DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 34 <-- 34 --> PDF |
M. Jurković, B. Jurković-Bevilacqua: INTRODUKCIJA I AKLIMATIZACU A DRVENASTIH EGZOTA-ČF.TINJAČE- U ZGB PARKOVIMA Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 327-334 turama na Novom Zelandu, u Australiji i Južnoj Africi (Vidaković, 1982.). Proces prilagođavanja organizma novim ekološkim uvjetima života nazivamo aklimatizacija. Uspjeh aklimatizacije ovisi od širine norme reakcije organizma na promjenu nekog vanjskog čimbenika. Znamo, ukoliko je norma reakcije mala, introdukcija u različita, odnosno druga područja, vrlo je ograničena. Također, poznato je da kod biljaka koje imaju široku ekološku valenciju ili koje su plastičnije tj. koje imaju veću širinu norme reakcije prema vanjskim zahtjevima, introdukcijaje uspješnija. U ovakvim slučajevima ne radi se o promjeni genotipa već o njegovoj sposobnosti, odnosno širini reakcijske norme u prilagodbi drugim vanjskim čimbenicima. Nasuprot tome, aklimatizacija može biti u- MATERIJAL I METODE RADA U dendrološkim istraživanjima uglavnom se koristi analitičko-sintetska metoda rada, stoje primijenjeno i u ovim istraživanjima. Biljke za ova istraživanja odabrane su kako slijedi: Calocedrus decurrens, Cedrus libani, Ginkgo bi loba, Metasequoia glvptostroboides iTaxodium distichum. Odabirajući egzote za ova istraživanja nastojalo se obuhvatiti ove uglavnom ekološki prilagodljivije i koje rastu već više desetljeća na zagrebačkom području. Opći podaci sadrže: znanstveni, botanički naziv vrste, sinonime i porodicu, zatim uobičajeni narodni naziv ili latinsko ime koje se koristi u hortikulturnoj praksi. Biološke karakteristike i ekološke zahtjeve pojedine vrste u prirodnom arealu, rasprostranjenost, adaptibilnost, varijabilnost, važnost introducirane vrste za oplemenjivanje, iskustva o ponašanju egzote u kulturi i hortikulturi u Europi, kao i u drugim gradovima naše zemlje, navodimo studiranjem postojeće i korištene literature u ovom radu. Ocjena stupnja zastupljenosti u izučavanim parkovima i vrtovima pojedine vrste označena je ovako: vrlo rijetko-zabilježeno 1 do 15 biljaka; rijetko-zabilježeno 16 do 30 biljaka; često - prisutno 31 do 50 biljaka i vjetovana i genetskim varijacijama, tj. kada zbog introdukcije dolazi do promjene genetske ravnoteže u novonastaloj populaciji. Ovim radom želi se prikazati značenje genetskog potencijala drvenastih egzota za potrebe oplemenjivanja u šumarstvu i hortikulturi. U nekim slučajevima vrlo dobri rezultati mogu se postići potomstvom nastalim iz hibridizacije introduciranog i domaćeg bilja. Međutim, za potrebe hortikulture mogu se i samo introdukcijom dobiti zadovoljavajući rezultati. Slijedom navedenoga, kao prvo, važna je zadaća inventarizacija postojećega biljnog materijala u našim parkovima i nasadima. Takvu prvu inventarizaciju, a time i dobar uvid u raspoloživi materijal, obavio je Karavla (1962.), a zatim Jurkovi ć (1987.) za stare zagrebačke parkove i neke privatne vrtove. - Matenal and vvork methods vrlo često - označava prisutnost pojedine vrste s više od 50 biljaka. Za svaku vrstu navodi se nalazište i glavni pokazatelji opće vitalnosti: visina, prsni promjer, približna starost, broj stabala i fruktifikacija. Opća vitalnost ocijenjena je na temelju visinskog i debljinskog prirasta te zdravstvenog stanja svakog primjerka pojedine vrste. Kod toga je opća vitalnost svake vrste ocijenjena i označena znakovima na ovaj način: x = nezadovoljavajuća, xx = zadovoljavajuća i xxx = dobra opća vitalnost. Za sve vrste - izuzev Cedrus libani obavljena su fenološka motrenja za šest glavnih feno faza: početak vegetacije, listanje, cvjetanje, dozrijevanje plodova, mijenjanje boje i opadanje lišća. Za pojedine primjerke starost je određivana na temelju postojeće dokumentacije, odnosno usmene informacije. U ovom radu osobna zapažanja i zaključci baziraju se na višegodišnjim opažanjima životnih pojava i opće vitalnosti izučavanih vrsta. Također su osobna zapažanja i zaključci komparirani s podacima iz literature za područja na kojima se opisane vrste već više desetljeća uzgajaju u sličnim makroklimatskim i ostalim ekološkim uvjetima. Temeljem dobivenih rezultata, pokušat će se dati analiza o uspješnosti unesene vrste za potrebe šumarstva i hortikulture u našim ekološkim prilikama. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Research results and discussion CALOCEDRUS DECURRENS (Torr.) Florin (= Liboccdrus decurrens Torr., Hevderia decurrens (Torr.) K. Koch); Cupressaceae - kalifornijski libocedar. Stablo 30-50 m visoko i prsnog promjera do 2 m; doživi starost od 500 i više godina. Na prirodnoj stojbini, u zapadnim dijelovima Sjeverne Amerike od središnjeg Oregona do Donje Kalifornije, na dubokim i svježim tlima dolazi u mješovitim sastojinama zajedno s Pinus ponderosa, Pinus lambertiana, Pinus monticola, Abies lovviana, Sequoiadendron giganteum i Pseudotsuga menziesii. Na sjeveru svog areala raste između 1000 i 1700 nadmorske visine, a na jugu između 350 i 2500 m. Kalifornijski libocedar je brzorastuća vrsta koja voli zasjenu, vlagu i toplinu. Može izdržati kratkotrajnu sušu i kratkotrajne niske temperature do - 30" C. Dostaje otporan prema dimu i prašini. Glede ekoloških zahtjeva ima vrlo veliku amplitudu. Raste na različitim vrstama |