DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 41     <-- 41 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFPSSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338
UDK 630*231.48(497.13)


PROBLEMATIKA PRIRODNE OBNOVE HRASTOVIH
ŠUMA U HRVATSKOJ


Tomislav STARCEVIC*


SAŽETAK: Vrijednost i značaj šuma hrasta lužnjaka i kitnjaka svakako nadilazi
veličinu njihova udjela u ukupnoj drvnoj zalihi hrvatskih šuma, gdje sudjeluje
sa 25,5% ili 63,0 96.729 m3 .


Sadašnje stanje ovih šuma obilježeno je sušenjem i propadanjem, te kao
posljedicom propadanjem staništa i poremećajem svih elemenata prirodne
strukture.


U takvim sastojinama izrazito je otežana ili čak onemogućena prirodna
obnova.
Spora i neučinkovita reakcija struke, uvjetovat će izmjenu glavnih vrsta drveća
kod obnove u korist pionirskih vrsta, a to onda znači i gubitak potrajnosti.


Jedini ispravan put struke je sustavno spašavanje staništa, održavanje stabilnosti
i proizvodnosti sastojina, jer su samo takve sastojine jamstvo za
prirodnu obnovu.


Ključne riječi: hrastove šume, struktura, pomlađivanje, njegovanje,
očuvanje staništa.


UVOD I PROBLEMATIKA


Za razliku od mnogih europskih zemalja, mi smo u
naslijede dobili prekrasne vrijedne i još uvijek relativno
očuvane prirodne šume. Hrvatska šumarska znanost na
prirodnim je šumama izgradila temeljne stručne i gospodarske
postulate, koji svakom šumskom ekosustavu
omogućuju najveću proizvodnju drveta, općih koristi
od šume, i ono stoje najhitnije prirodnu obnovu. U srži
tih spoznaja, leži samo prirodna šuma i njen razvoj po
uzoru na prašumu. Samo takva prirodna, zdrava i stabilna
šuma predstavlja čvrsto ekološko uporište za okolinu
glede blagodati koje šuma. pruža


No, stoje od svega toga istina u životu naših šuma,
valja progovoriti. Istina je naime, daje opstanak šuma
ozbiljno doveden u pitanje. Podaci sustavnog znanstvenog
praćenja propadanja šuma po jedinstvenoj metodologiji
Europske zajednice, koje se u Hrvatskoj provodi
od 1987. godine, govore daje u 1995. godini bilo značajno
oštećenih stabala (stupnjevi 2+3+4) obične jele
68,4%, hrasta lužnjaka 37,3% te kitnjaka 40,9%. Kod
bukve oštećeno je za sada "samo" 7,2% stabala.


* Tomislav Starčević, dipl. inž. šum. J. P. "Hrvatske šume". Direkcija,
Slika 1. Sušenje i propadanje hrasta (Koto: T. Starčević)


Zagreb, Vukotinovićeva 2




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 42     <-- 42 -->        PDF

T. Slurčcvić: PROBI l´MAl IKA PRIRODNI; OBNOVI- HRASTOVIH SUMA U HRVATSKOJ
Evo pregleda stupnjeva oštećenja za hrast lužnjak i
kitnjak u razdoblju od 1987 do 1995 godine, ustanovljenih
na bioindikacijskoj mreži.


Tablica 1.


Vrsta % Po stupnju oštećenja %Značajno
Drveća Godina oštećenih
stabala
0 1 i 3+4 2t3+4
QUERCUS 1987 63,3 28,8 7,2 1,7 8,9
ROBUR 1988 61,8 30,1 6,3 1,8 8,1
1990 61,9 23,1 11,1 4.0 15.1
1993 39,4 24.9 30,7 5.0 35.7
1994 18,2 39.4 40,0 2,5 42,5
1995 23,3 39,4 31,0 6,3 37,3
OUERCUS 1987 72.1 20,6 0.1 2,2 2,3
PETRAEA 1988 63,4 26,2 7,8 2.6 10.4
1990 67,9 21,7 8,2 2,1 10,3
1993 47,8 19,3 31.1 1,8 32,9
1994 28.1 33,3 36,5 2.1 38,6
1995 28,5 30,6 36,6 4.3 40,9


Nisu li ovi podaci razlog za ozbiljnu i odgovornu akciju?
Ne bi li ovi podaci morali dnevno zvoniti na uzbunu
kod svakog čovjeka, institucije i države.


Za struku, oni nisu tajna, pa ipak zvona uzbune ne
čuju svi.


Tako oslabljene šume gube sposobnost samoobrane,
gube životnu snagu, suše se i konačno nestaju. Tako ranjenom
šumskom organizmu nužna je dodatna skrb,
trud, novac, stručnost i ljubav.


Struka zna da se čitav njen posao gospodarenja šumom
svodi na njegu; od pomladka, mladika, guštika,
prorjeda do oplodnih sječa sa stalnim i jedinim ciljem da
šuma bude što prirodnija, zdrava, stabilna, te se tako
može prirodno obnoviti.


Jesu li naše šume danas uistinu takve?


Činjenice naime govore drugo.


Sušenjem i propadanjem šuma narušava se njihova
prirodna struktura, one gube normalitet po dobnim razredima,
a unutar njih i po smjesi vrsta i po debljinskim
stupnjevima normalne učestalosti broja stabala. Kod
svakog zahvata njege šuma, u svim razvojnim fazama,
zadatak struke mora biti uporna težnja vođenja svake
sastojine prema idealnoj - normalnoj šumi.


Veći dio naših šuma izgubio je svoju prirodnost, odmaknuo
se od normaliteta, i ono stoje najtragičnije, na
tim su površinama manje ili više prisutni procesi propadanja
staništa.


Na takvim degradiranim staništima obnova više nije
moguća. I ne samo to, nego je na dijelu takvih staništa
koja su jače degradirana moguća obnova drugim, manje
vrijednim pionirskim vrstama drveća. Tu zasigurno
gubimo bitku za potrajnost. Na dijelu lužnjakovih staništa
rasti će šume crne johe ili poljskog jasena - barem
jednu generaciju, pa će tek nakon toga biti moguće razmišljati
o povratku hrasta. Svjedočanstva o tome, vidljiva
su na terenu od Pokupskog bazena na zapadu, pa


Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338


preko gospodarskih jedinica Kalje, Turopoljski lug,
Žutica i dr., sve do posebno vrijednog spačvanskog bazena,
koji, nažalost bilježi svake godine sve izraženije
sušenje hrasta lužnjaka.


Ono što se događa u šumi, na staništima, ide brže od
mogućih promjena smjernica gospodarenja u uređajnim
elaboratima. Bilo bi također nelogično posumnjati
u znanje šumarske struke na terenu kako su svi zahvati
u sastojini, od njege ponika do oplodnih sječa, podređeni
osnovnim ciljevima navedenim u uvodu ovog
članka, pa ipak, podaci nas uvjeravaju u nešto drugo.


Pregled izvršenja uzgojnih radova jednostavne biološke
reprodukcije za razdoblje 1991-1995. godine.
Tablica 2.


Prosjcč.


Vrsta godišnji Ostvarenje po godinama (ha) Index:


rada propis
Prosvj. god


osnove
ostvarenje


1991-1995 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. premaprosj.


god. propisu


1 2 3 4 5 6 7 8 9


Pripremni


I.
radovi za 5.310 6.891 6.369 8.884 10.644 9.258 1,58
obn.
šuma
Sjetva i


2.
sadnja u 1.392 1.600 2.870 2.150 1.676 2.373 1,53
sastojini
3.
Popunjav. 1.710 1.687 2.069 5.090 2.472 2.386 1,60
4.
Njega pod.
i mladika 12335 13.752 13.149 16366 15/576 14.492 1,19
5.
Čišćenje
sastojina 7.535 5.945 6.698 6.012 6.897 6.726 0,86
Iz tablice 2. vidljivo je da smo u proteklih pet godina
izvršili bitno više radova u odnosu na propis, osim kod
čišćenja sastojina.


Izvršenje u odnosu na propis
Vrsta rada (Više ili manje )(ha)
Prosječno godišnje Ukupno
1991.- 1995. g.


Pripremni radovi na obnovi šuma 3.099 15.494
Sjetva i sadnja sastojina 742 3.709
Popunjavanje 1.031 5.154
Njega podmlatka i mladika 2.352 11.760


Čišćenje sastojina -1.079 -5.397


Naravno da su povećani radovi zahtijevali angažiranje
većeg broja izvršitelja, ali barem u istom odnosu i
veće troškove. Izgledalo bi neupućeno ustvrditi kako su
svi ti radovi subjektivnom greškom izvođeni sa tako
značajnim prekoračenjem u odnosu na propis osnova.
Valja reći daje u promatranom razdoblju značajna akcija
bila sjetva žira u 1993. godini, pa je nepotrebno kritizirati
podatak o prosječnom godišnjem izvršenju pripremnih
radova za obnovu šuma s indeksom višekratnostiod
1,58.


No izvršenje radova na sjetvi sjemena, sadnji i popunjavanju
znatno odskaču od propisa, pa je prosječno




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 43     <-- 43 -->        PDF

T. Starčev«: PROBLEMATIKA PRIRODNE OBNOVE HRASTOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ
godišnje tih radova izvršeno više za 1.773 ha ili ukupno


8.863 ha kroz pet godina.
Iza ovih podataka proizlaze dvije nepobitne činjenice:


Prvo i s velikom sigurnošću treba reći da je klasična
prirodna obnova uvelike otežana zbog značajnog
udjela sastojina s narušenim staništima, no nebi
bilo dobro izbjeći istini, kako je u operativi prisutan
zaokret prema umjetnoj obnovi na način da se jednokratno
izvrši priprema sastojine za obnovu na
velikoj površini uz mehaničku pripremu tla, unos
velike količine sjemena po jediniei površine i skraćenju
pomladnog razdoblja.


Slika 2. Priprema staništa priključnim strojem Seppi (Foto: T. Starčević)


Alternativa ovakvom pristupu je u stalnom praćenju
sastojine, intezivnijim uzgojnim zahvatima na
manjim površinama, a to znači i prirodna obnova
kroz dulje pomladno razdoblje. Treba li reći da se
svi uzgojni zahvati kroz čitav život jedne sastojine
mogu podrediti njenoj stabilnosti, proizvodnosti, a
onda i samoobnovljivosti. Ako se tako ne radi, onda
smo na kraju ophodnje svake sastojine "zatečenF´narušenom
kvalitetom staništa, i dakako "nužnom"
obnovom uz angažiranje mehanizacije, radne
snage i puno novaca.


Šumarski list br. 7-8, CXX (1996). 335-338


Slika 3. Hrastova sastofina nakon izvršene propreme staništa
(Foto: T Starčević)


Istina je, kao i obično, negdje u sredini.
Drugo na što ovi podaci ukazuju je izrazito prenizak
indeks višekratnosti kod radova na njezi pomladka i
mladika od svega 1,19. Praksa je potvrdila, a statistika
brojkom rekla, kako se prosječni godišnji indeks višekratnosti
radova njege pomladka i mladika kreće oko
1,52. Ako uvažimo taj podatak, onda smo njegu po-


Slika 4. Zakašnjelo čišćenje (Foto: T. Starčević)




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 44     <-- 44 -->        PDF

T. Starčcvić: PROBLEMATIKA PRIRODNI; OBNOVE HRASTOVIH SUMA U HRVATSKOJ
mladka i mladika izvršili kroz ovih pet godina 20.311
ha manje od potreba.


Gledamo li izvršenje čišćenja sastojina, taj je raskorak
još jače izražen. Izvršeno je čak 5.397 ha manje
od jednokratnog propisa osnova gospodarenja. Kad bi
obračunali razliku između stvarno potrebnih višekratnih
radova i izvršenja došli bi do istine koja nas mora
zabrinuti.


Čini se da smo olako prihvatili obrazloženje o pomanjkanju
novca ili radne snage za radove na njezi i
čišćenju sastojina, pa iz dobro obnovljenih sastojina


UMJESTO


Naše najvrednije šume hrasta lužnjaka i kitnjaka, osim
gospodarskog, imaju i vrlo veliko ekološko socijalno
značenje. Njihov prirodni razvojni put sve je izraženije
ugrožen sušenjem i propadanjem, prvenstveno
značajnim utjecajem na vodni režim tih staništa te velikim
zagađenjem kroz atmosferu.


Na narušavanje prirodne strukture tih šuma struka
ne reagira dovoljno brzo i učinkovito.


Posljedica spore i nedovoljno učestale reakcije struke
je sustavno propadanje staništa i to je ono najtragi


Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338


izostankom potrebne njege stvaramo sastojine degradiranih
struktura.


Izvršenje radova njege sastojina čišćenjem, jednokratno
u važnosti osnove gospodarenja (10 god), nerjetko
stješnjenih niskom planskom cijenom po jedinici
površine, grubo narušava već postignutu strukturu
smjese glavnih vrsta u obnovi i njegama u prvom polurazdoblju
važnosti osnove gospodarenja.


Nastavimo li tako raditi, svojim ćemo potomcima
ostaviti lošije sastojine od onih koje smo naslijedili od
naših predaka.


ZAKLJUČKA


čnije, nemogućnost prirodne obnove hrastom nego pionirskim
vrstama drveća uz izrazito velike troškove uzgojnih
radova obnove i njege.


Ipak, značenje i vrijednost ovih šuma ne dopušta
nam izbor linije lakšeg otpora, već naprotiv nalaže izbor
stručnog puta koji će se neprekidno, dugotrajno i
intenzivno suprotstavljati propadanju staništa, povećanju
stabilnosti i proizvodnosti ovih šuma, a onda i osiguranju
mogućnosti njihove prirodne obnove te u konačnici
njihove potrajnosti.


LITERATURA:


Matić, S., Skenderović, J., (1993): Studijabiološkoekološkog
i gospodarskog rješenja šume
Turopoljski lug ugrožene propadanjem (uzgojna
istraživanja), Zagreb


Matić, S.,Rauš, Đ.,Prpić, B.,Meštrović,
Š., (1994): Obnova šuma hrasta lužnjaka u
šumskom gospodarstvu Sisak, Glasnik za šumske
pokuse 30 : 289-335 Zagreb


fvlaver, B., Bušić, G., (1995): Utjecaj vremenskih
nizova razina podzemnih voda na rast hrasta


lužnjaka u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj, IUFRO
XX World Congress.
Meštrović, Š., Fabijanić, G., (1995): Priručnik
za uređivanje šuma. Zagreb


Prpić , B. , (1992): Odabiranje ošećenih stabala za
sječu i obnova sastojina opustošenih propadanjem,
Šumarski list 11-12, Zagreb


Starčević, T., (1995): O odabiru oštećenih stabala
i sanaciji, Šumarski list 3, Zagreb