DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Ž. Vrdoljak: PARK ŠUM A MARJAN RAZVOJ, SADAŠNJE STANJE T SMJERNICE ZABUDUĆI TRETMAN Šumarski list br. 7 -8, CXX (1996), 307-3 ] 8


propao. Poznato je da kod ovog bora postoji više rasa
koje različito reagiraju na sadržaj vapna u tlu i vlažnost
zraka (Vidaković, 1993), pa bi kod eventualnog ponovnog
unašanja ove vrste trebalo izabrati rasu kojoj
uvjeti tla i klima Marjana odgovaraju.


Ostale četinjače nisu na Marjanu sađene. Po primorskim
parkovima dobro uspijevaju arizonski čempres
(Cupressus arizonica Greene), Lambertov čempres


(C. lambertiana Carr. - C. macrocarpa Hartvv.) i himalajski
čempres (C. torulosa Don.), pa bi njihovo unašanje
u marjansku šumu bilo poželjno.
Listače - Deciduous species


Broj listača koje dolaze u obzir za formiranje nadstojne
etaže drveća u marjanskoj šumi je ograničen. To
je u prvom redu česmina {Quercus ilex L.), kojaje u prvobitnoj
šumi bila dominantna i jedina vrsta koja je u
njenoj nadstojnoj etaži razvijena kao više stablo. Ranije
smo naglasili da su kao posljedica meliorativnog učinka
borove kulture, kroz zadnja dva desetljeća nastupile,
doduše na ograničenim lokalitetima, pozitivne promjene
u stanišnim prilikama koje su rezultirale spontanom
prirodnom regeneracijom česmine, tako da u budućem
tretmanu marjanske šume toj vrsti treba posvetiti izuzetnu
pozornost i prići njenom smjelijem unašanju na
odgovarajuće terene.


Od ostalih listača, za formiranje manjih grupa drveća
ili solitera dolazi u obzir medunac (Quercus pubescens
Willd.) i košćeia (Celitis australis L.) ali uz posebne
mjere sadnje i njege, bez kojih se u početnoj fazi
razvoja ne mogu očekivati povoljni rezultati.


Ostale šumske vrste, koje od prirode pridolaze na
Marjanu, rastu u obliku grmova ili manjih stabala, pa
uglavnom dolaze u obzir za formiranje podstojne etaže.
Njihov razvoj treba poticati odgovarajućim uzgojnim
mjerama, gdje je to iz estetskog razloga potrebno. Neke
od ovih vrsta koje se formiraju i kao manja stabla
(crni jasen, zelenika, tršljika), mogu doći u obzir kod
oblikovanja manjih samostalnih grupa drveća. U tu svrhu
može se unašati i lovor (Laurus nobilis L.) koji se
sađen na pojedinim lokalitetima na Marjanu dobro
razvija.


Time bi izbor vrsta koje dolaze u obzir za transformaciju
marjanske šume bio praktički iscrpljen. Naravno,
da se tijekom tretmana, na temelju saznanja do kojih
se u međuvremenu dođe, ova lista može i proširiti,
vodeći uvijek računa o navedenim temeljnim načelima
kojih se pri izboru vrsta treba pridržavati.


Na Marjanu, dakle, treba težiti transformaciji u kojoj
će i dalje dominantnu ulogu imati alepski bor (samo
sada u obliku raznodobnih grupa) uz značajniju primjesu
brucijskog bora, pramidalnog čempresa i česmine, te
na odgovarajućim staništima ostalih četinjača i listača.


Procjenjujemo da bi približan omjer u transformiranoj
šumi iznosio:


alepski bor 50%


brucijskibor 15%


česmina 15%


čempres obični 10%


ostale četinjače 5%


ostale listače 5%


Metode transformacije, obnove i njege Methods
of transformation, reforestation and tending


Vrijeme, mjesto i redosljed zahvata u tretmanu Time,
place and order ofsingle actions in treatment


Da bi se uspostavio idealan oblik sastojina i sastav
vrsta zacrtan transformacijom marjanske šume u grupimičnu
raznodobnu mješovitu šumu, trebalo bi u pravilnim
razmacima intervenirati po čitavoj površini prema
unaprijed utvrđenoj shemi. No sve što je idealno zamišljeno
teško je ostvarivo. Podvrgavanje pak razvoja
šume strogo utvrđenim shemama i šablonama bilo bi
neprihvatljivo iz mnogo razloga.


Najrealnije će biti da se ukupni tretman obavlja na
način da se stalno tijekom intervencija ima pred očima
postavljeni cilj, s time da se on ostvaruje u skladu sa
konkretnim stanjem u kojem se pojedini dijelovi šume
nalaze. Među dijelovima marjanske šume postoje razlike
koje proizlaze iz dobi i obrasta sastojina, toka prirodnog
pomlađivanja, nazočnosti autoktonih listača i
njihovog sastava, te prilika staništa. Tim razlikama trebat
će podrediti vrijeme, mjesto i redoslijed pojedinih
zahvata, te prvenstvo dati onima koji su za stanja u
određenim sastojinama najhitniji. Tako će se, na primjer,
odgovarajući zahvati morati u prvom redu provoditi
u starim sastojinama u kojima je već u toku proces
njihove prirodne obnove, u pregustim sastojinama
radi otvaranja sklopa kao pripreme za pomlađivanje u
sastojinama u kojima je zabilježeno značajnija prisutnost
česmine i ostalih vrijednih listača, kako bi se pomoglo
njihovom što boljem razvoju i si.


Prema tome, taransformacija i obnova marjanske
šume je trajan proces koji će se odvijati različitim redoslijedom,
s većim ili manjim intenzitetom, ovisno o
konkretnim prilikama u kojima se pojedini dijelovi šume
nalaze.


Veličina i raspored grupa


Extent and the disposition ofgroups


Veličina grupa ovisit će o zahtijevima pojedinih vrsta
za svjetlom, njihovom habitusu i estetskim zahtjevima.


Sve spomenute vrste četinjača koje bi ubuduće
trebale biti zastupljene u marjanskoj šumi su vrste svjetla,
pa je za regeneraciju postojećih ili unašanje novih
potrebno omogućiti dovoljan priliv svjetla. Predviđene