DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 44     <-- 44 -->        PDF

T. Starčcvić: PROBLEMATIKA PRIRODNI; OBNOVE HRASTOVIH SUMA U HRVATSKOJ
mladka i mladika izvršili kroz ovih pet godina 20.311
ha manje od potreba.


Gledamo li izvršenje čišćenja sastojina, taj je raskorak
još jače izražen. Izvršeno je čak 5.397 ha manje
od jednokratnog propisa osnova gospodarenja. Kad bi
obračunali razliku između stvarno potrebnih višekratnih
radova i izvršenja došli bi do istine koja nas mora
zabrinuti.


Čini se da smo olako prihvatili obrazloženje o pomanjkanju
novca ili radne snage za radove na njezi i
čišćenju sastojina, pa iz dobro obnovljenih sastojina


UMJESTO


Naše najvrednije šume hrasta lužnjaka i kitnjaka, osim
gospodarskog, imaju i vrlo veliko ekološko socijalno
značenje. Njihov prirodni razvojni put sve je izraženije
ugrožen sušenjem i propadanjem, prvenstveno
značajnim utjecajem na vodni režim tih staništa te velikim
zagađenjem kroz atmosferu.


Na narušavanje prirodne strukture tih šuma struka
ne reagira dovoljno brzo i učinkovito.


Posljedica spore i nedovoljno učestale reakcije struke
je sustavno propadanje staništa i to je ono najtragi


Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338


izostankom potrebne njege stvaramo sastojine degradiranih
struktura.


Izvršenje radova njege sastojina čišćenjem, jednokratno
u važnosti osnove gospodarenja (10 god), nerjetko
stješnjenih niskom planskom cijenom po jedinici
površine, grubo narušava već postignutu strukturu
smjese glavnih vrsta u obnovi i njegama u prvom polurazdoblju
važnosti osnove gospodarenja.


Nastavimo li tako raditi, svojim ćemo potomcima
ostaviti lošije sastojine od onih koje smo naslijedili od
naših predaka.


ZAKLJUČKA


čnije, nemogućnost prirodne obnove hrastom nego pionirskim
vrstama drveća uz izrazito velike troškove uzgojnih
radova obnove i njege.


Ipak, značenje i vrijednost ovih šuma ne dopušta
nam izbor linije lakšeg otpora, već naprotiv nalaže izbor
stručnog puta koji će se neprekidno, dugotrajno i
intenzivno suprotstavljati propadanju staništa, povećanju
stabilnosti i proizvodnosti ovih šuma, a onda i osiguranju
mogućnosti njihove prirodne obnove te u konačnici
njihove potrajnosti.


LITERATURA:


Matić, S., Skenderović, J., (1993): Studijabiološkoekološkog
i gospodarskog rješenja šume
Turopoljski lug ugrožene propadanjem (uzgojna
istraživanja), Zagreb


Matić, S.,Rauš, Đ.,Prpić, B.,Meštrović,
Š., (1994): Obnova šuma hrasta lužnjaka u
šumskom gospodarstvu Sisak, Glasnik za šumske
pokuse 30 : 289-335 Zagreb


fvlaver, B., Bušić, G., (1995): Utjecaj vremenskih
nizova razina podzemnih voda na rast hrasta


lužnjaka u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj, IUFRO
XX World Congress.
Meštrović, Š., Fabijanić, G., (1995): Priručnik
za uređivanje šuma. Zagreb


Prpić , B. , (1992): Odabiranje ošećenih stabala za
sječu i obnova sastojina opustošenih propadanjem,
Šumarski list 11-12, Zagreb


Starčević, T., (1995): O odabiru oštećenih stabala
i sanaciji, Šumarski list 3, Zagreb