DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 61 <-- 61 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESIONALPAPERS Šumarski liši br S 6, CXX (19961, 275-279 UDK 630* 239 : 429 OSVRT NA NEPOVOLJAN ČOVJEKOV UTJECAJ NA NIZINSKE ŠUME SREDNJE POSAVINE ADVERSE IMPACT OF MAN ON LOWLAND FORESTS OF CENTRAL POSAVINA Franjo PETROVIĆ* Angažiranjem članova i Predsjednika šumarskog društva Zagreb, upravitelj šumarije "Novoselec Križ" dipl. ing. Stjepan Štrban, održao je predavanje o teškom i kompleksnom stanju u razvoju šumsko-gospodarske jedinice Žutica, koja pripada posavsko-nizinskom području. Dana 4. srpnja 1995. godine održana je i stručna ekskurzija grupe šumarskih stručnjaka, članova šumarskog društva "Zagreb", u to područje. Kako je grupa šumara već prije 11 godina organizirala ekskurziju u to isto područje, smatram potrebnim da osvrtom na tadašnje stanje šume i radove koji su izvođeni, prikazem odnos učinka razvoja od 1984. godine i sada 1995. godine, te sažeto, stručno i analitički prikazem tehničke i gospodarske zahvate u cijelom srednje- posavskom prostoru, oko 140 kilometara dugom i 30-40 kilometara širokom, od 1910. godine-do danas, s posebnim osvrtom na sustav Lonja-Česma. Suma Žutica predstavlja skup nehomogenih šumskih kompleksa, sastavljen i združen od više šumskih zajednica, s nekoliko bivših vlasnika i s vrlo različitim ciljevima gospodarenja. Drugo, to je vrlo intenzivno eksploatirano naftno područje, sa kompliciranim sustavom eksploatacije, velikim brojem postavljenih crpki, na velikim čistim proplancima, povezanim putevima za motorna vozila s proširenim stazama za podzemni odvod nafte i dovod vode, s dva velika središnja objekta INA-Naftaplina. Ti su strani objekti razbili kompaktnost velike šumske zajednice. Grupe sastojina razbijene su i izložene nepovoljnim vanjskim utjecajima, stoje uzrokovalo i potenciralo opću pojavu sušenja hrasta lužnjaka. Grupe stabala razbijene postrojenjima nafte, izgledale su upravo sablasno i zastrašujuće, ukazujući na propast cijelog šumskog kompleksa. Ovaj šumski kompleks ušao je hidromelioracijskim radovima melioracije i zaštite poljoprivrednih površina u sustav Lonja-Glogovica-Cesma. Izgrađeni su veliki hidrotehnički sustavi, nasipi, kanali, ustave i crpke, te jedan veliki akumulacijski bazen za primanje savske poplavne vode, koji je uglavnom obuhvaćao veći kompleks šuma te jedinice. * Franjo Petrović, dipl. inž. šum., Zagreb Sustav nije bio u cijelosti u funkciji za zaštitu i navodnjavanje poljoprivrednih površina, a pogotovo ne za brzo pražnjenje i istjecanje vode iz velikoga akumulacijskog bazena. Sve je to trebalo uklopiti u veliki vodni sustav zaštite od poplava. Izvedeni su veliki radovi, nasipi, prosjeke, kanali, veliki dio kroz živo tijelo šume. Koliko su te izgradnje izmijenile hidrološke prilike u tom šumskom kompleksu, protok podzemnih voda, tok nadzemnih oborinskih voda na tlu, neregulirano pražnjenje akumulacija, treba samo zamisliti, tim više što cijeli sustav nije dovršen. Postavlja se pitanje, koliko je tada šumarska struka, od terenskih stručnjaka pa do najviših šumarskih organizacija mogla utjecati da se taj komplicirani zahvat kompleksno rješava, da se zahvati vrlo studiozno i racionalno provode, da se eliminiraju štete ili svedu na minimum za sve tri osnovne privredne grane i osigura nesmetani razvoj poljoprivrednog, šumarskog i naftno- industrijskog kompleksa. Međutim, to je propušteno, proizvodnja nafte bila je osnovna preokupacija u smislu stvaranja vrijednosti, vodoprivreda je raspolagala ogromnim sredstvima (osigurana zakonom), s utjecajnim i jakim stručnim i političkim kadrom, a šumarstvo kao slabo akumulativno s rukovodećim kadrom malog utjecaja u privrednim tokovima za bolji tretman u privrednoj politici i isticanju šumske proizvodnje u stvaranju materijalnih dobara i značenju šume i prirodnoj ravnoteži. Ti postojeći objektivni i negativni čimbenici doveli su ovaj veliki nizinski kompleks u opasnost da nestane s ovog području. Stvorena su u sastojinama i na tlu takva oštećenja koja su izgledala neizlječiva, jer se ništa drugo nije moglo očekivati u tako destabiliziranom kompleksu. Vrlo negativan utjecaj na šumske zajednice nizinskog posavskog područja imaju zatrovane i onečišćene vode rijeke Save, u koju se slijeva mehanički otpad, nehumificirane fekalije, velika masa kemijskog otpada, baza, kiselina, te raznih drugih otrovnih supstancija, uz dodatak sumporastih i kiselih otopina iz atmosfere. Ne treba posebno isticati fiziološke poremećaje u procesima asimilacije i disimilacije u živome tkivu drveta i sve negativne posljedice uništenja. |