DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 55     <-- 55 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROSTAVLJANJA


Dr. se. Branimir Mayer, dipl. inž. šumarstva
Šumarski institut Jastrebarsko


Štovano uredništvo,


Vaš list "Hrvatska vodoprivreda" objavljivanjem
nerecenziranih članaka i raznih p´riloga, uz mjesečnu
naknadu od 2500 primjeraka, omogućuje brzu razmjenu
aktualnih informacija medu stručnjacima različitih
profila i tako doprinosi napretku ne samo vodoprivrede
kao grane, već i drugih djelatnosti. Stoga smatram korisnim
objavljivanje kritičkog osvrta na moje članke
(Mayer 1955 a, 1955 b) u rubrici "Reagiranja" pod naslovom
"Neargumentirano utvrđivanje osnovnog uzroka
sušenja nizinskih šuma sjeverne Hrvatske" (HV41/
42-ožujak 1996). Osvrt su potpisali uvaženi vodoprivredni
stručnjaci Miroslav Braun, dipl. inž. građevinarstva
i mr. se. Blagoje Milović, dipl. inž. geodezija
(Braun i Milović 1996), koji su sudjelovali u razrješavanju
problema usklađivanja interesa vodoprivrede i
šumarstva.


Kako su moji članci manje dostupni širem krugu vaših
čitatelja, predlažem Uredništvu njihovo objavljivanje
na stranicama "Hrvatske vodoprivrede". Time bi javnost
dobila puni uvid u sadržaj članaka i zastupane
stavove o problematici podzemnih i površinskih voda u
šumi Turopoljski lug i hidropedološkog monitoringa u
nizinskim šumama sjeverne Hrvatske.


Uz to smatram svojom obvezom odgovoriti na glavna
pitanja i dvojbe koje su naveli autori osvrta, glede činjenice
da članke nisu pravilno shvatili i protumačili te
učinili nekoliko previda.


* Navod iz osvrta : "...autor odbacuje mogućnost sinergetičkog
djelovanja prije spomenutih pojava i uzroke
sušenja svodi na poremećaje u vodnom režimu".
Kroz "Reagiranja" do bolje suradnje vodoprivrede i šumarstva


(Pretisak iz časopisa "Hrvatska vodoprivreda" br. 44/1996.)


- Odgovor: Sva objavljena istraživanja u predmetnim
i drugim sličnim člancima koncipirana su prema
počelima znanstvene pedologije, koja sve procese u pedosfori
tumači kroz uzajamna djelovanja pedogenetskih
činbenika: litološke podloge, reljefa, klimatskih i
hidroloških prilika, vegetacije i antropogenih upliva tijekom
vremena. Zbog toga ne stoji tvrdnja o odbacivanju
sinergističkog djelovanja. U članku o Turopoljskom
lugu uzajamnim djelovanjem čimbenika data je
osobita pozornost i glavna je tema poglavlja "Rasprava".
*"... u člancima se bez dvojbe zaključuje kako je sušenje
nizinskih šuma sjeverne Hrvatske isključivo posljedica
redukcije poplava, sniženja razine podzemnih
voda i pogoršanje kvalitete voda".


- U člancima je težište na nedostatku vlage u tlu
kao dominantnom čimbeniku fiziološkog slabljenja i
sušenja hrastika u vremenu istraživanja u šumskim
bazenima Kupčine, Varoškog i Turopoljskog luga. Ovaj
nedostatak nastaje u prvome redu zbog opsežnih vodotehničkih
zahvata s redukcijama poplava i padom razina
podzemnih voda, ali uvijek u interakciji s klimatskim
kolebanjima, pobliže nizovima sušnih vegetacijskih
sezona, koje se navode u svim člancima što su autori
osvrta potpuno previdjeli. Prema tome, za ocjenu utjecaja
vlažnosti tla na uspijevanje hrasta lužnjaka osobito
je mjerodavna njezina dinamika unutar pojedinih
vegetacijskih sezona. S tog stajališta treba ocjenjivati
značenje kratkih hidroloških nizova za šumske ekosustave.
Valja naglasiti kako je u okviru šumsko-ekoloških
istraživanja uzroka sušenja nizinskih šuma zadatak šumarske
pedologije rangirati udjel pojedinih pedogenet