DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 56 <-- 56 --> PDF |
skih čimbenika i njihovih komponenata u tom procesu pomoću sada izvodijivih monitoringa (trajna motrenja) podzemnih i površinskih voda, vlage u tlu, redoks potencijala, klimatskih prilika, defolijacije, transparencije (prozirnosti krošanja) i ostalih fenoloških monitoringa te dinamike radijalnog prirasta stabala u okruženju raznih antropegenih utjecaja (unos onečišćenja, infrastrukturni i šumsko-gospodarski zahvati i dr.). *"... pogoršanje kvalitete voda" kao jedan od uzroka sušenja nizinskih šuma. - Pogoršanje kvalitete voda u člancima se navodi u kontekstu provedene inventure teških kovina u plavljenim i nepoplavljenim tlima nizinskih šuma, a ne kao sveza između sušenja nizinskih šuma i njihove ekotoksičnosti, jer takva paralelna istraživanja nisu ni provedena. Inventura je pokazala povećane koncentrate ovih polutanata u plavljenim tlima, te predstavlja putokaz za daljnja istraživanja radi mjera zaštite voda, tla i cjelokupnog okoliša. *"... autor iznosi da nepropustljivost, odnosno kontinuitet krovine dovodi do izolacije površinskih od podzemnih voda..." "... po autoru ispada da oborinske vode ne komuniciraju s podzemnim..." - U članku o Turopoljskom lugu nigdje ne stoji tvrdnja o potpunoj nepropusnosti krovine, već se govori o glinastom sloju zbog kojeg površinske i podzemne vode "slabo komuniciraju" (str. 66), "usporeno komuniciraju" (str. 67) Ove su tvrdnje na stranici 54 podkrepljene podacima o vrlo malim koeficijentima filtracije u sloju 0,5 do 1,0 m (Elektroprojekt 1985) uz komentar iz dotičnog elaborata da se radi o izrazito nepropusnim članovima litološkog kompleksa, što pak upućuje na povećanu ovisnost šumskih vrsta o vlazi iz površinskih voda. U svezi s tim autori osvrta u svojim hidrološkim obradama posve zanemaruju podatke iz plitkih pedoekoloških piezometara 0,5 mi l m dubine (Kupčina Srebrenović i dr. 1985, Milović 1994) koji znatno pouzdanije pokazuju stanje vlažnosti u zoni zakorjenjavanja. * - O genezi podzemnih voda u Turopoljskom lugu. - Geneza podzemnih voda u Turopoljskom lugu komentirana je kroz istraživanja "Elektroprojekta, 1985" i drugih autora, ali kao ponajprije istraživački zadatak hidrologa, dok su prosudbe o pedološkom značenju dinamike dostupne vlage u zoni zakorjenjivanja šumskih vrsta tijekom vegetacije u različitim šumskim zajednicama glavna preokupacija vlastitih istraživanja. * "Osnovna značajka prihvaćanja koncepta jest u tome stoje vjekovni proces reguliranja velikih voda preko prirodnih retencijskih prostora respektiran i u današnjem rješenju obrane od poplava. Razlika je samo (podcrtao B. Mayer) u tome stoje nekontrolirano izlijevanje u prirodnom stanju zamijenjeno (u rješenju) kontroliranim manipulacijama vodnim masama pomoću objekta sustava". - Radi se o tehnicističkom pristupu i tumačenju problematike s pojednostavljenim, više agrotehničkim, rješenjima navodnjavanja i odvodnje, koja su velikim dijelom u suprotnosti s biologijom i ekologijom šumskih vrsta i ekosustava. Jednom presječenu nervaturu prirodnih vodotoka s određenom dinamikom poplava, današnjim hidrotehničkim rješenjima nije moguće uspješno imitirati, osobito ne na razini šumskih odsjeka malih i mnogobrojnih temeljnih šumsko-gospodarskih površina, koje tvore zasebne šumsko-ekološke cjeline. Razlike između pristupa tehničkih znanosti i šumskoekološkog, pristupa vidljive su i u studiji na koju se autori osvrta pozivaju (Srebrenović i dr. 1985). Na str. 157 u tablici 19 prikazanje broj dana plavljenja u retenciji Kupčina u prirodnom i budućem stanju. Tako na koti od 107 m za 100-godišnji povratni period poplave skraćuju se sa 61 dan na 9 dana, na koti 108 m sa 39 dana na 8 dana itd, uz zaključak na str. 158 kako "skraćenje poplava u mnogome daje predistinacije za bolji razvoj šumskih kultura u retenciji" uz prijedlog ljetnog natapanja šumskih površina u slučaju potrebe. Međutim, tako velike i nagle promjene režima poplava, odnosno cjelokupnog vodnog režima (isušavanje i lokalno zamočvarivanje) štetne su za stoljetne i mlađe hrastove šume, a ljetno plavljenje često je pogubno za hrastov pomladak što su dokazala mnoga šumsko-ekološka istraživanja. Iste stavove autori osvrta zastupaju i u svojim napisima. (Milović, 1994, Braun 1996). Mr. se. Milović piše o smanjenju trajanja poplava i poboljšanju vodnog režima tla (valjda s agroekološkog stajališta) te o problemu prostornog pomaka šumskih staništa. Šumarska je znanost dokazala da dolazi do pomaka šumskih zajednica i vrsta zbog promjena vodnog režima, ali taj proces teče kroz sušenje šuma, a uspostava nove šumske zajednice i sastojine, traje 50 do 100 godina. - Potrebno je naglasiti kako šumarska struka poštuje društvene prioritete (obrana od poplava i dr.) no njihova realizacija treba danas što više slijediti aktualni koncept uravnoteženog integralnog upravljanja vodama na načelu zaštite okoliša i resursa, stoje osnova održivog razvoja u budućnosti. Stoga je nužno podzemnu vodu kontrolirati do te mjere da se može jamčiti njezina održiva uporaba i održivi razvoj prirode, šume i okoliša. Pri tome treba mjeriti parametre sustavom monitoringa i alarma. Opadanje "prirodnosti" vodnih tokova treba zaustaviti i usmjeriti prema restauraciji akvatičnih sustava prirodnog vodnog režima i površina plavljenih zimi i u proljeće. Gospodarski se razvoj ne može zaus |