DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINALSCIENTIFICPAPERS Šumarski list br. 7 8, CXX (1996). 299-306 UDK 630*187.001(497.13) FITOCENOLOSKE ZNAČAJKE SUMA SLADUNA I CERA (AS. QUERCETUM FRAINETTO-CERRIS RUDSKI 1949) U SLAVONIJI (HRVATSKA)* PLANTSOCIOLOGICAL CHARACTERISTICS OF ITALIAN AND BITTER OAK (ASS. QUERCETUM FRAINETTO-CERRIS RUDSKI 1949) FORESTS IN SLAVONIA (CROAT1A) Ivo TRINAJSTIĆ**, Josip FRANJIĆ**, Jasna SAMARDŽIĆ** & Ivica SAMARDŽIĆ*** SAŽETAK: U radu je po prvi puta izvršena detaljna jitocenološko-sintaksonomska analiza flornoga sastava šume sladuna i cera (Quercetum frainettocerris) u Hrvatskoj. Ustanovljeno je da se navedena šumska zajednica na padinama Krndije nalazi na zapadnoj granici svoga areala, a prema flornomu sastavu predstavlja njenu mezojilniju varijantu (Quercetum frainetto-cerris subas. carpinetosum betuli) sa znatnim učešćem mezojilnih šumskih elemenata (Quercus robur, Carpinus betulus, Acer campestre, Prunus avium, Moehringia trinervia, Ficaria verna). Da lije sladun (Quercus frainetto) u istraživanom području autokton ili antropogeno proširen, zasad je otvoreno pitanje. UVOD - INTRODUCTION Obilazeći šumske sastojine gora koje okružuju Po( usp. Fukare k et al. 1974), nije izvršena sintaksožešku kotlinu, mladi inženjer šumarstva Ivica Sa-nomsko-fitocenološka analiza flornoga sastava sastojimardžić naišao je na južnim padinama Krndije i na na sladuna u Požeškoj kotlini. sastojine hrasta sladuna - Quercus frainetto TEN. Iako Zbog toga smo tijekom 1995. godine obišli sve pozje sladun na navedenom području poznat već skoro dva nate sastojine sladuna na padinama požeških gora s stoljeća (usp. Fukarek 1963), iako je preliminarno namjerom da se što detaljnije upozna njihov florni sasproučen i florni sastav nekih od područnih sastojina tav. NOMENKLATURA I RASPROSTRANJENOST SLADUNA (QUERCUS FRAINETTO TEN.) NOMENCLATURE AND DISTRIBUTION OF THE ITALIAN OAK (QUERCUS FRAINETTO TEN.) Kao i kod nekih drugih hrastova koji su opisivani u še, što se danas zna da on ima razmjerno velik balkanranom postlinejskom razdoblju, i kod hrasta sladuna sko-apeninski areal i daje dosta polimorfan. Poznato je postoji velika taksonomska i nomenklaturna zbrka. daje sladun bio po prvi puta opisan 1813. godine pod Zbog polaganoga protoka informacija i nepostojanja imenom Quercus frainetto od napuljskoga botaničara nomenklaturnih pravila tijekom prve polovine 19. stoTenore- a. Kasnije je Tenore (1831) vrsteno ime ljeća, botaničari su svaku njima nepoznatu vrstu odmah "frainetto" prepravio u "farnetto", pa se dugo godina imenovali novim imenom, pa se tako tijekom razmjerdržalo daje on time htio ispraviti tiskarsku grešku, što no dugoga razdoblja od Linnea do danas, za mnoge je bilo uobičajeno u ono vrijeme. vrste nagomilalo mnoštvo imena, od kojih je samo je Međutim, prema istraživanjima Schwarza(1936) dno ispravno (validno), dok su sva ostala invalidna. Ta Tenore je u razne botaničke institucije razaslao kva sudbina nije mogla mimoići ni hrast sladun, tim vi herbarski materijal i vlastitom rukom napisao Quercus * Istraživanja je potpomogla Uprava šuma Požega ** Prof. dr. sci. IVO TRINAJSTIĆ, Dr. sci. JOSIP FRANJIĆ, Dipl. ing. JASNASAMARDŽIĆ, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25. HR-10000 Zagreb, Hrvatska - Croatia *** Dipl. ing. IVICA SAMARDŽIĆ. Uprava šuma Požega, M Tmine 2, HR-34300 Požega, Hrvatska - Croatia |