DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Autor iznosi da su rađeni obračuni korejatije između vremenskih serija podzemne vode i dinomike radijalnog prirasta hrasta lužnjaka i na osnovi toga su doneseni određeni zaključci. Ti se odnosi ne mogu tražiti običnom koleracijom, nego pomoću kroskoleracione analize (za dulje vremensko razdoblje), koja bi pretpostavila mehanizam što bi mogoo uputiti na vezu između podzemne vode i radijalnog prirasta hrasta lužnjaka (B. Milović). Zanimljiva je činjenica da su u Turopoljskom lugu često podizane lužnjakove kulture na pašnjocima, na livadama i na oranicama, što je stručni promašaj, jer lužnjak ne može biti pionirska vrsta na tim degradiranim tlima (Matić, Skenderović, 1993.). Takve kulture očituju strukturne anomalije s lošom tehničkim svojstvima stabala, a i više su podvrgnute sušenju. Promašaj je i sadnja lužnjakove kulture na stojbinama poljskog jasena. Sušenje je najviše zahvatilo labilne zajednice hrasta lužnjaka, velike žutilovke s drhtavim šašem, koje se nalaze na prijelazu od niže prema gredi. Zajednice crne johe i poljskog jasena, koje su prirodno razvijene natom staništu ili su umjetno podignute na svom staništu, dobro se odupiru svim nepovoljnim utjecajima (promjenama), i sušenja nema. Od većih hidrotehničkih zahvata na području Odranskog polja izrađen je odteretni kanal Odra približno 31 km od ukupne dužina 52 km. Odteretni kanal Odro koji je dovršen do otprilike 10 km prije šume Kalje, bio je u funkciji 3 puta. Objekti čvora Strejefko, u konačnom rješenju šuštavo za zaštitu od poplava Srednjeg Posavlja, imaju višenamjenski značaj. Zbog fleksibilnosti planiranog zoštitnog sustava i tu su moguće modifikacije u rješenju, ako bi iste pridonijele poboljšanju u općem interesu. Za dobra rješenja potrebno je široka duradnja stručnjaka iz više područja. Pri rješavanju ekološko-gospodarskih problema šumarske komponente obrambenog sistema Srednjeg Posavlja nužna je suradnja šumarskih, vodoprivrednih i drugih djelatnika. Pogoršanje kvalitete voda Prema našim saznanjima nisu do sada vršena sustavna mjerenja kvaliteta voda na poplavljenim površinama pa stoga nije moguće dati objektivnu ocjenu utjecaja unijetoga zagađenja, odnosno dati stručno fundirane ocjene stanja i mogućih promjena na tom području. Za Sovu, za Dravu i la veće pritoke već se dulje razdoblje vrše mjerenja kvalitete voda. na osnovu tih podataka utvrđen je stupanj zagađenosti vodotoka i aktualni trend. Na žalost, većina tih uvećoj je ili u manjoj mjeri zagađena i razlikuje se od propisane kvalitete voda koja je određena Uredbom o kategorizaciji vodotoka. Elementi strategije zaštite voda počeli su se uobličavati još prije dvije i pol decenije. Tako je 1986. god. donesen plan za zaštitu voda od zagađivanja. Plan sadrži jasno ytvrđene ciljeve, mjere za zaštitu voda, način financiranja aktivnosti na zaštiti voda, i druge elemente. Danas možemo konstatirati da je plan samo djelomično realiziran, jer se pročišćava približno 20% od ukupno zagađenih voda. Prema određenim pokazateljima zaustavljen je trend porasta zagađivanja voda. U cjelini nisu postignuti planirani ciljevi. Zašto je tako, ima mnogo dobro poznatih razloga, i ne treba ih ponovno iznositi. Umjesto zaključka Pojava sušenja nizinskih šuma sjeverne Hrvatske sigurno zabrinjava djelatnike šumarstva i brojne djelatnike različitih struka u zemlji. Stoga je nužno poticati sližena istraživanja kako bi se utvrdili uzroci tih pojava. Primjer takve aktivnosti je multidisciplinarni istraživački projekt koji je započeo 1982. god. pod naslovom: Ekološki, biološki i gospodarski aspekt učinka izvođenja vodoprivrednih radova obrambenog sistema Srednjeg Posavlja na nizinske šumske ekosisteme, u koji je uloženo mnogo roda i novca, ali još nije završen konačni izvještaj. Prikupljane podloge, rz;.šena istraživanja i obrade omogućit će bolje razumijevanje uzroka pojava sušenja NIVOGRAM SREDNJIH MJESEČNIH NISKIH VODOSTAJA KUPE (FARKAŠIČ) I PIJEZOMETRA K - 25 k muni. n^ s \ »7 ,K »6 ts- M ui iv v vi «i n. oi x xr HI SUka 4 šuma i dati naznake kako u budućnosti učiniti što je moguće manjima štete u nizinskim šumama Srednje Posavine. Utvrđivanje zavisnosti režima podzemnih i površinskih voda i šumskih zajednica bitno bi pridonijelo ublažavanju nastalih problema. Zaključak analiziranih članaka u kojima se bez dvojbe utvrđuje da je sušenje nizinskih šuma sjeverne Hrvatske isključivo posljedica redukcije poplava, sniženja razina podzemnih voda i pogoršanja kvalitete voda ne može se prihvatiti jer niti je objektivan niti je argumentiran. Na žalost još uvijek ne raspolažemo s dovoljno podloga za utvrđivanje uzroka sušenju stabala ili dijelova šumsko- gospodarskih jedinica, stoga će i dalje biti potrebno vršiti opsežna multidisciplinarna istraživanja kao zajednički zadatak za zelenije sutra. MIROSLAV BRAUN, dipl. inž. mr. se. BLAGOJE MILOVIĆ, dipl. inž. LITERATURA SREBRENOVIĆ, D., 1975. : Analiza režima velikih voda Save SREBRENOVIĆ, D, 1980. : Analiza čvora Strelefko SREBRENOVIĆ, D., 1983. : Identifikacija stupnja zaštite od poplava Srednjeg Posavlja GRUPA AUTORA 1984. : Ekološki, biološki i gospodarski aspekt učinka izvođenja vodoprivrednih radova ombrambenog sistena srednje Posavlje na nizinske šumske ekosisteme SREBRENOVIĆ, D., MILOVIĆ, B, MARIĆIĆ, D, ŠIMUNKOVIĆ, D., 1985. : Utvrđivanje režima podzemnih i površinskih voda u području Lonjskog i Mokrog polja i retencije Kupčine nakon izvedbe sistema Srednje Posavlje ŽDERIĆ, D., 1985. : VES BRODARCI Studija utjecaja na okolinu RACZ, Z„ PRPIĆ, 8., MAYER, B., 1987. : HES STRELEĆKO. Studija utjecaja na poljoprivredu i šumarstvo SIMIĆ, R., SASUNIĆ, A., 1988. : HES STRELEĆKO Predhodna studija utjecaja na okolinu An., 1992.: Auen; gefahrdele lebensadern Europas Beiltroge der Akodemie tur Natur-und Umweltschulz Baden-Wiirttengerg. Band 13 b. KRATOFIL, L, STEFANITZ, b. 1993. : Analiza režima podzemnih voda Odranskog polja MILOVIĆ, B., 1993. : Analiza do sada izrađene tehničke dokumentacije i budući zadaci HES STRELEĆKO MILOVIĆ, B, 1993. : Analiza do sada izrađene tehničke dokumentacije i budući zadaci VES BRODARCI An., 1994.: Lebensraum DonauEuropaisches 6kosystem Beiltroge der Akademh fiir Natur-und Umweltschulz Baden-Wurttengerg. |