DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 43     <-- 43 -->        PDF

T. Starčev«: PROBLEMATIKA PRIRODNE OBNOVE HRASTOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ
godišnje tih radova izvršeno više za 1.773 ha ili ukupno


8.863 ha kroz pet godina.
Iza ovih podataka proizlaze dvije nepobitne činjenice:


Prvo i s velikom sigurnošću treba reći da je klasična
prirodna obnova uvelike otežana zbog značajnog
udjela sastojina s narušenim staništima, no nebi
bilo dobro izbjeći istini, kako je u operativi prisutan
zaokret prema umjetnoj obnovi na način da se jednokratno
izvrši priprema sastojine za obnovu na
velikoj površini uz mehaničku pripremu tla, unos
velike količine sjemena po jediniei površine i skraćenju
pomladnog razdoblja.


Slika 2. Priprema staništa priključnim strojem Seppi (Foto: T. Starčević)


Alternativa ovakvom pristupu je u stalnom praćenju
sastojine, intezivnijim uzgojnim zahvatima na
manjim površinama, a to znači i prirodna obnova
kroz dulje pomladno razdoblje. Treba li reći da se
svi uzgojni zahvati kroz čitav život jedne sastojine
mogu podrediti njenoj stabilnosti, proizvodnosti, a
onda i samoobnovljivosti. Ako se tako ne radi, onda
smo na kraju ophodnje svake sastojine "zatečenF´narušenom
kvalitetom staništa, i dakako "nužnom"
obnovom uz angažiranje mehanizacije, radne
snage i puno novaca.


Šumarski list br. 7-8, CXX (1996). 335-338


Slika 3. Hrastova sastofina nakon izvršene propreme staništa
(Foto: T Starčević)


Istina je, kao i obično, negdje u sredini.
Drugo na što ovi podaci ukazuju je izrazito prenizak
indeks višekratnosti kod radova na njezi pomladka i
mladika od svega 1,19. Praksa je potvrdila, a statistika
brojkom rekla, kako se prosječni godišnji indeks višekratnosti
radova njege pomladka i mladika kreće oko
1,52. Ako uvažimo taj podatak, onda smo njegu po-


Slika 4. Zakašnjelo čišćenje (Foto: T. Starčević)