DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 41 <-- 41 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFPSSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338 UDK 630*231.48(497.13) PROBLEMATIKA PRIRODNE OBNOVE HRASTOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ Tomislav STARCEVIC* SAŽETAK: Vrijednost i značaj šuma hrasta lužnjaka i kitnjaka svakako nadilazi veličinu njihova udjela u ukupnoj drvnoj zalihi hrvatskih šuma, gdje sudjeluje sa 25,5% ili 63,0 96.729 m3 . Sadašnje stanje ovih šuma obilježeno je sušenjem i propadanjem, te kao posljedicom propadanjem staništa i poremećajem svih elemenata prirodne strukture. U takvim sastojinama izrazito je otežana ili čak onemogućena prirodna obnova. Spora i neučinkovita reakcija struke, uvjetovat će izmjenu glavnih vrsta drveća kod obnove u korist pionirskih vrsta, a to onda znači i gubitak potrajnosti. Jedini ispravan put struke je sustavno spašavanje staništa, održavanje stabilnosti i proizvodnosti sastojina, jer su samo takve sastojine jamstvo za prirodnu obnovu. Ključne riječi: hrastove šume, struktura, pomlađivanje, njegovanje, očuvanje staništa. UVOD I PROBLEMATIKA Za razliku od mnogih europskih zemalja, mi smo u naslijede dobili prekrasne vrijedne i još uvijek relativno očuvane prirodne šume. Hrvatska šumarska znanost na prirodnim je šumama izgradila temeljne stručne i gospodarske postulate, koji svakom šumskom ekosustavu omogućuju najveću proizvodnju drveta, općih koristi od šume, i ono stoje najhitnije prirodnu obnovu. U srži tih spoznaja, leži samo prirodna šuma i njen razvoj po uzoru na prašumu. Samo takva prirodna, zdrava i stabilna šuma predstavlja čvrsto ekološko uporište za okolinu glede blagodati koje šuma. pruža No, stoje od svega toga istina u životu naših šuma, valja progovoriti. Istina je naime, daje opstanak šuma ozbiljno doveden u pitanje. Podaci sustavnog znanstvenog praćenja propadanja šuma po jedinstvenoj metodologiji Europske zajednice, koje se u Hrvatskoj provodi od 1987. godine, govore daje u 1995. godini bilo značajno oštećenih stabala (stupnjevi 2+3+4) obične jele 68,4%, hrasta lužnjaka 37,3% te kitnjaka 40,9%. Kod bukve oštećeno je za sada "samo" 7,2% stabala. * Tomislav Starčević, dipl. inž. šum. J. P. "Hrvatske šume". Direkcija, Slika 1. Sušenje i propadanje hrasta (Koto: T. Starčević) Zagreb, Vukotinovićeva 2 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 42 <-- 42 --> PDF |
T. Slurčcvić: PROBI l´MAl IKA PRIRODNI; OBNOVI- HRASTOVIH SUMA U HRVATSKOJ Evo pregleda stupnjeva oštećenja za hrast lužnjak i kitnjak u razdoblju od 1987 do 1995 godine, ustanovljenih na bioindikacijskoj mreži. Tablica 1. Vrsta % Po stupnju oštećenja %Značajno Drveća Godina oštećenih stabala 0 1 i 3+4 2t3+4 QUERCUS 1987 63,3 28,8 7,2 1,7 8,9 ROBUR 1988 61,8 30,1 6,3 1,8 8,1 1990 61,9 23,1 11,1 4.0 15.1 1993 39,4 24.9 30,7 5.0 35.7 1994 18,2 39.4 40,0 2,5 42,5 1995 23,3 39,4 31,0 6,3 37,3 OUERCUS 1987 72.1 20,6 0.1 2,2 2,3 PETRAEA 1988 63,4 26,2 7,8 2.6 10.4 1990 67,9 21,7 8,2 2,1 10,3 1993 47,8 19,3 31.1 1,8 32,9 1994 28.1 33,3 36,5 2.1 38,6 1995 28,5 30,6 36,6 4.3 40,9 Nisu li ovi podaci razlog za ozbiljnu i odgovornu akciju? Ne bi li ovi podaci morali dnevno zvoniti na uzbunu kod svakog čovjeka, institucije i države. Za struku, oni nisu tajna, pa ipak zvona uzbune ne čuju svi. Tako oslabljene šume gube sposobnost samoobrane, gube životnu snagu, suše se i konačno nestaju. Tako ranjenom šumskom organizmu nužna je dodatna skrb, trud, novac, stručnost i ljubav. Struka zna da se čitav njen posao gospodarenja šumom svodi na njegu; od pomladka, mladika, guštika, prorjeda do oplodnih sječa sa stalnim i jedinim ciljem da šuma bude što prirodnija, zdrava, stabilna, te se tako može prirodno obnoviti. Jesu li naše šume danas uistinu takve? Činjenice naime govore drugo. Sušenjem i propadanjem šuma narušava se njihova prirodna struktura, one gube normalitet po dobnim razredima, a unutar njih i po smjesi vrsta i po debljinskim stupnjevima normalne učestalosti broja stabala. Kod svakog zahvata njege šuma, u svim razvojnim fazama, zadatak struke mora biti uporna težnja vođenja svake sastojine prema idealnoj - normalnoj šumi. Veći dio naših šuma izgubio je svoju prirodnost, odmaknuo se od normaliteta, i ono stoje najtragičnije, na tim su površinama manje ili više prisutni procesi propadanja staništa. Na takvim degradiranim staništima obnova više nije moguća. I ne samo to, nego je na dijelu takvih staništa koja su jače degradirana moguća obnova drugim, manje vrijednim pionirskim vrstama drveća. Tu zasigurno gubimo bitku za potrajnost. Na dijelu lužnjakovih staništa rasti će šume crne johe ili poljskog jasena - barem jednu generaciju, pa će tek nakon toga biti moguće razmišljati o povratku hrasta. Svjedočanstva o tome, vidljiva su na terenu od Pokupskog bazena na zapadu, pa Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338 preko gospodarskih jedinica Kalje, Turopoljski lug, Žutica i dr., sve do posebno vrijednog spačvanskog bazena, koji, nažalost bilježi svake godine sve izraženije sušenje hrasta lužnjaka. Ono što se događa u šumi, na staništima, ide brže od mogućih promjena smjernica gospodarenja u uređajnim elaboratima. Bilo bi također nelogično posumnjati u znanje šumarske struke na terenu kako su svi zahvati u sastojini, od njege ponika do oplodnih sječa, podređeni osnovnim ciljevima navedenim u uvodu ovog članka, pa ipak, podaci nas uvjeravaju u nešto drugo. Pregled izvršenja uzgojnih radova jednostavne biološke reprodukcije za razdoblje 1991-1995. godine. Tablica 2. Prosjcč. Vrsta godišnji Ostvarenje po godinama (ha) Index: rada propis Prosvj. god osnove ostvarenje 1991-1995 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. premaprosj. god. propisu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Pripremni I. radovi za 5.310 6.891 6.369 8.884 10.644 9.258 1,58 obn. šuma Sjetva i 2. sadnja u 1.392 1.600 2.870 2.150 1.676 2.373 1,53 sastojini 3. Popunjav. 1.710 1.687 2.069 5.090 2.472 2.386 1,60 4. Njega pod. i mladika 12335 13.752 13.149 16366 15/576 14.492 1,19 5. Čišćenje sastojina 7.535 5.945 6.698 6.012 6.897 6.726 0,86 Iz tablice 2. vidljivo je da smo u proteklih pet godina izvršili bitno više radova u odnosu na propis, osim kod čišćenja sastojina. Izvršenje u odnosu na propis Vrsta rada (Više ili manje )(ha) Prosječno godišnje Ukupno 1991.- 1995. g. Pripremni radovi na obnovi šuma 3.099 15.494 Sjetva i sadnja sastojina 742 3.709 Popunjavanje 1.031 5.154 Njega podmlatka i mladika 2.352 11.760 Čišćenje sastojina -1.079 -5.397 Naravno da su povećani radovi zahtijevali angažiranje većeg broja izvršitelja, ali barem u istom odnosu i veće troškove. Izgledalo bi neupućeno ustvrditi kako su svi ti radovi subjektivnom greškom izvođeni sa tako značajnim prekoračenjem u odnosu na propis osnova. Valja reći daje u promatranom razdoblju značajna akcija bila sjetva žira u 1993. godini, pa je nepotrebno kritizirati podatak o prosječnom godišnjem izvršenju pripremnih radova za obnovu šuma s indeksom višekratnostiod 1,58. No izvršenje radova na sjetvi sjemena, sadnji i popunjavanju znatno odskaču od propisa, pa je prosječno |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 43 <-- 43 --> PDF |
T. Starčev«: PROBLEMATIKA PRIRODNE OBNOVE HRASTOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ godišnje tih radova izvršeno više za 1.773 ha ili ukupno 8.863 ha kroz pet godina. Iza ovih podataka proizlaze dvije nepobitne činjenice: Prvo i s velikom sigurnošću treba reći da je klasična prirodna obnova uvelike otežana zbog značajnog udjela sastojina s narušenim staništima, no nebi bilo dobro izbjeći istini, kako je u operativi prisutan zaokret prema umjetnoj obnovi na način da se jednokratno izvrši priprema sastojine za obnovu na velikoj površini uz mehaničku pripremu tla, unos velike količine sjemena po jediniei površine i skraćenju pomladnog razdoblja. Slika 2. Priprema staništa priključnim strojem Seppi (Foto: T. Starčević) Alternativa ovakvom pristupu je u stalnom praćenju sastojine, intezivnijim uzgojnim zahvatima na manjim površinama, a to znači i prirodna obnova kroz dulje pomladno razdoblje. Treba li reći da se svi uzgojni zahvati kroz čitav život jedne sastojine mogu podrediti njenoj stabilnosti, proizvodnosti, a onda i samoobnovljivosti. Ako se tako ne radi, onda smo na kraju ophodnje svake sastojine "zatečenF´narušenom kvalitetom staništa, i dakako "nužnom" obnovom uz angažiranje mehanizacije, radne snage i puno novaca. Šumarski list br. 7-8, CXX (1996). 335-338 Slika 3. Hrastova sastofina nakon izvršene propreme staništa (Foto: T Starčević) Istina je, kao i obično, negdje u sredini. Drugo na što ovi podaci ukazuju je izrazito prenizak indeks višekratnosti kod radova na njezi pomladka i mladika od svega 1,19. Praksa je potvrdila, a statistika brojkom rekla, kako se prosječni godišnji indeks višekratnosti radova njege pomladka i mladika kreće oko 1,52. Ako uvažimo taj podatak, onda smo njegu po- Slika 4. Zakašnjelo čišćenje (Foto: T. Starčević) |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 44 <-- 44 --> PDF |
T. Starčcvić: PROBLEMATIKA PRIRODNI; OBNOVE HRASTOVIH SUMA U HRVATSKOJ mladka i mladika izvršili kroz ovih pet godina 20.311 ha manje od potreba. Gledamo li izvršenje čišćenja sastojina, taj je raskorak još jače izražen. Izvršeno je čak 5.397 ha manje od jednokratnog propisa osnova gospodarenja. Kad bi obračunali razliku između stvarno potrebnih višekratnih radova i izvršenja došli bi do istine koja nas mora zabrinuti. Čini se da smo olako prihvatili obrazloženje o pomanjkanju novca ili radne snage za radove na njezi i čišćenju sastojina, pa iz dobro obnovljenih sastojina UMJESTO Naše najvrednije šume hrasta lužnjaka i kitnjaka, osim gospodarskog, imaju i vrlo veliko ekološko socijalno značenje. Njihov prirodni razvojni put sve je izraženije ugrožen sušenjem i propadanjem, prvenstveno značajnim utjecajem na vodni režim tih staništa te velikim zagađenjem kroz atmosferu. Na narušavanje prirodne strukture tih šuma struka ne reagira dovoljno brzo i učinkovito. Posljedica spore i nedovoljno učestale reakcije struke je sustavno propadanje staništa i to je ono najtragi Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338 izostankom potrebne njege stvaramo sastojine degradiranih struktura. Izvršenje radova njege sastojina čišćenjem, jednokratno u važnosti osnove gospodarenja (10 god), nerjetko stješnjenih niskom planskom cijenom po jedinici površine, grubo narušava već postignutu strukturu smjese glavnih vrsta u obnovi i njegama u prvom polurazdoblju važnosti osnove gospodarenja. Nastavimo li tako raditi, svojim ćemo potomcima ostaviti lošije sastojine od onih koje smo naslijedili od naših predaka. ZAKLJUČKA čnije, nemogućnost prirodne obnove hrastom nego pionirskim vrstama drveća uz izrazito velike troškove uzgojnih radova obnove i njege. Ipak, značenje i vrijednost ovih šuma ne dopušta nam izbor linije lakšeg otpora, već naprotiv nalaže izbor stručnog puta koji će se neprekidno, dugotrajno i intenzivno suprotstavljati propadanju staništa, povećanju stabilnosti i proizvodnosti ovih šuma, a onda i osiguranju mogućnosti njihove prirodne obnove te u konačnici njihove potrajnosti. LITERATURA: Matić, S., Skenderović, J., (1993): Studijabiološkoekološkog i gospodarskog rješenja šume Turopoljski lug ugrožene propadanjem (uzgojna istraživanja), Zagreb Matić, S.,Rauš, Đ.,Prpić, B.,Meštrović, Š., (1994): Obnova šuma hrasta lužnjaka u šumskom gospodarstvu Sisak, Glasnik za šumske pokuse 30 : 289-335 Zagreb fvlaver, B., Bušić, G., (1995): Utjecaj vremenskih nizova razina podzemnih voda na rast hrasta lužnjaka u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj, IUFRO XX World Congress. Meštrović, Š., Fabijanić, G., (1995): Priručnik za uređivanje šuma. Zagreb Prpić , B. , (1992): Odabiranje ošećenih stabala za sječu i obnova sastojina opustošenih propadanjem, Šumarski list 11-12, Zagreb Starčević, T., (1995): O odabiru oštećenih stabala i sanaciji, Šumarski list 3, Zagreb |