DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 46     <-- 46 -->        PDF

I, Tolić: NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASE Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346


ovim prostorima u novije vrijeme svojim intervencijaAko
se mlada sastojina, koja je nastala kao rezultat
ma nastoji pospješiti prirodne procese, usmjeravajući prirodnog ili umjetnog obnavljanja, nakon požara ili
ih na stabilnu šumu sa željama i potrebama prije svega sječe prepusti prirodi, odnosno ako se ostavi da se sama
ovog područja, pa i širim interesima društva. spontano razvija, takva sastojina ne samo da neće uviŠumski
požari oduvijek su uništavali šume ovih kli-jek odgovarati potrebama koje se od nje u doba iskorišćivanja
traže, već se ona tijekom života znatno sporije


mata, a starije borove sastojine (osim crnog bora) na


razvija. Proces izumiranja biljaka, odnosno proces


požarištu su se redovito iz sjemena obnavljale. I iza sje


diferenciranja stabala tijekom života neke sastojine je


če starih borovih sastojina, prirodno obnavljanje iz sje


dugotrajan, a vrlo često preživjela stabla nisu i najko


mena postiže izuzetno dobre rezultate. Danas je na po


risnija.


dručju Dalmacije, poslije požara ili sječe, obnovljeno
na tisuće hektara borovih sastojina u starosnoj dobi od Iako je utvrđeno da je prirodnost glavna značajka
ponika do zrele sastojine. Zbog ekonomskih, stručnih i šume, ipak treba pospiješiti razvoj sastojine. To se čini
drugih razloga, u većini slučajeva u tim obnovljenim mjerama njege u sastojini od njenog osnivanja do posastojinama
izostale su mjere njege, te je obnavljanje četka obnavljanja, kako bi se osigurali najbolji uvjeti za
prepušteno prirodi. razvoj šume.


STANJE OBNOVLJENIH SASTOJINA NAKON POŽARA
ILI SJEČE I ODNOS PREMA TIM SASTOJINAMA U DALMACIJI


Postaviti kao problem obnovljenu sastojinu nakon
požara ili sječe jednodobne šume, bilo bi nerazumno,
ali mjere njege u toj sastojini na određeni način predstavljaju
problem, jer zahtijevaju visokostručan rad i
znatna materijalna sredstva. Već je rečeno daje u Dalmaciji
nakon požara ili sječe prirodno ili umjetno iz sjemena
obnovljeno tisuće hektara borovih šuma.


Proces prirodnog obnavljanja nakon požara u starim
sastojinama alepskog, brucijskog i primorskog bora je
dobar, dok se pinjol znatno slabije razvija, a kod crnog
bora nakon požara prirodnog obnavljanja gotovo nema.
Na dalmatinskom području u submediteranu oplodnom
sječom dobro se oporavlja crni bor, a u eumediteranu
alepski, brucijski i primorski bor.


Ako se u Dalmaciji analiziraju obnovljene sastojine
četinjača (pretežito alepski bor), dolazi se do zaključka
da ih ima u svim dobnim razredima. Broj biljaka po
hektaru, ovisno o dobi i stadiju razvoja, kreće se u dobi


ponika i preko milijun biljaka, a u starim sastojinama i
do nekoliko tisuća po hektaru. Uzrok takvom stanju je
izostanak neophodnog integralnog dijela suvremenog
gospodarenja šumama- njega šuma. Dakle, izostale su
mjere kojima je cilj da sastojina od njenog osnivanja do
početka obnavljanja osigura najbolje uvjete za razvoj
šume. Bez obzira na način nastanka, ako se od sastojine
žele dobiti kvalitetna drvna masa i stabilna sastojina tijekom
njenog života, mora se njegovati.


Ima i suprotnih mišljenja daje njega šuma suvišna i
nepotrebna i da priroda čini svoje.


Gubitak je prostora i vremena ne provoditi mjere
njege te prepustiti propodanju ili nepravilnom razvoju
sastojine za koju je poznata vrsta. Isto tako potrebno je
ispitati mogućnosti tla i ostale uvjete gdje analize ni
daljnja ispitivanja za podizanje nove šume nisu potrebna,
jer ona živi, ona sama stvara, ona daje i treba je u
tome samo poduprijeti.


CILJ I OBLICI MJERA NJEGE


Osnovno načelo u mjerama njege je "rano, često i
umjereno" (G. Hayer, 1854.). Dakle, treba provoditi
njegu od ponika, podmlatka, mladika, koljika, letvika
pa sve do njege proredama, odnosno treba provoditi osvjetljivanje,
čišćenje i prorijede. Za svaku sastojinu jedna
od osnovnih zadaća jest proizvesti u što kraćem
razdoblju maksimalnu količinu kvalitetne drvne mase,
dakle skratiti proizvodni ciklus, odnosno visinu ophodnje.
Mjerama njege postiže se najbolji razvoj krošnje,
debljinskog i visinskog prirasta, kvaliteta debla te proi


zvodnja sjemena za prirodnu obnovu. Njegom u kraškim
uvjetima, posebice u sastojinama primorskih vrsta
četinjača, postiže se višestruk učinak. Pored navedenih
kvaliteta, njege imaju zadaću da odgoje otpornu sastojinu
na negativan utjecaj biotskih i abiotskih čimbenika,
s posebnim naglaskom na otpornost na požare i vjetar.
Četinjače, kao pionirske vrste, imaju bitnu funkciju u
sukcesiji, stvarajući uvjete stabilnim autoktonim šumama
listača, a prije svega uvjete za šume crnike ili me-
dunčeve šume, stoje uglavnom i konačan cilj podizanja