DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1996 str. 64 <-- 64 --> PDF |
/-. F. Petrović: OSVRT NANEPOVOUAN ČOVJEKOV UTJECAJ NANIZINSKE ŠUME no saniraju najveća oštećenja šumskih zajednica, ne oštećuje priroda i šume i izvede konačni sanacijski i regulacijski projekt sliva Save i usuglasi sa svima zainteresiranim privrednim granama za taj dio Posavlja. Vodoprivreda, šumarstvo i poljoprivreda, te naftna industrija dobro su organizirane i mogu to realizirati. Vodoprivreda se angažirala za realizaciju projekta i izgradnju s velikom mehanizacijom, ali je rad prekinut i rezultat je jedno neregulirano stanje na tom prostoru, s negativnim posljedicama za sve šumske zajednice. Navodno je i dr. Srebrenović, glavni tvorac tog projekta priznao da je realizacija vrlo složena s velikim neriješivim problemima. To je vjerojatno smanjilo intenzitet radova i konačno sasvim obustavilo radove. Moram naglasiti, da su tih godina, stručnjaci FAO, impresionirani rijekom, velikim vrijednim šumama, mokrim livadama s puno divljači, kvalitetnom ribom, predlagali, da s, taj, oko 120 km dugi i 30 km široki posavski kompleks stavi pod režim rijeke Save kao i do sada, da se zatvore nasipima stara zamuljena korita Save na sjevernom rubu, gdje su prastarim koritom na sjever ulazile poplavne vode i plavile velike čiste livadske asocijacije, poljoprivredna zemljišta, naselja, te velike šumske komplekse toga područja, koji su bili stabilni retencijski bazeni. Nadalje, da se izdvoje veće poljoprivredne površine oko sela i naselja, čistine sposobne za poljoprivredu učinkovito zaštite od poplave, ali i osigura navodnjavanje i melioracija teškog glinenog tla, te paralelno zaštite prisavski gradovi i gradići. Tako bi ostao onaj prirodni sustav pritjecanja i otjecanja vode iz cijeloga područja i ne bi se poremetila biološka ravnoteža. Sava je taložila dolomitni talog i popravljala fizički i kemijski sastav glinenog posavskog tla. Koliko bi nedaća bilo manje za šumu, a utrošeni novac koristio bi se za atraktivne i važnije radove u zemlji. Danas svako zemljište, bez obzira na svoj temeljni substrat i lokaciju, predstavlja važan objekat za višestruko korištenje. Naglasili smo njegovu ulogu u hidrotehničkim zahvatima gdje su potrebni i korisni, ali isto je tako to interesantno područje za gradnju hidroenergetskih postrojenja, naselja, tvornica, prosjeka za ceste, dalekovode, ribnjake i drugo, dakle stalno izloženo jednoj opasnosti da izgubi svoj dosadašnji karakter i ulogu, bile to poljoprivredne ili šumske površine. U skoroj budućnosti bit će nužno postaviti granice do kojih se može tolerirati, jer bi neracionalan postupak sa zemljištem doveo do znatnog smanjenja šumske i poljoprivredne proizvodnje, što bi bila katastrofa za zemlju siromašnu drugim vrijednim resursima. Vraćam se nakon analize posavskog područja na lokalitet našeg interesa, šume Žutice, koja je viđena poslije 11 godina razvoja. Mora se priznati i zaključiti daje sada stanje daleko povoljnije, da je razvoj imao pozitivan trend i prema struci i izvođačima propisa gospodarske Šumarski list br. 5-6, CXX (1996). 275-279 osnove, sa primijenjenim metodama uz pomoć prirodnih čimbenika treba dati priznanje i mnogo pozitivnih poena. U prvom redu šuma je pokazala jedan kompaktniji oblik, više povezanosti i zajedništva nekada razbijenih šumskih zajednica. Velika je tu uloga dobrog razvoja krošanja rubnih stabala, koje su povećale projekciju krošanja, vizuelno smanjile veličinu prosjeka, putova, lokaciju za crpke i približilo sastoj ine jednu drugoj. Ali najjači pozitivni dojam učinile su prema riječi upravitelja ing. Strbana; joha i jasen prodire, šire se i zauzimaju čistine, proplanke i popunjavaju progaljene sastojine. Te šume pripadaju zajednici Genisto-Quercetum roboris, u kojoj je uloga johe i jasena, nakon sušenja brijesta i hrasta, da kao pionirske vrste popunjavaju praznine jer su u svom optimumu. Daje uzgoj šume moguć s normalnim metodama uzgoja i autoktonim vrstama na ovim terenima dokaz su i pokusne plohe prof. Ive Dekanica, gdje su se sve pokusne vrste najednako razvile, kako je naglasio ing. Strban i sada su to mlade formirane sastojinske grupe. Put je zacrtan, pozitivni rezultati su vidljivi i treba nastaviti dalje. Mehanička priprema tla za sadnju je loša a na tim neurednim površinama svaku sadnicu treba sačuvati, pa bila makar to i iva kao predkultura i zaštita tla. Bilo bi učinkovitije saditi s jačim biljkama, sa supstratom u lončićima ili većim folijama. Šumarija mora sinhronizirati svoj rad s naftnom proizvodnjom, koja je dosta intenzivna, te se u procesu crpljenja i odvođenja nafte do terminala kao i ostalih radova javljaju oštećenja naftovodnih cijevi, kvarova kod crpki, a to zahtijeva učinkovitiju kontrolu proizvodnje od naftnih stručnjaka. Iz napuknutih cijevi ističe nafta na površinu tla i zagađuje ga, te onemogućava funkciju korijena, što pak izaziva fiziološko slabljenje i odumiranje stabala. Mislim, da bi u ovom konkretnom slučaju trebao biti jači doprinos struke i to na razini Uprava i Direkcije hrvatskih šuma. Uz ove kompleksne probleme, glavni i odgovorni u struci, trebaju se više angažirati. Prisavski dijelovi općina Kutina, Novoselec Križ i Ivanić Grad, radi svojih posebnih obilježja zakonom su proglašeni kao Park prirode "Lonjsko polje". Park obuhvaća veliku površinu, u koju su uključeni dijelovi šume, sela s poljoprivrednim zemljištima, prostrane vlažne nizinske livade te cjelokupna autoktona fauna, s ciljem da se sačuva onaj stari iskonski prostor i život u njemu. Preporuke dane ovom osnovom stručno su dobre pa se mogu bez posebnih zahvata lako provoditi. Posebice se treba osvrnuti na florističku, ornitološku zaštitu svih vrsta, s naglaskom na element "voda", koje su davni stanovnici Posavine koristili i bez koje ta prirodna zajednica ne može opstati. Njima je ograničen životni prostor, a za stanovnike Posavine smanjena korist vodotoka. |