DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 46 <-- 46 --> PDF |
I, Tolić: NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASE Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346 ovim prostorima u novije vrijeme svojim intervencijaAko se mlada sastojina, koja je nastala kao rezultat ma nastoji pospješiti prirodne procese, usmjeravajući prirodnog ili umjetnog obnavljanja, nakon požara ili ih na stabilnu šumu sa željama i potrebama prije svega sječe prepusti prirodi, odnosno ako se ostavi da se sama ovog područja, pa i širim interesima društva. spontano razvija, takva sastojina ne samo da neće uviŠumski požari oduvijek su uništavali šume ovih kli-jek odgovarati potrebama koje se od nje u doba iskorišćivanja traže, već se ona tijekom života znatno sporije mata, a starije borove sastojine (osim crnog bora) na razvija. Proces izumiranja biljaka, odnosno proces požarištu su se redovito iz sjemena obnavljale. I iza sje diferenciranja stabala tijekom života neke sastojine je če starih borovih sastojina, prirodno obnavljanje iz sje dugotrajan, a vrlo često preživjela stabla nisu i najko mena postiže izuzetno dobre rezultate. Danas je na po risnija. dručju Dalmacije, poslije požara ili sječe, obnovljeno na tisuće hektara borovih sastojina u starosnoj dobi od Iako je utvrđeno da je prirodnost glavna značajka ponika do zrele sastojine. Zbog ekonomskih, stručnih i šume, ipak treba pospiješiti razvoj sastojine. To se čini drugih razloga, u većini slučajeva u tim obnovljenim mjerama njege u sastojini od njenog osnivanja do posastojinama izostale su mjere njege, te je obnavljanje četka obnavljanja, kako bi se osigurali najbolji uvjeti za prepušteno prirodi. razvoj šume. STANJE OBNOVLJENIH SASTOJINA NAKON POŽARA ILI SJEČE I ODNOS PREMA TIM SASTOJINAMA U DALMACIJI Postaviti kao problem obnovljenu sastojinu nakon požara ili sječe jednodobne šume, bilo bi nerazumno, ali mjere njege u toj sastojini na određeni način predstavljaju problem, jer zahtijevaju visokostručan rad i znatna materijalna sredstva. Već je rečeno daje u Dalmaciji nakon požara ili sječe prirodno ili umjetno iz sjemena obnovljeno tisuće hektara borovih šuma. Proces prirodnog obnavljanja nakon požara u starim sastojinama alepskog, brucijskog i primorskog bora je dobar, dok se pinjol znatno slabije razvija, a kod crnog bora nakon požara prirodnog obnavljanja gotovo nema. Na dalmatinskom području u submediteranu oplodnom sječom dobro se oporavlja crni bor, a u eumediteranu alepski, brucijski i primorski bor. Ako se u Dalmaciji analiziraju obnovljene sastojine četinjača (pretežito alepski bor), dolazi se do zaključka da ih ima u svim dobnim razredima. Broj biljaka po hektaru, ovisno o dobi i stadiju razvoja, kreće se u dobi ponika i preko milijun biljaka, a u starim sastojinama i do nekoliko tisuća po hektaru. Uzrok takvom stanju je izostanak neophodnog integralnog dijela suvremenog gospodarenja šumama- njega šuma. Dakle, izostale su mjere kojima je cilj da sastojina od njenog osnivanja do početka obnavljanja osigura najbolje uvjete za razvoj šume. Bez obzira na način nastanka, ako se od sastojine žele dobiti kvalitetna drvna masa i stabilna sastojina tijekom njenog života, mora se njegovati. Ima i suprotnih mišljenja daje njega šuma suvišna i nepotrebna i da priroda čini svoje. Gubitak je prostora i vremena ne provoditi mjere njege te prepustiti propodanju ili nepravilnom razvoju sastojine za koju je poznata vrsta. Isto tako potrebno je ispitati mogućnosti tla i ostale uvjete gdje analize ni daljnja ispitivanja za podizanje nove šume nisu potrebna, jer ona živi, ona sama stvara, ona daje i treba je u tome samo poduprijeti. CILJ I OBLICI MJERA NJEGE Osnovno načelo u mjerama njege je "rano, često i umjereno" (G. Hayer, 1854.). Dakle, treba provoditi njegu od ponika, podmlatka, mladika, koljika, letvika pa sve do njege proredama, odnosno treba provoditi osvjetljivanje, čišćenje i prorijede. Za svaku sastojinu jedna od osnovnih zadaća jest proizvesti u što kraćem razdoblju maksimalnu količinu kvalitetne drvne mase, dakle skratiti proizvodni ciklus, odnosno visinu ophodnje. Mjerama njege postiže se najbolji razvoj krošnje, debljinskog i visinskog prirasta, kvaliteta debla te proi zvodnja sjemena za prirodnu obnovu. Njegom u kraškim uvjetima, posebice u sastojinama primorskih vrsta četinjača, postiže se višestruk učinak. Pored navedenih kvaliteta, njege imaju zadaću da odgoje otpornu sastojinu na negativan utjecaj biotskih i abiotskih čimbenika, s posebnim naglaskom na otpornost na požare i vjetar. Četinjače, kao pionirske vrste, imaju bitnu funkciju u sukcesiji, stvarajući uvjete stabilnim autoktonim šumama listača, a prije svega uvjete za šume crnike ili me- dunčeve šume, stoje uglavnom i konačan cilj podizanja |