DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 58 <-- 58 --> PDF |
(Pretisak iz časopisa "Hrvatska vodoprivreda" br. 41/42 1996.) NEARGUMENTIRANO UTVRĐIVANJE OSNOVNOG UZROKA SUŠENJA NIZINSKIH ŠUMA SJEVERNE HRVATSKE VODOPRIVREDNO RJEŠENJE SREDNJEG POSAVLJA Uvod Povod za ovaj napis jesu članci dr. Branimira Mavera, dipl. inž. šumarstva. 1. Podzemne i površinske vode u nizinskoj šumi turopoljski lug u razdoblju od 1989. - 1993. Rad. Vol. 30, br. 11-1995., Šumarski institut, Jastrebarsko, i 2. Opseg i značenje monitoringa podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Hrvatske. Šumarski list´br. 11-12., 1995. u kojima se, bez dvojbe, zaključuje da je sušenje nizinskih šuma sjeverne Hrvatske posljedica isušivanja šumskih bazena zbog: redukcija poplava, sniženja razine podzemnih voda, pogoršanja kvalitete voda. Uzroci sušenju šuma česta su tema ne samo u Hrvatskoj. Najčešće se spominju ovi čimbenici koji uzrokuju u večoj ili manjoj mjeri sušenje (propadanje) šuma: sniženje razine podzemnih voda, izostanak poplava, isušavanje tlo, pojav klimatskih ekcesa, onečišćenje vode, tla i zraka, kisele kiše, oštećenje lišča od delolijatora ili od gljivičnih bolesti, način šumskoga gospodarenja, odvodnja šumskih površina, gradnja mreže šumskih cesta, itd. Na iznenađenje čitaoca članka (2) autor u uvodnom dijelu, bez ikakve ograde, utvrđuje da je sušenje stabala ili dijelova šumsko gospodarskih jedinica posljedica isušivanja šumskih bazena redukcijom poplava i sniženjem razine podzemnuh voda i pogoršanjem kvolitete voda. Prema tome autor odbacuje mogućnost sinergetičkog djelovanja prije spomenutih pojava i uzroke sušenju šuma svodi na poremećaje u vodnom režimu. Izrijekom je iznijeto da odgovornost za pojavu sušenja šuma treba tražiti u vodnogospodarskim zahvatima, a to su izgradnja velikih sustava obrane od poplava s relencijama i hidrocentrala s akumulacijama. Dakle autor članka (2) vidi srž problema u vodnogospodarskim zahvatima, pa razmotrimo njegove tvrdnje. Redukcija poplava Iznijeta tvrdnja u osnovi zbunjuje sve dugogodišnje djelatnike u vodnom gospodarstvu, jer još ne tako davne 1987. god., na velikom skupu šumarskih, vodnogospodarskih i drugih djelatnika u Jastrebarskom, osporavan je koncept rješenja obrane od poplav Srednjeg Posavlja zbog iskorištavanja nizinskih (dobrim dijelom šumskih) površina kao retencionih prostora za prihvat dijela velikih vođa. Dakle ljude koji dulje pamte zbunjuje što je uzrok sušenju šuma jučer bio to što su ove bile plavljene, a danas to što su poplave reducirane. Sve to izlazi vjerojatno iz nepoznavanja osnovne značajke prihvaćenoga rješenja zaštite od poplava. Osnovna značajka prihvaćenog koncepta rješenja jest u tome što je vjekovni proces reguliranja režima velikih voda preko prirodnih retencijskih prostora respediran i u današnjem rješenju obrane od poplava. Razlika je samo u tome što je nekontrolirano izlijevanje u prirodnom stanju zamijenjeno (u rješenju) kontroliranim manipuliranjem vodnim masama pomoću objekata sustava. Prema tome iznijeta tvrdnja da se nizinske šume suše zbog redukcije poplavnih vođa ne može se prihvatiti. Razlog krivom zaključianju leži u nedovoljnom poznavanju aktualnog rješenja zaštite od poplava, isto toko i geneze, dinamike i specifičnosti poplava na nizinama uz Savu i pritoke. Posebno treba istaknuti da je prihvaćeno i djelomično izvedeno ´;"šenje zaštite od poplava u hidrotehnifkoj praksi gotovo iznimka, ali to je i jedini pristup koji omogućuje čuvanje i opstanak karakterističnih sastojina tih površina i u budućnosti. Te nizinske plavljene površine danas su Europi rijetkost zbog klasičnog pristupa rješavanju zaštite zaobolja. To potvrđuje i podatak da se u slivu Dunava daleko najveće poplavne površine isključujući deltu , nalaze u slivu Sove i Drave. |