DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 45 <-- 45 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONALPAPERS Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346 UDK 630*231:242(497.13) NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASE Ivan TOLIĆ* SAŽETAK: Autor u članku daje naglasak na mjere njege sastojine kao prijeko potrebitog integralnog dijela suvremenog gospodarenja šumama. Radi proizvodnje u što kraćem razdoblju maksimalnih količina kvalitetne drvne mase i stvaranje stabilne sastojine, potrebno je njegovati sastojinu tijekom njenog života po načelu poznatog postupka: rano, često i umjereno. Poseban osvrt danje na mjere njege u obnovljenim sastojinama eumediterana i submediterana Dalmacije, gdje su te mjere ranije izostajale zbog ekonomskog položaja šumarstva. Kao primjer s posljedicama propuštenih mjera njege uzete su dvije sastojine alepskog bora u eumediteranu. Prva je mlada desetogodišnja sastojina u Baskom polju kod Makarske i druga šezdesetogodišnja sastojina u Saknja ratu na Korčuli. U navedenim primjerima istaknute su posljedice neprovođenja njege i teškoće u gospodarenju tim sastojinama do postizanja konačnog cilja. Ključne riječi: njega, osvjetljavanje, čišćenje, prorijede, ponik, stara sastojina, mlada sastojina, alepski bor, brucijski bor, primorski bor, pinj, crni bor, crnika, drvna masa, stabilna sastojina, požar, vjetrolom, vjetroizvale, dobni razred, sukcesija niska proreda, visoka proreda, prirodno obnavljanje, uzgojne prosjeke. UVOD Uvjeti podizanja, odnosno osnivanja te obnavljanje Opet, pod utjecajem čovjeka, mjerama podizanja i ili podmlađivanje šume na širem području Republike zaštite šuma, podignute su značajne šumske površine. Hrvatske ima svoje specifičnosti. I podizanje i obnovu Prva pošumljavanja, uglavnom pionirskim vrstama četreba temeljiti na biološko-ekološkim svojstvima, pa tinjača, na dalmatinskom kršu datiraju od prije dva stosvako područje, tip šume i biljna vrsta ima svoje zakoljeća. Umjetno podignute šumske površine bile su donitosti. bra osnova da se s njih naletom sjemena prirodno po dižu nove šumske površine, odnosno pošumljavaju go Područje krša sa svojim prirodnim geološko-pedo leti, te kao površine - baze za proizvodnju šumskog loškim i klimatskim uvjetima, koji ne ovise o utjecaju sjemena i šumskog sadnog materijala. Prva pošumlja čovjeka, i ekonomsko-socijalni uvjeti društva rezulti vanja imala su zaštitnu funkciju. Dakle, šume na ovom rali su postojeće stanje šuma i odnosa prema šumi. području imaju naglašene ekološke i socijalne funkcije, Gospodarenje šumama na kršu, što je povijesno u dok je njihova sirovinska funkcija bila sekundarnog tvrdeno, nije imalo kontinuiteta, već bilježi uspone i pa značenja. Upravo zbog svoje namjene i zbog složenih dove. Šumska prostranstva pod utjecajem abiotskih i uvjeta iskorišćivanja drvne mase, slabog interesa za biotskih čimbenika, posebice utjecaja čovjeka, prou sortimentima ovih vrsta, nedovoljno stručnog rada i zročila su na krškom području prostrane goleti. drugih razloga, podignute sastojine pretežito postižu fiziološku zrelost. Kako su prirodni procesi neminovni, a *lvan Tolić. dipl. inž. šumarstva, u šumi jako izraženi i primjetni, šumarska struka i na J. P. "Hrvatske šume", Uprava šuma Split |