CXX (1996), 179—186 niranja, praćenja i kontrole. Posebnu važnost pritom ima proučavanje podloga za donošenje ispravnih odluka. Navedeni čimbenici mogu biti predmet istraživanja na svim razinama hijerarhijske strukture. Rezultati šumskog rada kao predmet istraživanja najčešće su: - šumske sastojine i šumski objekti s obzirom na njihove vrste, veličine, svojstva, vrijednosti, namjenu, trajnost; - šumski proizvodi s obzirom na njihove vrste, količine, svojstva, vrijednost, namjenu; - proizvodnost rada na razini radnih operacija, radnih faza ili cijelog radnog procesa; - zarade šumskih radnika u pogledu iznosa, načina plaćanja, relativnih odnosa u prostoru i vremenu; - ekonomska djelotvornost u pogledu angažiranih sredstava, ostvarenih troškova i prihoda, te povećanja ekonomske moći cijelog sustava šumarstva; - oštećivanje ili oplemenjuvanje šumskog tla, sastojina, šumskih objekata i okoliša; - baze podataka, baze znanja, ekspertni sustavi i sustav informacija kao podloge za integralno upravljanje sustava šumarstva. Interakcije čimbenika šumskog rada kao predmeti istraživanja mogu biti analize zakonitosti odnosa sredstava za rad, predmeta rada, šumskih radnika, metoda rada, uvjeta za rad, rezultata rada. Predmet istraživanja mogu biti parcijalni odnosi između pojedinih činilaca i integralni multifaktorijalni odnosi svih istraživanih čimbenika. Interakcije čimbenika šumskog rada mogu se analizirati za određeni trenutak ili za dulje razdoblje. Lista čimbenika šumskog rada koji mogu biti predmet istraživanja je otvorena. Ona se stalno dopunjuje i širi. Ne treba očekivati da će ta lista ikada biti konačna. 3. KRITERIJI ZA IZBOR PREDMETA ISTRAŽIVANJA Criteria for making a choice of research subject Izabrati predmet istraživanja znači donijeti odluku koji će se sadržaj realnog svijeta istraživati. Nas posebno zanimaju čimbenici koji se odnose na šumske radove, njihovi međusobni odnosi, rezultati i posljedice. Znanstvenici koji predviđaju i idu u budućnost, lutaju po bespuću pa trebaju kompas. Nažalost, takav kompas još ne postoji. Stoga su predviđanja, naročito dugoročna, nepouzdana i nezahvalna. Budući da su predviđanja budućnosti potrebna, stalno se biraju predmeti istraživanja putova u budućnost. Kriteriji za izbor predmeta znanstvenog istraživanja ovise o istraženosti odnosnog predmeta, ciljevima istraživanja, stvaralačkoj inspiraciji istraživača, interesima investitora, podršci i uvjetima za istraživanje. 3.1. Proučavanje prethodne istraženosti problema Study of the state of research of a problem Prije četrdeset godina procijenjeno je da bi istraživač trebao oko 1/3 radnog vremena trošiti na upoznavanje informacija o istraživanjima koja su prethodila njegovu novom istraživanju (Halbert&Ackoff, 1958). Otada se višestruko povećao broj informacija o otkrićima koja su nastala u međuvremenu. Istodobno se razvijala i usavršavala tehnologija brzog pretraživanja podataka i znanja o prethodnim otkrićima. Međutim, to nije pridonijelo smanjenju broja nepotrebnih ponavljanja istraživanja i "otkrića". S tim u vezi nameće se pitanje što motivira istraživače da radije mukotrpno rade na istraživanju već poznatog otkrića, umjesto da pretraživanjem baza podataka i baza znanja, otkrivaju polja neistraženih sadržaja? Pri istraživanju šumskih radova, kao i u znanosti uopće, još uvijek postoji ogromno neistraženo prostranstvo "ničija zemlja". Pored toga, postoje potrebe za otkrićima mnogobrojnih nepoznatih "patenata" prirode. To je vrlo izazovno za sve istraživače, znanstvene institucije i investitore.Dobra imitacija često pridonosi unapređenju već poznatog rješenja. To bi samo djelomično moglo zadovoljiti radoznalost nemirnog istraživača. Međutim, loša imitacija može se obrazložiti, ali ne može opravdati, jer ona uzrokuje samo trošenje umnih i fizičkih potencijala društva bez ikakvog novog doprinosa. O tome bi se moralo voditi računa pri određivanju prioriteta i izboru predmeta istraživanja. 3.2. Nepristupačnost znanstvenim otkrićima - Lack of access to scientific discoveries Pristup do znanstvenih otkrića koja se ne objavljuju veliki je problem suvremene znanosti. Neobjavljena otkrića čuvaju se kao službena tajna zbog prestiža i drugih interesa investitora. To se događa u većini znanstvenih područja uključujući i šumarstvo. Suprotnosti interesa koje se ispoljavaju u različitim oblicima pri znanstvenim istraživanjima, usporavaju, smanjuju i poskupljuju doprinos znanosti integralnom razvoju sustava kojim se bavimo. To su pitanja strategije znanstvenih istraživanja. U rješavanju tih suprotnosti putem boljeg informiranja, suradnje na zajedničkim projektima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, suradnje znanosti i prakse - može se očekivati bolje ostvarenje interesa svih koji donose odluke o prioritetima, izboru predmeta istraživanja, njegovu financiranju i primjeni rezultata istraživanja u praksi. |