DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 63 <-- 63 --> PDF |
F Petrović: OS VRTNANEPOVOLJAN ČOVJEKOV UTJECAJ NA NIZINSKI: SUME Šumarski list br. 5-6. CXX (1996), 275-279 Radovi su ubrzo prestali, jer je KPD St. Gradiška prešao na druge oblike privređivanja. Vodoprivredna organizacija bila je već organizirana, ali stručno i tehnički slabo ekipirana i pripremljena projektima za velike i kompleksne zahvate sanacije vodotoka Save. Izvođeni su neki hidroregulacijski i melioracijski radovi u Lonjskom polju, već 1945. godine. Sada je teško zaključiti kakav je cilj tih projekata bio i koliko su bili razrađeni. Kako se moglo saznati iz iskaza sudionika iz KPD SI. Požega, koje su radile na tom objektu, građeni su samo nasipi za zaštitu od poplava i melioraciju vlažnih depresija u aktivno poljoprivredno zemljište. Rad je bio ručni uz jednostavan tehnički pribor, u vrlo teškim uvjetima. U jednoj emisiji prije nekoliko mjeseci HTV je snimila neke sudionike i njihove žalosne priče o tom teškom razdoblju. Taj je projekt obustavljen, a realizacija je vjerojatno uključena u novi projekt regulacije. Veliki atak na šumu u Posavini u slivu rijeke Veliki Strug od početka toka na zapad do sela Bročica i južno od njega, došao je nalogom iz centra, da će se na tom potezu formirati kazete za buduća rižina polja i uzgoj riže. Kakav udarac za te prekrasne i vrijedne 60-100 godišnje sastojine hrasta lužnjaka, u klimatskoj zoni koja ne odgovara uzgoju riže. Koliko dokazivanja, dogovora, ali bez uspjeha. Bio sam uvjeren da će taj projekt propasti kao i slični. Uspio sam osigurati samo "zaštitni pojas" šume 200 m uz vodoskok i uz kazete 20 m, kao zaštitni pojas za te kulture. Konačno odustalo se od tog projekta i izgradnje, ali je šuma nažalost isječena. Srećom obnova šume bila je brza i uspješna. Već od 1960. god. Poduzeća za hidromelioracijske radove dobro su bila organizirana, kao vodne zajednice, a najjača materijalno, kadrovski i tehnički Direkcija za Savu, koju su vodili prof. dr. Srebrenović i dr. Zmajić. Treba istaći da su šumska područja bila više manje žrtve tih zahvata. Iznijet ću nekoliko primjera. Rijeka Česma u šumi Čazmanski lug najkvalitetnijoj velikoj grupi lužnjakovih sastojina, izravno uz rijeku, izgrađen je uz korito- nasip, radi zaštite udaljenijih poljoprivrednih površina, bez paralelnih sabirnih kanala za odvod oborinskih voda okoliša, pa je voda stagnirala u šumi dugo vrijeme, stoje rezultiralo da se razina podzemne vode visoko podigla, i time je reducirana funkcija korijena i opstanak šume toga sliva. Nasipi su potpuno zapušteni i zarasli, a materijalne grabe uz nasipe neuređene. U toku riječice Ilove, kod Garešnice, po prirodno formiranom uskom dubokom koritu s bistrom vodom, izgrađena je nova široka vodna kineta s nasipima koja razdvaja kompaktne šumske predjele s isforsiranim prosjekama od 40 do 60 m, što potencira ugroženost šumske zajednice. Voda umjetne kinete nije mogla pokriti dno širokog korita, te je stvarala vlastiti vijugavi tok u koritu. Posebno naglašavam da razbijanje šumske cjeline negativno utječe na daljnji razvoj šume i potencira i druga uništavanja u šumskoj zajednici, o čemu postoji niz primjera. Ali jedan od najvećih sukoba imalo je šumarstvo s projektima generalnog projekta detaljnih hidromelioracijskih radova u savskom slivu, koje je izradila Direkcija za Savu. Taj je projekt više puta korigiran, ali njegova osnovna intencija bila je izgradnja velikoga paralelnog kanala s rijekom Savom, koji bi u potezu od Karlovca do Siska na rijeci Kupi i od Zagreba do sustava Crnac polje, proveo poplavnu vodu u velike retcncijske bazene sjeverno od kanala i uskladio cijeli sustav lokalnih melioracija, one završne i novoprojektirane u veliki irigacijski sustav i sanirao posavsko područje sa svih aspekata vitalnih za Posavinu. Novo paralelno korito projektirano je s velikim profilom, a vodilo je znatnim dijelom kroz najatraktivniji i najkvalitetniji dio nizinskog šumskog kompleksa. Projekt je potencirao zahvate u šumskom kompleksu i s izgradnjom retencijske površine, jer i novo korito i postojeće prirodno ne bi bilo dovoljno da prime sav višak vode. Dodavši tome i druge pomoćne objekte, nasipe, ceste i priključne kanale, smanjila bi se površina šuma, veliki povezani kompleksi razbili bi se u nepovezane grupe sastojina, temeljito bi se promijenio režim podzemnih voda, režim otjecanja oborinskih voda, sustav pražnjenja retencija iz šume, negativan utjecaj stagnirajućih voda, višak ili gubitak podzemnih voda, što će nepobitno negativno i destruktivno djelovati na razvoj i mogući opstanak najatraktivnijeg kompleksa šuma hrasta lužnjaka u Europi. Taj je projekt postavljen već 1972. godine, često je mijenjan, kako je već naglašeno, ali se počeo realizirati u cjelini 1978. godine od sela Bročica prema zapadu. Realiziralo se parcijalno na području općina Novska, Kutina, Novoselec Križ i Ivanić Grad, radi osiguranja i osnivanja velikih poljoprivrednih površina i sigurne eksploatacije naftnog područja Novoselec Križ. Šumsko gospodarstvo Nova Gradiška sa svojim stručnjacima uz pomoć Sekretarijata za šumarstvo, Šumarskog fakulteta sa dr. Branimirom Prpićem na čelu, stupilo je u kontakte, pregovore, dogovore, i analize projekta sa stručnjacima Direkcije za Savu, ali s malo uspjeha, jer je za političku upravu bio daleko atraktivniji, ekonomski opravdaniji postavljeni plan sanacije sliva rijeke Save, bez obzira na posljedice nakon tih zahvata na šumske ekosustave Posavine. Radovi su izvođeni parcijalno, na potezu od Novske do Kutine, stvoreno je jedno teško stanje u tom šumskom području. Posebno je poremećen vodni režim protoka nadzemnih i podzemnih voda, veće površine isključene iz proizvodnje, dok je režim Save ostao isti. Rijeka nije ukroćena, nije saniran cijeli sliv kao cjelina, niti su dobiveni pozitivni rezultati za cijeli sliv Save. Bilo bi potrebno i korisno da zainteresirane uprave šuma i Hrvatske šume zajedno s Ministarstvom šumarstva pokrenu s mrtve točke taj problem, da se privreme |