DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Ž. Vrdoljak: PARK ŠUMAMARJAN RAZVOJ, SADAŠNJI"; STANJE I SMJERNICE ZABUDUĆI TRETMAN Šumarski list br. 7 8, C´XX (1996), 307-318


- Uklanjanje svih nadstojnih stabala koja ometaju
razvoj pomlatka i mladika bora i čempresa, zatim česmine
i ostalih autoktnonih listača (crnog jasena, zelenika
i tršljike).
- Oplodne sječe radi omogućavanja prirodne obnove
i transformacije sastojina alepskog bora iz sadašnjih
jednodobnih u raznodobne, grupimičnog oblika.
- Progalne prorede u svrhu stvaranja prostora za obnovu
i transformaciju umjetnim načinom. Površina
progala ovisit će o vrsti koja će se unašati.
- Sječa svih bolesnih i suhih stabala, kao i vjetroizvala
jest jedna od najprečih mjera njege.
2. Čišćenje debala od suhih grana mjera je njege
koju treba obaviti iz estetskih i zaštitnih razloga (zaštita
od požara). Ova je pojava izražena gotovo u svim dijelovima
šume, naročito u srednjedobnim sastojinama
gušćeg obrasta, koje uslijed toga imaju vrlo neuredan
izgled.
ZAKLJUČCI


1. Marjanska šuma smještena je na sjevernim padinama
marjanskog poluotoka na površini od 167 ha.
2. Radi svojih prirodnih osobitosti i osebujnog pejsaža,
rješenjem Zavoda za zaštitu prirode 1964. godine,
posebno je zaštićena i svrstana u kategoriju park šume.
Funkcija šume je rekreacijska i estetska.
3. Suma je podignuta umjetnim putem na jako degradiranom,
kamenitom terenu, koji je u prošlosti bio
obrastao autoktonom šumom česmine (Orneto-Quercetum
ilicis). Pošumljavanje se obavljalo postupno u razdoblju
između 1884. i 1941. godine.
4. Šumu sačinjava skup jednodobnih, pretežno čistih
sastojina alepskog bora, uz manju primjesu čempresa
(5,3 %) i neznatno učešće (1%) brucijskog bora, pinije,
cedra i autoktonih listača.
5. Srednja starost šume iznosila je 1995. godine 75
godina, s time da na srednjedobne sastojine (do 70 godina
starosti) otpada 49%, a na stare sastojine 51% površine.
Međutim, već za 5 godina pretežni dio šume
(89%) sačinjavat će stare sastojine.
6. Broj stabala gotovo u svim sastojinama daleko je
iznad normalnog, stoje posljedica preguste sadnje prilikom
osnivanja šume i izostalih proreda tijekom
razvoja. To je uzrokovalo da se prirodna regeneracija
marjanske šume odvija u skromnim razmjerima, osim
na lokalitetima na kojima je kroz posljednja dva desetljeća
došlo do većeg priliva svjetla, pa sada tu postoje
veće ili manje grupe prirodnog pomlatka i mladika
bora i čempresa.
3. Njega mladika. Pored uklanjanja nadstojnih stabala
koja ometaju razvoj borovog i čempresovog mladika,
potrebno je odstraniti manje vrijedna stabalca u
korist vitalnijih. I ovoj je radnji potrebno odmah pristupiti,
jer su postojeće grupe mladika preguste, što se
odražava na kvalitetu stabalaca.
4. Njega česmine i ostalih autoktonih listača. Postojeći
primjerci ovih vrsta pretežno su vegetativnog
porijekla. Uz uklanjanje nadstojnih stabala bora koja
ometaju njihov razvoj potrebno je tamo gdje te vrste sada
rastu kao grmovi, a želi ih se oblikovati u stabalca,
odgovarajućim rezovima usmjeravati formiranje debala
i krošnja.
Razumljivo je, da ovako grupirane intervencije ne
mogu u cijelosti obuhvatiti sve mjere koje je potrebno
provoditi u jednoj park šumi. Tu se pojavljuju brojni
manji ili veći specifični problemi koje treba pojedinačno
rješavati u skladu s opće usvojenim uvjetima.


CONCLUSIONS


7. Uza sve nepovoljne prilike staništa i uvjeta pod
kojima se razvijala, opće stanje marjanske šume ipak
zadovoljava, kako po zdravstvenom stanju, tako i po vitalnosti
izraženoj kroz njen prirasni i produkcijski potencijal.
8. Tek nakon višedesetljetnog melioracijskog učinka
borove šume počelo se formirati odgovarajuće šumsko
tlo i sredina, pa oni na pojedinim dijelovima
marjanske šume omogućavaju ponovno uspostavljanje
prvobitne vegetacije.
9. Sadašnja struktura šume - jednodobne, pretežno
čiste borove sastojine - nije u skladu s njenom rekreacijskom
i estetskom funkcijom, pa je uređajnom osnovom
iz 1970. i 1990. godine propisano da buduće gospodarenje
marjanskom šumom treba usmjeriti ka njenoj
transformaciji u grupimičnu raznodobnu mještovitu
šumu četinjača s listačama, čime će se ujedno osigurati
njega stabilnost i trajnost ka njenoj obnovi, uz provođenje
odgovarajućih mjera njege.
10. Sagledavanjem realnog sadašnjeg ekološkog potencijala,
u prvom redu procijenjeno je da bi i dalje u
omjeru vrsta transformirane šume dominantno učešće
imao alepski bor, ali uz znatniju primjesu ostalih odgovarajućih
četinjača, s time da se gdje je god to moguće
podstiče razvoj autoktonih listača, posebno česmine.
11. Obrađene su metode kojima će se postići željeni
raspored i oblik grupa pojedinih vrsta drveća, način obnove
i njege sastojina, te mjesto i redoslijed potrebnih
zahvata u tretmanu.