DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 26 <-- 26 --> PDF |
J. Sikora: PRIMJENA DUBOKE SADNJE kore u zoni prijelaza između normalnih i prikraćivanih sadnica. Izbojak prikraćivanih sadnica osjetljiviji je na savijanje vjetrom od normalnih sadnica (utvrđeno kod klona "LUX").Novija opažanja pokazala su da se bolest raka topolove kore razvija i na dijelovima koji su u zemlji. Na temelju toga ukinuta je tehnološka norma da kod sadnje vegetacijski prsten mora biti ispod razine tla, pa se odustalo od prikraćivanja sadnica nakon prve godine. Danas su u primjeni kod duboke sadnje dobro razvijene dvogodišnje sadnice s korijenom, s nešto više prikraćenim bočnim korijenjem nego kod obične sadnje. UMJESTO Duboka sadnja primjenjuje se kod "velikih" sadnica, selekcioniranih klonova, prvenstveno topola, koje na temelju svoje autovegetativne sposobnosti razvijaju žilni sustav na dijelovima stabiljke koji se nađu u zemlji. Ona omogućuje biljkama dobru startnu opskrbljenost vodom i brzo i skladno formiranje korjenovog sustava i krošnje u prvim godinama života. Prednosti ovog načina sadnje posebno su naglašene na pjeskovitim tlima bez sposobnosti zadržavanja oborinskih voda i bez kapilarne sposobnosti podizanja vode iz slojeva pod stalnim utjecajem donje vode, posebno kada je razina donje vode relativno duboko. Kod rasprave o ovisnosti uspijevanja vrsta drveća poplavnog područja o razini i dostupnosti donje vode, nužno je naglasiti daje transpiracijski utrošak vode ovih vrsta tijekom vegetacije preko 1.000 mm, a daje na području njihove najveće zastupljenosti (istočna Hrvatska) godišnja količina oborina 600 - 700 mm. Prema vlastitim opažanjima, kao i prema istraživanjima Instituta za topolarstvo iz Novog Sada, prednost duboke sadnje u odnosu na normalnu leži prije svega u boljem primanju posađenih biljaka, te bržem rastu u prvim godinama života. Primijećeno je kod duboko posađenih biljaka nešto ranije listanje i brže prirašćivanje bočnih grana. Obzirom daje nadzemni dio biljke znatno kraći nego kod normalne sadnje, već u prvoj godini postiže se skladni odnos između krošnje i visine biljke. Prema obavljenim mjerenjima (Institut Novi Sad) na pokusnim objektima, gdje je vršeno kompariranje uspjevanja biljaka posađenih običnom i dubokom sadnjom različitih klonova topola, produkcija drvne mase pokazuje daleko značajnije razlike između pojedinih klonova nego između načina sadnje, uvažavajući jednake stanišne uvjete. Mjerenja su vršena do 14 god. starosti. Šumarski list br. 5 6. CXX (1996), 235-241 Slika 3. Dobro razvijene krošnje biljaka topole posađenih na dubinu 1.5 m po završetku prve vegetacije ZAKLJUČKA Također nema razlika u razvoju korjenovog sustava, te horizontalne i vertikalne distribucije mase korijenja, između normalne i duboke sadnje. Otkopavanjem korijena vidljivo je da se dio korijena (nastao iz stabiljke) ispod zone glavnog račvanja korijenja nije dalje razvijao (ostao je tanak) nakon stoje omogućio da posađena biljka formira vlastiti korjenov sustav u skladu s međusobnim djelovanjem nasljednih osobina biljke i uvjeta staništa. Najpovoljniji učinci dubokom sadnjom postižu se kada sadnice dopru neposredno do sloja koji je pod stalnim utjecajem vlage. Stoga je važno da se sadnice polože u jame neposredno nakon vrtanja, kako se zarušavanjem jama ne bi smanjila korisna dubina. Ovo je posebno važno kod nešto više razine donje vode (nadiranjem vode u jame dolazi do bržeg zarušavanja). Kod vrtanja jama treba voditi računa da se svrdlom ne ulazi dublje od razine gleja (karakteristična plava obojenost). Naime, dio sadnice koji se nađe ispod razine gleja propada, te ovakav način rada ima za posljedicu samo smanjenje radnog učinka i smanjenje nadzemnog djela sadnice. Pozitivni učinci duboke sadnje mogu izostati prije svega radi upotrebe lošeg sadnog materijala (bolesne i fiziološki slabe sadnice neodgovarajućih dimenzija), ali i u slučaju vrlo visokog stagnirajućeg vodostaja nakon sadnje tijekom ljetnih mjeseci. Naime, tada se korjenov sustav formira iznad slojeva pod stalnim utjecajem vode, a dio sadnice koji se dugo vremena nalazi u dijelu tla, koji je potpuno zasićen vodom, propada. Ukoliko iduće godine uslijedi ekstremno nizak vodostaj uz nazočnost ljetne suše, može doći do propadanja sadnica. U zaključnom djelu rasprave važno je još jedanput naglasiti da za duboku sadnju dolaze u obzir dobro razvijene, upotrebljivo ravne i zdrave dvogodišnje sadnice. |