DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1996 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Šumske kulture na polderu Flevoland


Glavne točke dnevnog reda teoretskog dijela sastanka,
koji je trajao tri dana bile su:


Aktivnosti Programskih koordinacijskih centara
Zapad (Hamburg) i Istok (Prag).


Monitoring na razini I


- Procjena stanja krošanja,
- Interkalibracijski tečajevi,
- Folijare analize,
- Analiza uzoraka tla,
- Pregledno izvješće o stanju šuma u Europi.
Monitoring na razini II.
Rasprava o aktivnostima vezanim za razinu III.
Kao temelj za raspravu o radu koordinacijskih centara
poslužila su izvješća njihovih voditelja, M. Lorenza
(Hamburg) i K. Vančure (Prag). Glavne aktivnosti
centra u Hamburgu bile su izrada izvješća o "Stanje
šuma u Europi, Rezultati procjene u 1995", te organiziranje
niza ekspertnih sastanaka i 2 interkalibracijska
tečaja (Danska i Grčka). Centar u Pragu organizirao je
poseban sastanak eksperata iz zemalja u tranziciji.
Istraživanja u ovim zemljama ponajprije ograničava
slaba laboratorijska opremljenost, nedostatak financijskih
sredstava te problemi koordinacije i organizacije
rada na nacionalnoj razini. U okviru sastanaka u Pragu
organiziranje i interkalibracijski tečaj na kome su procjenjivane
krošnje bukve, smreke i običnog bora. Ovaj
centar izdaje i posebnu publikaciju u kojoj se izvješćuje


o problematici propadanja šuma u istično europskim i
srednjeeuropskim zemljama.
Izvješće o stanju šuma u Europi temelji se na transnacionalnim
i nacionalnim procjenama. 30 europskih
zemalja dostavilo je svoja nacionalna izvješća. Ti podaci
reprezentiraju 25 170 ploha sa 635 736 procjenjivanih
stabala koje pokrivaju oko 197 mil. hektara šuma.
Transnacionalnom procjenom obuhvaćeno je 5.388
ploha sa 117 035 stabala.


Dostavljeni podaci pokazuju kako je propadanje šuma
u Europi još uvijek vrlo ozbiljan problem.


Prema transnacionalnoj procjeni (plohe 16x16 km)
prosječna oštećenost šuma u Europi (defolijacija iznad
25%) iznosila je 1995. 25,3%. Gubitak boje asimila


cijskih organa veći od 10% utvrđenje kod 10,2% procjenjivanih
stabala.


U izvješćuje posebno analizirano stanje 12 vrsta drveća
u razdoblju od .1988. do 1995. godine. Stanje gotovo
svih ovih vrsta pogoršalo se. U nekim je zemljama
utvrđeno poboljšanje stanja kod obične smreke i običnog
bora zbog smanjenja zračnog onečišćenja te boljih
vremenskih prilika. Najozbiljnije pogoršanje stanja
šuma utvrđeno je u pojedinim područjima Njemačke,
Češke, Poljske i Slovačke, ponajprije kod europske bukve,
hrasta lužnjaka i kitnjaka te obične jele.


Iz nacionalnih izvješća proizlazi kako su različiti
uzroci odgovorni za pogoršanje stanja šuma u spomenutom
razdoblju. Suše i žege imaju pri tome posebno
značenje. Biotički čimbenici, gospodarenje šumama,
divljač i pašarenje također, negativno utječu na zdravstveno
stanje šuma.


U srednjoj Europi posebno se raspravljalo o onečišćenju
zraka, kao jednom od najvažnijih uzroka propadanja
šuma.


Međutim, samo u manjem broju slučajeva mogla seje
oštećenost drveća izravno povezati s onečišćenjem zraka.


Općenito se smatra kako imisije uzrokuju slabljenje
vitalnosti drveća na prostranim područjima. Veličina tog
utjecanja nije, međutim, još uvijek utvrđena. Istraživanja
koja se provode na trajnim pokusnim plohama trebala bi
pripomoći boljem razjašnjavanju ove problematike.


Iz procjene provedene 1995. g. proizlazi stanje šuma
prikazano u tablici 1.
Defolijacija svih vrsta po klasama i agregatima klasa


Tablica I.


ZEMLJA


Austrija
Bjclorusija
Belgija
Bugarska
Hrvatska
Češka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Njemačka
Grčka
Mađarska
Italija
Latvija
Litva
Luxemburg
Nizozemska
Norveška
Poljska
Portugal
Rumunjska
Rusija
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Švedska
Švicarska
Ukrajina
Velika Britanija


0
67,1
15,7
36,0
26,6
35,5
6,4
34,3
50,5
61,3
63,0
38,9
38,1
43,9
56,2
31,0
19,4
32,1
44,5
35,0
5,7
52,4
51,9
39,9
13,9
38,2
28,7


61.6
30,1
23,6
41,7
%po


1
26,3
46,0
39,5
35,4
34,3
34,0
29,1
35,9
25,4
24,5
39,0
36,8
36,1
24,9


49.0


55.7
29,6
23,5
36,2
41,7
38,5
26,9
47,6
43,5
37,1
47,8
24 2
45,3
46,8
44,7
stupnju
2


5,9


35,9


23,6


29,6


25,7


54,4


31,6


12,5


12,2


11,0


20,0


20,8


14,5


15,9


19,0


20.3


35.3
28,6
23,4
50,0
8,8
16,8
10,7
37,9
19,4
18,9
10,6
17,9
28,1
12.7


oštećenja
3+4


0.7
2,4
0,9
8.4
4.5
5,2
5,0
1,1
1,1
1,5
1,9
4,3
5,5
3,0
1,0
4,6
3,0
3,4
5,4
2,6
0,3
4.4
1,8
4,7
5,3
4,6
3,6
6,7
1,5
0,9


2+3+4


6,6
38,3
24,5
38,0
30,2
59,6
36,6
13,6


13.3
12,5
22,1
25,1
20,0
18.9
20,0
24.9
38,3
32,0
28,8
52,6
9,1
21 2
12,5
42,6
20,8


23.5


14.2
24,6
29,6
13,6
361