DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Rezultati interkalibracijskog testa procjene stanja krošanja


Zemlja Obična
Prosjek
smreka
Razlika
Obični bor
Prosjek Razlika
Bukva
Prosjek Razlika
34.8 46.9 39.2
Belgija 32.0 -2.8 42.3 -4.6 39.7 -0.5
Bugarska 36.0 1.2 47.8 0.9 38.6 -0.6
Hrvatska 33.0 -1.8 45.0 -1.9 40.7 1.5
Češka 34.3 -0.5 49.0 2.1 39.3 0.1
Njemačka 30.0 -4.8 36.3 -10.6 38.0 -1.2
Mađarska 29.0 -5.8 46.0 -0.9 43.0 3.8
Litva 32.3 -2.5 48.1 1.2 37.7 -1.5
Poljska 32.0 -2.8 57.3 10.4 58.7 19.5
Rumunjska 37.7 2.9 43.2 -3.7 28.7 -10.5
Rusija 43.5 8.7 45.2 -1.7 37.0 -2.2
Slovačka 33.7 -1.1 54.3 7.4 46.7 7.5


Dr. se. Nikola Komlenović


12. GODIŠNJI SASTANAK PREDSTAVNIKA ZEMALJA
KOJE SU UKLJUČENE U PROGRAM UN-ECE/EU ICP-FORESTS
12-godišnji sastanak predstavnika zemalja koje surađuju
na programu ICP-Forests održanje od 1. do 6.
lipnja 1996. u Wageningenu u Nizozemskoj. Sastanku
su bili nazočni predstavnici ovih zemalja: Austrija,
Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija,
Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska,
Italija, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rumunjska,
Rusija, Slovačka, Španjolska, Švedska, Švicarska
i Velika Britanija.


Prije početka sastanka po ustaljenom programu organizirana
je stručna ekskurzija u okviru koje su obiđena
3 objekta te muzej posvećen vjekovnoj borbi Nizozemaca
s vodom u Lelvstadu.


Prvi objekt koji su posjetili sudionici ekskurzije bila
je trajna ploha na kojoj se provode iztraživanja na razini


II. Radi se o kulturi duglazje u kojoj su instalirani instrumenti
za mjerenje depozicija i kvalitete zraka. Glede
onečošćavanja u Nizozemskoj danas najveći problem
predstavljaju dušični spojevi.
U ovoj kulturi depozicije ukupnog dušika iznose
oko 40 kg/ha1, god1. Približno 10% tog dušika absorbira
se krošnjama, pa N-koncentracije u iglicama duglazje
iznosi oko 1,8% N. U zadnjih 10 godina depozicije
dušika su opale za oko 20%, jer je u ovoj regiji
planski smanjena stočarska proizvodnja.


Na drugom objektu, u kulturi običnog bora, depozicije
dušika su još više. Na tlu dolazi do velikog nakupljanja
organske tvari, a sastav prizemnog rašća je pot


puno izmijenjen. Postavljenje pokus u kome su pored
kontrole zastupljena kao tretiranja prorijede i odstranjivanje
organskog horizonta. Na plohama na kojima su
provedena ova tretiranja na korijenskom sustavu borova,
bolje je razvijena mikoriza, a u sloju prizemnog rašća
počele su se vraćati vrste koje su u ovim sastojinama
bile zastupljene prije pojave značajnih depozicija dušika
i sumpora.


Osnovno obilježje Nizozemske proizlazi iz samog
imena zemlje. Danas oko 40% njenog teritorija leži ispod
razine mora, s najnižom kotom od -6,5 m. Stoljećima
je more otimalo zemljište ljudima, a u bliskoj prošlosti
započinje njegova pretvorba u kopno, tzv. poldere.
Zemlja zauzima površinu od 41 863 km", od čega
je čak 9896 km" otpada na novoosvojene površine.


Početkom ovog stoljeća šume su u Nizozemskoj
pokrivale svega 2-3% njenog teritorija, dok danas ta šumovitost
iznosi oko 10%. Dio poldera priveden je šumskoj
proizvodnji. Gospodarski značaj šuma u Nizozemskoj
je mali. One pretežito imaju ekološku i socijalnu
funkciju.


Na polderu Flevoland obiđene su šumske kulture
osnovane 1972. s različitim vrstama drveća. Najbolje
uspijevanje pokazuje obična bukva, što predstavlja
određeno iznenađenje, jer ona nije pionirska vrsta. Tlo
ovdje ima povoljan mehanički sastav, izvanredno je
bogato hranivima, a razina podzemne vode nalazi se na
dubini od oko 1 m. Podzemna voda nije zaslanjena.