DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 48 <-- 48 --> PDF |
I. Tolić: NJEGOM DO KVALITETNE STABILNE SASTOJINE I DRVNE MASH skih vrsta nema) kreće od nekoliko stotina tisuća pa i preko milijun biljaka na mikrolokalitetima povoljnih stojbinskih uvjeta. Visina te sastojine je od 1,5 m do 2,5 m, a debljina od 1 cm do 3 cm (si. 3). Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 339-346 Elementi te sastojine u usporedbi s normalnom sastojinom alepskog bora (tablica 1) upućuju na zaključak da u odnosu na normale ima manje visine i debljine te daje nesrazmjeran odnos visine i debljine, a broj biljaka je za nekoliko stotina puta veći po hektaru od normalne šume. Za krošnju se može reći daje nedovoljno razvijena. Dakle, u borbi za opstanak sve jedinke ravnomjerno su se razvijale pa se nisu uspjele izdiferencirati i nije bilo uvjeta za normalan razvoj krošnje. Sve su biljke podjednako slabe kvalitete, i ne obećavaju kvalitetnu sastojinu. Već na početku zakašnjele njege u desetogodišnjoj sastojini alepskog bora u Baskom polju, uočljive su teškoće i dileme u stručnom pristupu rješavanja tog problema, koji iziskuje velike materijalne troškove. Prema konfiguraciji terena i uvjetima rada, šire područje Baškog polja može se podijeliti u dvije osnovne konfiguracije terena: površine gdje je moguća strojna obrada i površine na kojima se koristi ručni alat i lakša mehanizacija. Na ravničarskim terenima za izradbu uzgojnih prosjeka korišten je usitnjivač - malčer MINIFORST na pogon traktora Steyr (si. 4). Prosjeke su rađene uglavnom okomito na slojnice, a širine prosjeka su širine usitnjivača(125-150 cm). Razmak između prosjeka, odnosno širina pruga je 150 cm kako bi se s uspjehom mogla provoditi njega čišćenja (si. 5). Čišćenje se obavlja motornim čistačem i ručnim alatom, sječenjem na panj. Posječena biljna masa iznosi se na slobodne prostore izvan šume. Broj i raspored fenotipski najboljih stabala nakon čišćenja na prugama ostaje znatno više od normale, jer su stabla tanka i osjetljiva na savijanje i polijeganje. Česta je pojava, ako se iz jako gustog sklopa ostavi normalan broj stabalaca, da nastupi sušenje zbog upale kore, i nagle promjene mikrouvjeta življenja. Normale (prirasno-prihodne tabele) za alepski i primorski bor Orno-Quercetum ilicis, Querco-Carpinetum orientalis subass. cerretosum i subass. phillyretosum Tablica 1. Glavna sastoj na Prorede Poprečn i prirast Starost a N ds h G M q M Suma proreda Ukupna proizvodnja Post. tečaj, prira sta (P) Tečaj ni prirast glav. sast. Glav. sastojine Sveukupna proiz. god cm m m2 m5 m3 % m3 10 22,3 2900 9,4 3,3 20,1 42,3 0,25 6,3 6,3 42,3 9,5 4,0 4,2 4,2 20 21,0 1200 15,5 8,3 22,6 90,0 0,30 16,0 22,3 96,3 5,1 4,6 4,5 4,8 30 19,9 760 20,6 11,5 25,3 134,5 0,50 27,9 50,2 156,8 3,6 4,8 4,5 5,2 40 19,4 550 24,8 13,6 26,1 172,7 0,70 40,3 90,5 222,9 3,0 5,2 4,3 5,6 50 19,0 440 28,4 15,0 27,9 195,8 0,80 44,7 135,2 286,3 2,6 5,1 3,6 5,8 60 18,8 360 31,7 16,1 28,4 216,0 351,2 |