DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 30 <-- 30 --> PDF |
D.GP.TZ: PRM [\1INAKNA ISTRA/1 VANJA I KOPOdUI. PA I KF- NJORKI-: Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 3 19-326 RASPRAVA - Discussion Na osnovi prikupljenih podataka iz literature i brojnih izvješća, vidljivo je, da patke njorke u Srednjoj Europi postepeno nestaju. Taj trend nije posvuda jednak. Znatno smanjenje gnjezdećih parova evidentirano je u Zapadnoj Njemačkoj, u dijelovima Poljske, Mađarske, južne Španjolske, Bugarske (Bauer- Glutz, 1969.), i u drugim zemljama. Stabilne populacije moguće je još naći u nekim dijelovima bivšeg SSSR-a, zatim u Potisju i Podunavlju, odnosno na mjestima gdje još postoje očuvani habitati barskih ptica kao stoje npr. u Austriji na jezeru Seevvinkels i Nižidersko, u Slovačkoj, na ribnjacima kod Jakubova, u Južnoj Moravskoj, kod Gabičikova (Balat, 1968.), u Poljskoj na ribnjacima Gornje Slezije, na jezeru Goplo i u drugim jezerima između Wisle i Wartc, u Mađarskoj, na jezeru Fehere i ribnjacima Valencija, itd. U Hrvatskoj patke njorke zadržavaju se i gnijezde na ribnjacima: Okučani i Lipovljani koji se nalaze na granici Parka prirode "Lonjsko Polje" (Schneider, 1993), zatim na ribnjacima "Končanica", "Jelaš polje (Grimmet i Johnes, 1965), Našičkom ribnjaku (oko 10 pari) i na ostalim ribnjacima u Istočnoj Slavoniji (Getz, rukopis). Tijekom istraživanja vodarica u Baranji, patki njorki se nije pridavala neka posebna pozornost. Mojsisovics( 1883., 1884., 1886. 1889.) ju spominje kao redovitu gnjezdaricu u Kolodjvarskom i Beljskom ritu. Rossler (1908.) ju navodi u poznatom katalogu ptica Mađarskog prirodoslovnog muzeja Belja, a po Rucneru (1960.) njorka je dosta česta gnjezdarica Kopačkog rita. Getz (1984) u studiji "Turističko - ornitološke valorizacije rubne zone Kopačkog rita", procjenjuje njenu zastupljenost na ribnjaku najvećim mogućim brojem 10. Prema popisu ptica Baranje od Mikuske i Majica (1970.) patka njorka je gnjezdarica i selica uz napomenu da se zimi pojavljuje samo u rijetkim slučajevima. Naša istraživanja pružaju nešto više podataka o veličini populacije i ekologiji vrste. U samom Kopačkom ritu gnijezdi za vrijeme optimalnih poplava. Ukoliko su poplave neredovite i traju kraće vrijeme mogućnosti gnježđenja su jako smanjene zbog grabežljivaca (lisica, kuna zlatica, divljih mačaka) koji nakon poplave ulaze u rit i ugrožavaju legla i izlegle pačiće. Ostaje pitanje, da li patke njorke mogu predvidjeti trajanje poplave pa stoga pojedinih godina gnijezde u ritu ili je njihovo gnježđenje puka slučajnost? Hidrološka situacija daleko je povoljnija na ribnjaku. Osim stabilnog vodostaja postoji relativni mir od ljudi (izvan lovne sezone) i grabežljivaca i konačno dostupna im je hrana kojom ribnjačari hrane ribu. Vjerovatno postoje i drugi čimbenici koji povoljno utječu na gnježđenje i zadržavanje njorki na ribnjacima o kojima se za sada malo zna. Promatranjem parova u sezoni gnježđenja mišljenja smo da na području Kopačkog rita i Ribnjaka gnijezdi (max.) oko 50 pari pataka njorki, što je u svakom slučaju znatno manje od procjene koju navode Grimmet i Johnes (1965) u publikaciji I.C.B.P.-a i Vitaly G. Krivenkoetal( 1994). Iako je to mala populacija, ipak zaslužuje određenu pozornost i zaštitu. U svezi s praktičnom i zakonskom zaštitom, patke njorke postoje određene nejasnoće i nedorečenosti. Ribnjak je zakupljen od grupe lovaca iz Italije. Ovaj ugovor o zakupu potpisan za bivše Socijalističke Jugoslavije više ne vrijedi, zbog čega bi trebala prestati svaka lovna aktivnost na Ribnjaku, što se ne događa. Drugo, patka njorka je temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićena vrsta (Pravilnik o zaštiti pojedinih vrsta ptica (Aves), NN 43/95). Vrstu zaštićuje i Zakon o lovu (Pravilnik o lovostaji NN 61/94), koji ju više ne spominje kao lovnu divljač. Međutim, u slučaju sudskog spora nije moguće iskazati vrijednost štete zbog toga što vrsta nije navedena u postojećem Odštetnom cjenovniku (NN 12/85), pa bi se moglo shvatiti da zapravo i nije zaštićena. Treće, kao vrlo ozbiljan problem ostaje preuranjena lovna sezona. U vrijeme lova koji započinje 15.08. mnoge ženke još vode pačiće. U svezi s ovim pisano je i Ministarstvu poljodjelstva i šumarstva (Schneider, dopis od 16.04.1996.). Uz sve to ostaje i nedovoljna educiranost domaćih lovaca i spomenuti talijanski lovci koji se ne obaziru na postojeće propise iz oblasti lova i zaštite prirode države Hrvatske. Slika 2. Ribnjak "Podunavlje" ("tabla Al") - TheFishpond "Podinavlje" U ovom trenutku stvarno brojno stanje populacije je nepoznato. Za utvrđivanje objektivnih vrijednosti potrebna su daljnja motrenja, koja bi se trebala nastaviti povratkom u Baranju. Ribnjak "Podunavlje" trebao bi se staviti pod okrilje Posebnog ZOOloškog rezervata Kopački rit, jer to zaslužuje logikom ekološke cjeline i povijesne pripadnosti ovom prostoru. |