DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Rezultati interkalibracijskog testa procjene stanja krošanja Zemlja Obična Prosjek smreka Razlika Obični bor Prosjek Razlika Bukva Prosjek Razlika 34.8 46.9 39.2 Belgija 32.0 -2.8 42.3 -4.6 39.7 -0.5 Bugarska 36.0 1.2 47.8 0.9 38.6 -0.6 Hrvatska 33.0 -1.8 45.0 -1.9 40.7 1.5 Češka 34.3 -0.5 49.0 2.1 39.3 0.1 Njemačka 30.0 -4.8 36.3 -10.6 38.0 -1.2 Mađarska 29.0 -5.8 46.0 -0.9 43.0 3.8 Litva 32.3 -2.5 48.1 1.2 37.7 -1.5 Poljska 32.0 -2.8 57.3 10.4 58.7 19.5 Rumunjska 37.7 2.9 43.2 -3.7 28.7 -10.5 Rusija 43.5 8.7 45.2 -1.7 37.0 -2.2 Slovačka 33.7 -1.1 54.3 7.4 46.7 7.5 Dr. se. Nikola Komlenović 12. GODIŠNJI SASTANAK PREDSTAVNIKA ZEMALJA KOJE SU UKLJUČENE U PROGRAM UN-ECE/EU ICP-FORESTS 12-godišnji sastanak predstavnika zemalja koje surađuju na programu ICP-Forests održanje od 1. do 6. lipnja 1996. u Wageningenu u Nizozemskoj. Sastanku su bili nazočni predstavnici ovih zemalja: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Španjolska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija. Prije početka sastanka po ustaljenom programu organizirana je stručna ekskurzija u okviru koje su obiđena 3 objekta te muzej posvećen vjekovnoj borbi Nizozemaca s vodom u Lelvstadu. Prvi objekt koji su posjetili sudionici ekskurzije bila je trajna ploha na kojoj se provode iztraživanja na razini II. Radi se o kulturi duglazje u kojoj su instalirani instrumenti za mjerenje depozicija i kvalitete zraka. Glede onečošćavanja u Nizozemskoj danas najveći problem predstavljaju dušični spojevi. U ovoj kulturi depozicije ukupnog dušika iznose oko 40 kg/ha1, god1. Približno 10% tog dušika absorbira se krošnjama, pa N-koncentracije u iglicama duglazje iznosi oko 1,8% N. U zadnjih 10 godina depozicije dušika su opale za oko 20%, jer je u ovoj regiji planski smanjena stočarska proizvodnja. Na drugom objektu, u kulturi običnog bora, depozicije dušika su još više. Na tlu dolazi do velikog nakupljanja organske tvari, a sastav prizemnog rašća je pot puno izmijenjen. Postavljenje pokus u kome su pored kontrole zastupljena kao tretiranja prorijede i odstranjivanje organskog horizonta. Na plohama na kojima su provedena ova tretiranja na korijenskom sustavu borova, bolje je razvijena mikoriza, a u sloju prizemnog rašća počele su se vraćati vrste koje su u ovim sastojinama bile zastupljene prije pojave značajnih depozicija dušika i sumpora. Osnovno obilježje Nizozemske proizlazi iz samog imena zemlje. Danas oko 40% njenog teritorija leži ispod razine mora, s najnižom kotom od -6,5 m. Stoljećima je more otimalo zemljište ljudima, a u bliskoj prošlosti započinje njegova pretvorba u kopno, tzv. poldere. Zemlja zauzima površinu od 41 863 km", od čega je čak 9896 km" otpada na novoosvojene površine. Početkom ovog stoljeća šume su u Nizozemskoj pokrivale svega 2-3% njenog teritorija, dok danas ta šumovitost iznosi oko 10%. Dio poldera priveden je šumskoj proizvodnji. Gospodarski značaj šuma u Nizozemskoj je mali. One pretežito imaju ekološku i socijalnu funkciju. Na polderu Flevoland obiđene su šumske kulture osnovane 1972. s različitim vrstama drveća. Najbolje uspijevanje pokazuje obična bukva, što predstavlja određeno iznenađenje, jer ona nije pionirska vrsta. Tlo ovdje ima povoljan mehanički sastav, izvanredno je bogato hranivima, a razina podzemne vode nalazi se na dubini od oko 1 m. Podzemna voda nije zaslanjena. |