DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Ž. Vrdoljak: PARK ŠUMA MAR.IAN RAZVOJ, SADAŠNJE STANJE I SMJERNICE ZABUDUĆI TRETMAN Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 307-318 LITERATURA - REFERENCE Boudy, P., 1950.: Economie forestiere Nord-afri-starstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i caine, Tome II, Pariš. graditeljstva R. Hrvatske. Boudy, P., 1952.: Guide du foresier en Afrique du Meštrović, S., 1994.: Kretanje drvnih zaliha i priNord, Pariš. rasta u park šumi Marjan. 100-ta obljetnica znanBura , D., 1959.: Gospodarska jedinica Marjan -stvenoistraživačkog rada u poljoprivredi i šuOpis stanja 1955., Split. marstvu mediteranskog područja R. Hrvatske, Čolak , A., Juras, L., 1960.: Tla poluotoka Marjana, Simpozij, Split. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Parde, J., 1952.: La productivitedes forets de pin d´Alep. Annales de l´Ecole National des Eaux et Split. des Forets, Nancy. Horvatić , S., 1957.: Biljno geografsko raščlanjenje Krša, monografija Krš Jugoslavije, Split, Prpić , B. , 1986.: Odnos hrasta crnike i nekih njegovih pratilaca prema vodi i svjetlu, Glasnik za str. 35-64. šumske pokuse, posebno izdanje br. 2, str. 69-77. Klepac, D. et al., 1970.: Uređajna osnova za park šumu Marjan. Zavod za istraživanja u šumarstvu Topić, V., 1988.: Upotrebljivost nekih autoktonih i Šumarskog fakulteta u Zagrebu. aloktonih šumskih vrsta kod pošumljavanja submediteranskog kraškog područja Dalmacije, Matić, S., 1986.: Šumske kulture alepskog bora i Doktorska disertacija. njihova uloga u šumarstvu Mediterana, Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje br. 2, str. Topić, V., 1994.: Upotrebljivost autoktonih listača 125-145. pri pošumljavanju krša. 100-ta obljetnica znanstvenoistraživačkog rada u poljoprivredi i šu Matić, S., Rauš, Đ., 1986.: Prevođenje makija i marstvu mediteranskog područja R. Hrvatske, panjača hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog Simpozij, Split. oblika, Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje br. 2, str. 79-86. Vidaković , M., 1993.: Četinjače, Zagreb. Matić, S., Prpić, B., Rauš, Đ., 1990.: Model Vrdoljak, Ž.: 1957.: Istraživanja o utjecaju dubine za njegu i obnovu park šume Cikat na Lošinju, sjetve i zasjenjivanja na nicanje sjemena i razvoj Šumarski list 6-8, str. 213-225. sadnica crnog i bijelog graba, Anali za eksperi mentalno šumarstvo, Vol. II, str. 261-275, Matković , P., 1959.: Vegetacija Marjana, Split. Zagreb. Meštrović , Š. et al., 1970.: Osnova gospodarenja za područje posebne namjene park šume Marjan. Vrdoljak , Ž., 1967.: Istraživanja o uzgoju sadnica Odjel za zaštitu prirode i prirodne baštine Minikošćele i rašeljke, Šumarski list 5-6, str. 232-243. SUMMARY: ParkforestMarjan is located on northern declivities of Marjan peninsula, immediatelv close to the city of Split. Recreation and aestethic values are it´s mainpurposes. The forest was grown artificially, by planting aleppo pine with the addition ofcvpress on highly degraded and rocky soil which formerly was covered by a natural, autochthonous holly-oakforest. The afforestation was accomplished between 1884 and 1941 on an area of 167 hectars. The actual condition of the forest is characterised by mostly pure, even-aged stands ofhigh densitv, which aggravates their natural regeneration. The actual structure of the forest is not suitablefor it´s recreational and aestetic fiinctions neither in terms ofthe composition ofspecies, nor in the silvicultural form. Therefore we suggest managing should be directed towards a transformation to the selection mixed forest, composed of stands with dijferent age and types oftrees. This transformation would be simultaneous with reforestation and necessary tending. The survey also suggests the choice ofspecies that should compose the transformed forest: mostly conifers with a dominant participation of aleppo pine and the addition of autochthonous deciduous species, especiallv holly-oak, whereever the condition ofthe site allows. We also suggest the disposition and dimensions of groups of individual species oftrees, as well as methods of regeneration and degrees of tending. Key words: park forest, treatment, transormation, tending, reforestation. 318 |