DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 44 <-- 44 --> PDF |
T. Starčcvić: PROBLEMATIKA PRIRODNI; OBNOVE HRASTOVIH SUMA U HRVATSKOJ mladka i mladika izvršili kroz ovih pet godina 20.311 ha manje od potreba. Gledamo li izvršenje čišćenja sastojina, taj je raskorak još jače izražen. Izvršeno je čak 5.397 ha manje od jednokratnog propisa osnova gospodarenja. Kad bi obračunali razliku između stvarno potrebnih višekratnih radova i izvršenja došli bi do istine koja nas mora zabrinuti. Čini se da smo olako prihvatili obrazloženje o pomanjkanju novca ili radne snage za radove na njezi i čišćenju sastojina, pa iz dobro obnovljenih sastojina UMJESTO Naše najvrednije šume hrasta lužnjaka i kitnjaka, osim gospodarskog, imaju i vrlo veliko ekološko socijalno značenje. Njihov prirodni razvojni put sve je izraženije ugrožen sušenjem i propadanjem, prvenstveno značajnim utjecajem na vodni režim tih staništa te velikim zagađenjem kroz atmosferu. Na narušavanje prirodne strukture tih šuma struka ne reagira dovoljno brzo i učinkovito. Posljedica spore i nedovoljno učestale reakcije struke je sustavno propadanje staništa i to je ono najtragi Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 335-338 izostankom potrebne njege stvaramo sastojine degradiranih struktura. Izvršenje radova njege sastojina čišćenjem, jednokratno u važnosti osnove gospodarenja (10 god), nerjetko stješnjenih niskom planskom cijenom po jedinici površine, grubo narušava već postignutu strukturu smjese glavnih vrsta u obnovi i njegama u prvom polurazdoblju važnosti osnove gospodarenja. Nastavimo li tako raditi, svojim ćemo potomcima ostaviti lošije sastojine od onih koje smo naslijedili od naših predaka. ZAKLJUČKA čnije, nemogućnost prirodne obnove hrastom nego pionirskim vrstama drveća uz izrazito velike troškove uzgojnih radova obnove i njege. Ipak, značenje i vrijednost ovih šuma ne dopušta nam izbor linije lakšeg otpora, već naprotiv nalaže izbor stručnog puta koji će se neprekidno, dugotrajno i intenzivno suprotstavljati propadanju staništa, povećanju stabilnosti i proizvodnosti ovih šuma, a onda i osiguranju mogućnosti njihove prirodne obnove te u konačnici njihove potrajnosti. LITERATURA: Matić, S., Skenderović, J., (1993): Studijabiološkoekološkog i gospodarskog rješenja šume Turopoljski lug ugrožene propadanjem (uzgojna istraživanja), Zagreb Matić, S.,Rauš, Đ.,Prpić, B.,Meštrović, Š., (1994): Obnova šuma hrasta lužnjaka u šumskom gospodarstvu Sisak, Glasnik za šumske pokuse 30 : 289-335 Zagreb fvlaver, B., Bušić, G., (1995): Utjecaj vremenskih nizova razina podzemnih voda na rast hrasta lužnjaka u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj, IUFRO XX World Congress. Meštrović, Š., Fabijanić, G., (1995): Priručnik za uređivanje šuma. Zagreb Prpić , B. , (1992): Odabiranje ošećenih stabala za sječu i obnova sastojina opustošenih propadanjem, Šumarski list 11-12, Zagreb Starčević, T., (1995): O odabiru oštećenih stabala i sanaciji, Šumarski list 3, Zagreb |