DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINALSCIENTIFICPAPERS Šumarski list br. 7 8, CXX (1996). 299-306 UDK 630*187.001(497.13) FITOCENOLOSKE ZNAČAJKE SUMA SLADUNA I CERA (AS. QUERCETUM FRAINETTO-CERRIS RUDSKI 1949) U SLAVONIJI (HRVATSKA)* PLANTSOCIOLOGICAL CHARACTERISTICS OF ITALIAN AND BITTER OAK (ASS. QUERCETUM FRAINETTO-CERRIS RUDSKI 1949) FORESTS IN SLAVONIA (CROAT1A) Ivo TRINAJSTIĆ**, Josip FRANJIĆ**, Jasna SAMARDŽIĆ** & Ivica SAMARDŽIĆ*** SAŽETAK: U radu je po prvi puta izvršena detaljna jitocenološko-sintaksonomska analiza flornoga sastava šume sladuna i cera (Quercetum frainettocerris) u Hrvatskoj. Ustanovljeno je da se navedena šumska zajednica na padinama Krndije nalazi na zapadnoj granici svoga areala, a prema flornomu sastavu predstavlja njenu mezojilniju varijantu (Quercetum frainetto-cerris subas. carpinetosum betuli) sa znatnim učešćem mezojilnih šumskih elemenata (Quercus robur, Carpinus betulus, Acer campestre, Prunus avium, Moehringia trinervia, Ficaria verna). Da lije sladun (Quercus frainetto) u istraživanom području autokton ili antropogeno proširen, zasad je otvoreno pitanje. UVOD - INTRODUCTION Obilazeći šumske sastojine gora koje okružuju Po( usp. Fukare k et al. 1974), nije izvršena sintaksožešku kotlinu, mladi inženjer šumarstva Ivica Sa-nomsko-fitocenološka analiza flornoga sastava sastojimardžić naišao je na južnim padinama Krndije i na na sladuna u Požeškoj kotlini. sastojine hrasta sladuna - Quercus frainetto TEN. Iako Zbog toga smo tijekom 1995. godine obišli sve pozje sladun na navedenom području poznat već skoro dva nate sastojine sladuna na padinama požeških gora s stoljeća (usp. Fukarek 1963), iako je preliminarno namjerom da se što detaljnije upozna njihov florni sasproučen i florni sastav nekih od područnih sastojina tav. NOMENKLATURA I RASPROSTRANJENOST SLADUNA (QUERCUS FRAINETTO TEN.) NOMENCLATURE AND DISTRIBUTION OF THE ITALIAN OAK (QUERCUS FRAINETTO TEN.) Kao i kod nekih drugih hrastova koji su opisivani u še, što se danas zna da on ima razmjerno velik balkanranom postlinejskom razdoblju, i kod hrasta sladuna sko-apeninski areal i daje dosta polimorfan. Poznato je postoji velika taksonomska i nomenklaturna zbrka. daje sladun bio po prvi puta opisan 1813. godine pod Zbog polaganoga protoka informacija i nepostojanja imenom Quercus frainetto od napuljskoga botaničara nomenklaturnih pravila tijekom prve polovine 19. stoTenore- a. Kasnije je Tenore (1831) vrsteno ime ljeća, botaničari su svaku njima nepoznatu vrstu odmah "frainetto" prepravio u "farnetto", pa se dugo godina imenovali novim imenom, pa se tako tijekom razmjerdržalo daje on time htio ispraviti tiskarsku grešku, što no dugoga razdoblja od Linnea do danas, za mnoge je bilo uobičajeno u ono vrijeme. vrste nagomilalo mnoštvo imena, od kojih je samo je Međutim, prema istraživanjima Schwarza(1936) dno ispravno (validno), dok su sva ostala invalidna. Ta Tenore je u razne botaničke institucije razaslao kva sudbina nije mogla mimoići ni hrast sladun, tim vi herbarski materijal i vlastitom rukom napisao Quercus * Istraživanja je potpomogla Uprava šuma Požega ** Prof. dr. sci. IVO TRINAJSTIĆ, Dr. sci. JOSIP FRANJIĆ, Dipl. ing. JASNASAMARDŽIĆ, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25. HR-10000 Zagreb, Hrvatska - Croatia *** Dipl. ing. IVICA SAMARDŽIĆ. Uprava šuma Požega, M Tmine 2, HR-34300 Požega, Hrvatska - Croatia |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 6 <-- 6 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMASLADUNAI CERA Šumarski list br. 7 8. CXX (1996), 299-306 jrainetto, pa se na temelju toga zaključuje daje ime Q. frainetto ispravno. Takva nomenklaturna razmatranja ne bi imala neko veće značenje i bilo bi potpuno svejedno da li "frainetto" ili "farnetto", jer seje radilo o istom autoru (Tenore-u), kad sladun u međuvremenu ne bi bio opisivan pod drugim imenima. Apsolutno kronološki drugo ime po redu za sladun je Q. conferta Kit. iz 1814. godine, pa Fukare k (1963) zaključuje kako upravo to ime ima prednost, jer je ime Q. frainetto iz 1813. godine pogrešno (invalidno), a prema "principu prioriteta" validno je kronološki prvo poslije njega. Takva Fukarekov a razmatranja i nastojanja da ime Q. conferta KIT. proglasi validnim proizlazi i iz činjenice da je K i t a i b e 1 vrstu Q. conferla opisao upravo iz Slavonije. O tome Fukare k piše sljedeće: "Interesantno je i to daje sladun kao posebna vrsta hrastova na Balkanskom poluotoku prvi put otkriven na padinama slavonskih planina Krndije i Papuka." Fukara k 1963:109-110). IHIRC o tome piše: "U Požeškoj kotlini oko Kutjeva, Gradišta, Kule i Poreča pronašao gaje 1808. godine botaničar Kita ibel i u prvom opisu dao mu naučno ime Quercus conferta." Hire 1904: 151152; usp. HIRC 1900). Kao imena pod kojima se još sladun navodi možemo spomenuti npr. Q hungarica Hubeny iz 1830, Q. rumelica Griseb. iz 1852 i Q. slavonica Borba s iz 1886, a to su sve sinonimi (usp. Schwarz 1936). S obzirom na rasprostranjenost u Europi Q. frainetto je tipična balkansko-apeninska vrsta, iako se Slavonija, kakotopišeFukarek (1963) ne nalazi na Balkanu. Na balkanskom poluotoku rasprostranjen je u njegovu središnjem i istočnom dijelu, a prelazi i na zapadne dijelove Male Azije. Na Apeninskom poluotoku obuhvaća njegov središnji i južni dio. Nalazišta u Slavoniji izolirana su od glavnine areala, slično kao i nalazišta u pojedinim dijelovima Dalmacije (npr. Ravni Kotari, Kninsko polje). Kako su tu bila pojedina stabla, bilo manje sastojine nalazejedino uz srpska sela, može se pretpostaviti da su ga Srbi bježeći pred Turcima na zapad prenijeli iz središta areala u Šumadiji. Naime, poznato je daje žir sladuna, od svih europskih hrastova najukusniji, a hrastov je žir općenito bio važan za prehranu stanovništva u nerodnim godinama. Njega su mljeli i od dobivenog brašna pravili kruh. Zasigurno je sladun bio sađen i u kultne svrhe (badnjak!). Opću rasprostranjenost sladuna proučavao je detaljno Fukare k (1964) pa prema njemu i donosimo areal sladuna (si. 1). Slika 1. Areal sladuna - Quercus frainetto Ten. (prema Fukareku et al. 1974) Fig. 1. Distribution of italian oak - Quercus frainetto Ten. (aceording to Fukarek et al. 1974) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 7 <-- 7 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMASLADUNAI CERA Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 299-306 FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE SLADUNA (QUERCUS FRAINETTO) PLANTSOCIOLOGICAL CHARACTERISTICS Kao što je poznato (usp. I. H o r v a t 1946, 1950) prva sustavna fitocenološka istraživanja sladunovih šuma započeo je u šumadiji botaničar Igor Rudski, još prije Drugog svjetskog rata (1938-1940) na poticaj poznatoga hrvatskog botaničara-fitocenologa Ive Hor vata. Kako je Rudski 1944. godine umro, rezultate njegovih istraživanja objavio je poslije Drugog svjetskog rata njegov suradnik Pavle Černjavski pod naslovom "Tipovi lišćarskih šuma jugoistočnog dela Šumadije" (Rudski 1949). Rudski (1949) je šume hrasta sladuna {Quercus frainetto = "Q. conferta") na poticaj I. Horvat a opisao kao jednu asocijaciju pod imenom ´´ Quercetum confertae-cerris serbicum" i u njenom sklopu razlikuje dvije subasocijacije (subas. tvpicum i subas. Carpinus betulus), te jedan oblik degradacijskoga stadija kojemu, također, daje status subasocijacije bez nekoga posebnog imena. Od tada, do naših dana sakupilo se mnogo podataka o flornomu sastavu, gradi i strukturi as. Quercetum frainetto-cerris (B. Jovanović 1956; Fukarek et al. 1974; San da et al. 1992) praktički iz čitavoga balkanskoga dijela areala sladuna. Rezultate svih fitocenoloških istraživanja sladunovih šuma ujedinio je I. Hor vat upreglednoj sintetskoj fitocenološkoj tablici (usp. I. Horvat, Glavač, & Ellenberg 1974: 235-236, tab. 46) iz koje je vidljivo da sladunove šume na velikom prostoru središnjega Balkana izgrađuju jednu razmjerno homogenu šumsku asocijaciju, bez obzira kako njene sastojine u raznim područjima bile fitocenološko-sintaksonomski interpretirane. Tu asocijaciju u skladu s važećim sintaksonomskim kodeksom (Barkma n et al. 1986) treba označiti imenom "Quercetum frainetto-cerris Rudski OF THE ITALIAN OAK (QUERCUSFRAINETTO) 1949", jer je njen florni sastav u obliku analitičke tablice po prvi puta objavljen u spomenutom radu Rud skog a iz 1949. godine. U posljednje vrijeme spomenuta se zajednica navodi i pod imenom Quercetum frainetto-cerris (Rudski ap. Horvat 46) Oberdorfer 48 (usp. Th. Mii 11 er 1992), ali Oberdorfer 1948. godine nije imao na raspolaganju fitocenološke snimke Rudskogajers u one objavljene 1949. godine. Kako se to može razabrati iz pregleda literature kod I. Horva t et al. (1974), podaci Oberdorfera iz 1948. godine odnose se na jedan rukopis ("Mscr.") pod naslovom "Die regionalen Waldgesellschaften Thessaliens, Sudmakedoniens und Thrakiens", pa netom citirana kombinacija kod TH. Muller a (1992: 122) nije validna. U sklopu asocijacije Quercetum frainetto-cerris, osim subasocijacija koje je već bio zapazio i Rudski, moći će se razlikovati zasigurno i još poneke, naročito u istočnim i južnim dijelovima njena areala, ali to nije predmet ovoga rada. Prve podatke o flornomu sastavu as. Quercetum frainetto-cerris u Hrvatskoj objavljuju Fukare k et al. (1974) s tri fitocenološke snimke iz područja Hajderovac na južnim padinama Krndije, ali bez detaljnije sintaksonomske analize flornoga sastava. Na temelju naših vlastitih terenskih istraživanja tijekom 1995. godine izrađeno je devet fitocenoloških snimaka, koje su ujedinjene u tablicu 1. Snimke potječu iz šire okolice Kutjeva, i to iz Gospodarskih jedinica "Južna Krndija 1" (odjeli: 104c-Hajderovac, 122c-Čukur, 133 i 134Dragaljevac, 136a i 136b-Gradište) i "Južna Krndija 2" (odjel 4a). ANALIZA FLORNOGA SASTAVA - ANALYSIS OF THE FLORAL COMPOSITION U flornomu sastavu analiziranih sastojina as. Quercetum frainetto-cerris zabilježeno je ukupno 117 vrsta, od toga u preko 50% snimaka 33 vrste (28.21%), a u samo jednoj snimci čak 40 vrsta (34.19%). Razmjerno veliki broj vrsta zabilježenih u preko 50% snimaka govori nam o florističkoj homogenosti istraživanih sastojina, a znatno učešće vrsta zabilježenih u samo jednoj fitocenološkoj snimci o utjecaju degradacije istraživanih sastojina. Prema dobroj zastupljenosti sladuna (Quercus frainetto) i cera (Q. cerris) sama je zajednica lagano prepoznatljiva, bez obzira da lije sam sladun u istraživanomu području autokton ili je eventualno unijet. U svakom slučaju zauzeo je svoju ekološku nišu, termofilno ili acidofilno stanište. Slično stanište zauzima i as. Lathyro- Quercetumpetraea, koja negdje u Požeškoj kotlini postiže svoju istočnu granicu. Prema zastupljenosti mezofilnih karpinetalnih elemenata {Carpinus betulus, Acer campestre, Prunus avium, Moehringia trinervia, Ficaria verna), a i niza mezofilnih elemenata, ovom prigodom shvaćenih kao karakteristične vrste razreda Querco-Fagetea, a općenito najvećim dijelom karakterističnih za red Fagetalia, priključili smo istraživane sastojine as. Quercetum frai |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE ŠUMASLADUNAI CERA netto-cerris mezofilnoj subasocijaciji carpinetosum betuli. Termofilni elementi, značajni za red Quercetalia pubescentis dobro su zastupljeni, naročito u sloju grmlja i niskoga rašća. Znatan udio vrste Acer tataricum povezuje istraživane sastojine s panonskom svezom Aceri tatarici-Quercion, stoje značajka i rumunjskih, ZAKLJUČAK Sladun (Quercus frainetto Ten.) je rijetka šumska vrsta na području Hrvatske. Rasprostranjen je u Slavoniji i na nekoliko mjesta u Dalmaciji, ali jedino na južnim padinama Krndije u Požeškoj kotlini zauzima veće površine. Tu kao i u središnjim dijelovima Balkanskoga poluotoka izgrađuje asocijaciju Quercetum frainetto- cerris R u d s k i 1949. Ta je zajednica na padinama Krndije zastupljena s razmjerno mezofilnim subasocijacijama carpinetosum betuli. LITERATURA Barkman, J.J., J. Moravec,S.Rauschert, 1986: Code of phvtosociological nomenclature ed. 2. Vegetatio67: 145-195. Fukarek,R , 1963: Prilog poznavanju nomenklature i rasprostranjenosti hrasta sladuna. Radovi Nauč. Dr. Bosn. Herceg. 22(6): 169-236. Fukarek, P, 1964: Sjeverozapadna granica današnje rasprostranjenosti hrasta sladuna (Quercus conferta Kit.). Šum. list 88(3-4): 109-123. Fukarek, R, B. Fabijanić, N. Janjić, 1974: Nova nalazišta sladuna (Quercus conferta Kit.) u Bosni i Hercegovini. Naučni skupovi SANU 1: 69-83. Hire , D., 1900: Nekoje šumsko drveće i grmlje iz domaće flore. Šum. list 24(1): 1-25. Hire , D., 1904: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. Akad. 158: 171-221. Horvat , L, 1946: Šumske zadruge Jugoslavije. Šum. priručnik 583-611. Horvat , I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije. Institut za šumska istraživanja NR Hrvatske. Zagreb. Šumarski list br. 7 8, CXX (1996), 299-306 dakle izvanbalkanskih, sastojina as. Quercetum frainetto- cerris (usp. Sanda etal. 1992). Pratilice su vrlo brojne, zastupljene čak s 32 vrste, što također ukazuje na znatan stupanj degradacije, a niz pašnjačkih i nitrofilnih, ruderalnih vrsta ukazuje da se pojedine sastojine bar povremeno koriste i kao šumski pašnjak. - CONCLUSION Tijekom 1995. godine sastojine as. Quercetum frainetto- cerris proučavane su u gospodarskim jedinicama "Južna Krndija 1" (odjeli: 104c-Hajderovac, 122c-Čukur, 133 i 134-Dragaljevac, 136a i 136b-Gradište) i "Južna Krndija 2" (odjel 4a), a njen florni sastav prikazanje u tablici 1, koja je sastavljena na temelju devet fitocenoloških snimaka. REFERENCES Horvat, L, V. Glavač, N. Elenberg, 1974: Vegetation Siidosteuropas. Gustav Fiseher. Stuttgart. Jovanović , B., 1956: O klimatogenoj šumi jugoistočne Srbije. Institut za ekologiju i biogeografiju Zbornik radova 7(6): 3-35. Miiller, Th., 1992: 3. Ordnung: Quercetalia pubescenti- petraeae Klika 33 corr. Moravec in Begunin et Theurillat 84. In: E. Oberdorfer: Siiddeutsche Pflanzengesellschaften 4 VValder und Gebische, Textband, 119-137, Gustav Fischer. Jena - Stuttgart - New York.. Rudski , I., 1949: Tipovi lišćarskih šuma jugoistočnog dela Šumadije. Prir. Muz. Srps. Zem. 25: 3-67. Sanda , V., A. Popescu, M. Paula-Comanescu, 1992: Vegetatia Munteniei si Olteniei. In: Doina, I. (ed.): Vegetatia Romaniei, 101-137. Editura Tehnica Agricola. Cluj. Schvvarz, O., 1936: Monographie der Eichen Euro- pas und des Mittelmeergebites. Potsdam. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I. Trinajslić: FITOCENOI.OSKH ZNAČAJKE SUMA SLADUNAI CERA Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 299-306 Tablica 1. As. Quercetum frainetto-cerris Rudski 1949 Broj snimke (No. veget. record): Veličina snimke (siže veget. record) m2: 1 500 2 500 3 200 Nalazište (Lokalitv) cd MO 3 D « o 1— -a u ca o OJ ´ST 33 Broj vrsta (No. of species): 40 39 34 Karakteristične vrste asocijacije (char. ass.) i sveze (char. ali.) Quercion frainetto: A Quercus frainetto 4.1 3.1 2.1 B Quercusfrainetto Pyrus pyraster Cytisus capitatus Genista tinctoria 3.1 2.3 + + + (+) C Helleborus croaticus loc. Quercus fra ine t to Trifolium medium Lathvrus niger Galium schultesii ? Serratula tinctoria 1.1 3.3 +.3 + Diferencijalne vrste asocijacije (diff. ass.): A QuercusB QuercusC Quercus cerris cerris cerris + + + 1.1 Diferencijalne vrste subasocijacije (diff. subass.) carpinetosum betuli A Carpinus betulus Acer campestre Prunus avium 4.3 + + 3.3 + B Carpinus betulus Acer campestre Prunus avium +.2 + + 3.3 + 3.3 1.1 C Prunus avium Moehringia trinervia Carpinus betulus Ficaria verna + + Karakteristične vrste reda (char. order) Quercetalia pubescentis: A Fraxinus ornus B Fraxinus ornus Cornus hungarica Acer tataricum Sorbus torminalis Cornus mas Genista elata 2.1 + + + 1.2 +.2 4 1000 c_> ea > 0) cd a 47 4.1 + + + + + + + + + (+) +.3 + +.2 + 5 400 o ca u DO cd Q 48 3.1 + + + 1.1 +.2 +.2 + + + + + + 6 500 3 M 3 46 4.1 2.1 + +.2 + +.2 + + + + + + + + 1.2 + + 2.3 7 100 OJ cd O 48 2.1 1.1 + 1.2 3.3 + + +.3 1.1 + + + + + + + + 8 200 ´5 cd 6 46 4.1 1.2 + +.2 1.2 1.1 + + 1.1 1.2 1.1 1.1 + + + 2.1 + + 400 CJ cd o 27 3.1 + 1.1 + + + + + 2.3 +.2 1.2 1.2 + + + 3.3 2.2 + + |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 10 <-- 10 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOCENOLOSKE ZNAČAJKE ŠUMASLADUNAI CERA Šumarski list br. 7-8, CXX (1996), 299-306 C Potentilla micranta Glechoma hirsuta Veronica chamaedrys Viola alba Carexflacca Lathvrus venetus Fraxinus ornus Festuca heterophylla Tamus communis Acer tataricum Silene nutans Convallaria majalis Polygonatum odoratum Tanacetum corvmbosum Digitalis grandiflora Campanula persicifolia Oenanthe pimpinelloides Vincetoxicum hirundinaria Tilia argentaea Karakteristične vrste razreda (char. class) Querco-Fagetaea\ A Quercus petraea Fagus sylvatica Quercus robur B Ligustrum vulgare Crataegus monogyna Rosa arvensis Fagus sylvatica Clematis vitalba Cornussanguinea Crataegus cf. nigra Prunusspinosa Quercus petraea Rubus hirtus Corylus avellana Evonymus europaea C Astragalus glycyphyllos Symphytum tuberosum Brachvpodium sylvaticum Quercus petraea Viola reichenbachiana Primula vulgaris Galium sylvaticum Carex sylvatica Crutiata glabra Pulmonaria officinalis Mycelis muralis Geum urbanum Geranium robertianum Galium odoratum Polygonatum multiflorum Sanicula europaea Neottia nidus-avis 1.2 + +.2 44+ + h 3.3 + 3 2.3 3.3 +.2 3.3 4+. 3 1.3 + h 444+ +.2 + + h 4h 43 +.3 +.2 +.2 + 1 1 + + 4+ +.2 +.2 + + + h 3.4 + 44+ 4444+ h 1.1 1.1 2 1 1.1 2.1 4h 4h + + + 1 1 + +.3 +.3 + 1.1 h + -4444+ h _ h 4+. 3 4+ h 4444h + 4+ h + 4+ +.2 +.2 4444+. 2 4+ 41.2 4 + +.3 +.2 +.2 +.2 +.2 + 4444h +.2 +.2 +.2 +.2 + 2 + 4 44+ + 4+ + + + + 41.3 + .2 + 2 +.2 +.2 + 4 4-.3 +.3 +.2 + + +.2 + 4 444 4444 44+ + 44+ 4 4+ 4+ 4 4+ 1 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 11 <-- 11 --> PDF |
I. Trinajstic: FITOCF-NOLOSKE ZNAČAJKE SUMASLADUN AI CERA Šumarski list br. 7 8, CXX (1996), 299-306 Cephalanthera longijlora Scrophularia nodosa Stachys sylvatica Lysimachia nemorum Stellaria holostea Hedera helix Calarnintha grandiflora Lilium martagon Prunus spinosa Arenaria agrimonoides Circaea lutetiana Asarum europaea Evonymus europaea Dentaria bulbifera Melica nutans Epimedium alpinum Pratilice (comp.): B Rubus discolor 1.1 1.1 Sorbus domestica + Juniperus communis 1.2 Castanea vesca C Dactylis glomerata 1.2 1.3 3.4 3.3 3.3 Ajuga reptans + + + +.3 Prunella grandiflora 1.1 + 1.1 1.1 Galeopsis pubescens + 1.1 Hyeracium sabaudum 1.1 + Veronica officinalis 1.2 + Melampyrum sylvaticum 1.1 Luzula ctforsteri +.2 Lysimachia nummularia Lapsana communis Hypericum perforatum + Galium lucidum + Vicia sp. 1.3 Vrtića dioica Myosotis collina 3 +.3 Fragaria vesca Galium sp Galium cf. mollugo Carex divulsa Symphytum officinale Solidago virgaurea Viola mirabilis Alliaria officinalis Lysimachia vulgaris Falopia convolvulus Galium aparinae Hieracim murorum Hieracium sp. Salvia glutinosa Stenactis annua Origanum vulgare Ionorchis abortiva A- Sloj drveća (Trees); B - Sloj grmlja (Schrubs); C - Sloj niskoga rašća (Herbs) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 12 <-- 12 --> PDF |
I. Trinajstic: FITOCENOLOSKE ZNAČAJKI-; SUMASLADUNAI CERA Šumarski list br. 7-8. CXX (1996), 299-306 SUMMARV: The Italian oak (Quercus frainetto Ten.) is a rare forest speeies in the region of Croatia. It grows in Slavonia and in several places in Dalmatia, but only on the southern slopes of´Krndija in Požeška kotlina it occupies larger surfaces. There as well as in the central parts of the Balkan peninsula it builds the association Quercetum frainetto-cem´5´ Rudski 1949 is represented by a relatively mesophilus subassociations carpinetosum betuli. Floral composition ofthe ass. Quercetum frainetto-cerris is shown in table 1, made on the basis ofninephvtocenological records. |